O le 'ai o mea'ai lanu meamata o le a lavea'iina ai le lalolagi mai se fa'alavelave fa'alesiosiomaga

O loʻo i ai se talitonuga lauiloa e ala i le faʻatauina o se taʻavale faʻalelei, o loʻo tatou faʻaolaina le lalolagi mai se faʻalavelave faʻaleagaina. E i ai se mea moni i lenei mea. Ae na o se faasoa. E fa'amata'utia le si'osi'omaga o le paneta e le gata i ta'avale, ae fa'apea fo'i ... mea'ai masani. E toaitiiti tagata latou te iloa o tausaga taʻitasi e tuʻuina atu ai e le US food industry e tusa ma le 2,8 tone o le carbon dioxide i le taimi o gaosiga, e maua ai le averesi o aiga Amerika i meaai masani. Ma o lenei e ui lava i le mea moni o malaga i le taavale i le aiga e tasi emit 2 tone o le kesi lava e tasi. O lea la, e tusa lava pe mai se vaaiga faʻapitoa, o loʻo i ai se filifiliga vave ma taugofie e saofagā i le faʻasaoina o le siʻosiʻomaga - ia fesuiaʻi i se meaʻai ma le maualalo o mea o le carbon.

O le fa'ato'aga fa'ato'aga a le lalolagi e fa'auluina e tusa ma le 30% o kaponi uma. Latou te fatuina le aafiaga o le greenhouse. E sili mamao atu lenei mea nai lo mea uma e faʻaaogaina e taʻavale. A oo la i le auala e faaitiitia ai lou tulagavae kaponi i aso nei, e saogalemu le fai atu o mea e te 'ai e taua e pei lava o mea e te ave taavale. O loʻo i ai se isi mea taua e lagolagoina ai se "meaʻai" maualalo-carbon: o lanu meamata e lelei mo i tatou. O i latou lava, o mea'ai e tu'u ai le tele o le "carbon footprint" (aano o manufasi mumu, pua'a, mea'ai susu, mea'ai fa'ama'i fa'ama'i) e fa'atumuina i ga'o ma kalori. A'o taumafa "lanumeamata" e tatau ona aofia ai fualaau faisua, fualaau 'aina, ma fatu atoa.

O le gaosiga o mea'ai mo McDonald's e fa'amatu'u mai ai le sili atu kaponi nai lo, e pei ona matou ta'ua, ave se ta'avale i fafo o le taulaga. Ae ui i lea, ina ia talisapaia le fua, e tatau ona e malamalama i le tele ma le malosi-malosi o le alamanuia o meaʻai a le lalolagi. E sili atu i le 37% o le fanua atoa o le paneta o loʻo faʻaaogaina mo faʻatoaga, o le tele o lenei teritori sa avea ma vaomatua. O le ta'atiaga o le vaomatua e o'o atu ai i le fa'ateleina o le kaponi. O fetilaisa ma masini e tu'u mai ai fo'i se tulagavae kaponi taua, fa'apena fo'i ta'avale folau e momoli sa'o atu fa'atauga i lau laulau. E mana'omia ile averesi ole 7-10 taimi e sili atu ai le malosi ole suau'u fa'ato'aga e gaosia ma fa'aolaina mea'ai nai lo le 'ai o na mea'ai.

O le auala pito sili ona aoga e fa'aitiitia ai le tulagavae kaponi o lau lisi o le 'ai itiiti aano o manufasi, ae maise le povi. O le tausiga o lafumanu e manaʻomia ai le tele o le malosi nai lo le totoina o cereals, fualaau faisua poʻo fualaau faisua. Mo kalori uma o le malosi o loʻo i totonu o ia meaʻai, e manaʻomia le 2 kaloli o le faʻaogaina o le suauu. I le tulaga o povi, o le fua faatatau e mafai ona maualuga e pei o le 80 i le 1. O le mea e sili atu, o le tele o lafumanu i le Iunaite Setete o loʻo tausia i luga o le tele o saito - 670 miliona tone i le 2002. Ma o fetilaisa na faʻaaogaina e totoina ai povi, mo fa'ata'ita'iga, fa'atupu fa'afitauli fa'aopoopo i le si'osi'omaga, e aofia ai tafega e o'o atu ai i nofoaga mate i ogasami, pei o le Fagaloa o Mekisiko. O lafumanu e tausia i luga o saito e fa'auluina le methane, o se kasa oona e 20 taimi e sili atu ai le malosi nai lo le carbon dioxide.

I le 2005, na maua ai e se suʻesuʻega a le Iunivesite o Chicago, afai e taofi e se tasi le aano o manufasi ma sui i se meaʻai vegetarian, e mafai ona latou faʻasaoina le aofaʻi tutusa o le carbon dioxide e pei o le sui o le Toyota Camry mo le Toyota Prius. E manino lava o le faʻaitiitia o le aofaʻi o aano mumu o loʻo faʻaaogaina (ma tagata Amerika e sili atu i le 27 kilokalama o povi i le tausaga) e iai foi se aafiaga lelei i le soifua maloloina. E fa'atatau e le au popoto, o le suia o le 100 kalama o povi, tasi le fuamoa, 30 kalama sisi i aso ta'itasi ma tutusa le aofa'i o fualaau 'aina, fualaau faisua ma fatu o le a fa'aitiitia ai le ga'o ma fa'ateleina ai le alava. I le taimi lava e tasi, o le 0,7 hectares o fanua faʻatoʻaga o le a faʻasaoina, ma le aofaʻi o otaota manu o le a faʻaititia i le 5 tone.

E taua le malamalama: o mea e te 'ai o lona uiga e le itiiti ifo nai lo le mea e sau ai lenei meaʻai. O le averesi o le 2500 i le 3000 kilomita e malaga mai ai a matou mea'ai mai le fanua i le supamaketi, ae o lenei malaga e na'o le 4% o tulagavae o mea'ai. “A'ai i mea'ai faigofie e fa'aaogā ai le itiiti o punaoa e gaosia ai, 'ai le tele o fualaau faisua ma fuala'au 'aina, ma fa'aitiitia aano o manufasi ma mea'ai susu,” o le tala lea a Keith Gigan, o le su'esu'e o mea'ai ma le tusitala o le tusi e le o toe mamao ona lolomiina Eat Healthy and Lose Weight. “E faigofie lava.”

O le fa'apipi'iina o paneta o le la po'o le fa'atauina o se fa'ato'aga e ono le mafai ona tatou maua, ae e mafai ona tatou suia mea e alu i totonu o tatou tino i aso nei - ma o fa'ai'uga fa'apenei e afaina i le soifua maloloina o lo tatou paneta ma i tatou lava.

E tusa ai ma le Times

Tuua se tali