Enterovirus: fa'ailoga, su'esu'ega ma togafitiga

Enterovirus: fa'ailoga, su'esu'ega ma togafitiga

O fa'ama'i pipisi o le enterovirus e a'afia ai le tele o vaega o le tino ma e mafai ona mafua mai i le tele o fa'ama'i 'ese'ese ole enterovirus. O fa'ailoga e ono fa'ailoa mai ai se fa'ama'i enterovirus e aofia ai: fiva, ulu ulu, fa'ama'i manava, tiga fa'a'i, ma o nisi taimi o le ma'i pa'u po'o le mageso. E fa'avae su'esu'ega ile mata'ituina o fa'ailoga ma le su'esu'eina ole pa'u ma le gutu. Togafitiga mo fa'ama'i pipisi o le enterovirus e fa'atatau i le fa'amama avega.

O a enterovirus?

Enteroviruses o se vaega o le aiga Picornaviridae. Enteroviruses e a'afia ai tagata ua fa'avasegaina i vaega e 4: enteroviruses A, B, C ma D. E aofia ai, ma isi:

  • les virus Coxsackie ;
  • echovirus;
  • poliovirus.

Ole fa'ama'i pipisi ole enterovirus e mafai ona a'afia ai vaitausaga uma, ae e maualuga atu le lamatiaga ile fanau laiti. E pipisi tele ma e masani ona aafia ai tagata mai le nuu lava e tasi. E mafai ona latou o'o i ni fa'ama'i i nisi taimi.

Enteroviruses ua salalau i le lalolagi atoa. E malosi tele ma e mafai ona ola mo vaiaso i le siosiomaga. Latou te nafa ma faʻamaʻi eseese i le tele o tagata i tausaga taʻitasi, aemaise lava i le taumafanafana ma le tautoulu. Ae ui i lea, e mafai ona matauina mataupu faʻapitoa i le tausaga atoa.

O faʻamaʻi nei e masani ona mafua mai ile enterovirus:

  • Faʻamaʻi manava ma enterovirus D68, lea i tamaiti e foliga mai o se malulu masani;
  • fa'ama'i pleurodynia po'o Bornholm ma'i: e sili ona taatele i tamaiti;
  • ma'i lima-vae-gutu;
  • herpangina: e masani ona afaina ai pepe ma tamaiti;
  • polio;
  • post-polio syndrome.

O isi faʻamaʻi e mafai ona mafua mai i enteroviruses poʻo isi microorganisms, pei ole:

  • aseptic meningitis po'o viral meningitis: e masani ona afaina ai pepe ma tamaiti. Enteroviruses o le mafuaʻaga autu o le maningitis viral i tamaiti ma tagata matutua;
  • encephalitis;
  • myopericarditis: e mafai ona tupu i soo se matua, ae o le tele o tagata e 20 i le 39 tausaga;
  • conjunctivitis toto.

Enterovirus e iai le malosi e a'afia ai le vaega o mea'ai ma o nisi taimi e sosolo i se isi vaega o le tino e ala i le toto. E sili atu i le 100 serotypes enterovirus eseese e mafai ona faʻaalia i auala eseese. O serotypes enterovirus ta'itasi e le o feso'ota'i fa'atasi ma se ata fa'afoma'i, ae e ono mafua ai fa'ailoga fa'apitoa. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le lima-vae-gutu maʻi ma le herpangina e masani ona fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi o le coxsackie vaega A, ae o le echovirus e masani ona nafa ma viral maningitis.

E fa'afefea ona feavea'i enterovirus?

Enteroviruses e alu ese i manava manava ma feʻau, ma o nisi taimi e iai i totonu o le toto ma le sua o le cerebrospinal o tagata mamaʻi. E mafai la ona fa'asalalauina e ala i feso'ota'iga tu'usa'o po'o puna'oa fa'aleagaina ole si'osi'omaga:

  • e ala i le taumafaina o mea'ai po'o vai ua pisia i le nofoa o se tagata ua pisia, lea e ono tumau ai le siama mo ni nai vaiaso po'o ni masina;
  • tuu o latou lima i o latou gutu pe a uma ona paʻi i se mea ua pisia i faua mai se tagata ua pisia, poʻo ni matāua e tutuli ese pe a mafatua pe tale se tagata ua pisia;
  • e ala i le manavaina o matāua ua pisia i le ea. Ole fa'amaligiina ole siama ile manava manava e masani lava ile 1 ile 3 vaiaso;
  • e ala i le faua;
  • i le faʻafesoʻotaʻi ma faʻamaʻi paʻu i le tulaga o le maʻi vae-lima-gutu;
  • e ala i le fe'avea'i mai le tina-fetal i le taimi e fanau ai.

Ole taimi ole fa'atosina e amata ile 3 ile 6 aso. Ole taimi ole fa'ama'i e sili ona tele ile taimi ole fa'ama'i.

O a fa'ailoga o se fa'ama'i enterovirus?

E ui e mafai e le siama ona o'o atu i totoga eseese ma o fa'ailoga ma le ogaoga o le fa'ama'i e fa'alagolago i le okeni o lo'o a'afia ai, o le tele o fa'ama'i pipisi o le enterovirus e leai ni fa'ailoga pe mafua ai ni fa'ailoga vaivai pe leai fo'i ni fa'ailoga e pei o:

  • fiva ;
  • fa'ama'i pipisi o le manava pito i luga;
  • tiga le ulu;
  • manava tata;
  • faʻamaʻi;
  • ose ma'itama'i lautele, e le mageso;
  • papala (mamala) i le gutu.

E masani ona tatou talanoa e uiga i le "summer flu", e ui lava e le o le flu. O le kosi e masani lava ona mama, vagana ai le pepe faatoa fanau e mafai ona atiaʻe se faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi ma i tagata mamaʻi e maua i le immunosuppression poʻo i lalo o nisi togafitiga faʻamaʻi. 

E masani ona alu ese auga i totonu ole 10 aso.

E fa'afefea ona iloa se fa'ama'i enterovirus?

Ina ia faʻamaonia faʻamaʻi pipisi o le enterovirus, e suʻe e fomaʻi soʻo se mageso poʻo ni manuʻa i luga o le paʻu. E mafai fo'i ona latou faia ni su'ega toto pe lafo atu ni fa'ata'ita'iga o mea na aumai mai le fa'a'i, nofoa po'o le sua o le cerebrospinal ile falesu'esu'e o le a fa'atupuina ma su'esu'eina ai.

E faʻafefea ona togafitia se faʻamaʻi enterovirus?

E leai se fofo. Togafitiga mo fa'ama'i pipisi o le enterovirus e fa'atatau i le fa'amama avega. E fa'avae i luga o:

  • antipyretics mo le fiva;
  • fa'amalolo tiga;
  • hydration ma sui electrolyte.

I le aumalaga a tagata mama'i, o le fa'amalosia o tulafono o aiga ma/po'o le tumama tu'ufa'atasi - ae maise le fufuluina o lima - e taua tele ina ia fa'atapula'aina le fa'asalalauina o le siama, ae maise i tagata e le atoatoa le puipuiga po'o fafine ma'itaga.

E masani lava, o fa'ama'i pipisi o le enterovirus e fa'ato'a atoatoa, ae o le fatu po'o le fatugalemu o le tino e mafai ona afaina i nisi taimi. O le mea lea e tatau ai i so'o se fa'ama'i febrile e feso'ota'i ma se fa'ailoga o le neura e tatau ona fa'ailoa mai ai le fa'ama'i o le enterovirus ma e mana'omia ai se fa'atalanoaga fa'afoma'i.

Tuua se tali