O aano o manu e fasiotia ai le tele o tagata nai lo le mea na manatu muamua

E tele mafuaaga e lafoai ai aano o manufasi. O aano o manufasi o lo'o i ai mea oona e mafua ai le tele o maliu ma fa'ama'i. O le taumafaina faifaipea o aano o manufasi e fa'ateleina ai le lamatiaga o le oti mai mafua'aga uma, e aofia ai ma'i fatu ma le kanesa.

O lenei faaiuga na ausia e saienitisi ona o se suesuega a le feterale na latou faia i lalo o le faʻamalumaluga a le National Cancer Institute ma faʻamaumau i le US Archives of Internal Medicine.

O le suʻesuʻega na aofia ai le silia ma le afa miliona tane ma fafine mai le 50 i le 71 tausaga, ma suʻesuʻeina a latou meaʻai ma isi masaniga e afaina ai le soifua maloloina. I totonu o le 10 tausaga, i le va o le 1995 ma le 2005, e 47 tane ma le 976 fafine na maliliu. Na vaevaeina e le au suʻesuʻe le au volenitia i vaega e 23. O mea taua uma na amanaia - taumafaina o fualaau 'aina fou ma fualaau faisua, ulaula, faamalositino, oona, ma isi. O tagata e 'ai tele aano o manu - e tusa ma le 276 g o aano o manufasi mumu poʻo aano o loʻo gaosia i le aso na faʻatusatusaina ma i latou e 'ai itiiti aano mumu. - na o le 5 g i le aso.

O fafine na 'ai le tele o aano o manu mumu e 20 pasene le faʻateleina o le lamatiaga o le oti mai le kanesa ma le 50 pasene faʻateleina le lamatiaga o le oti mai le maʻi fatu, pe a faʻatusatusa i fafine e itiiti aano o manufasi. O tamaloloa na 'ai le tele o aano o manufasi e 22 pasene le maualuga o le lamatiaga o le oti mai le kanesa ma le 27 pasene maualuga atu le lamatiaga o le oti mai le fatu fatu.

O le suʻesuʻega na aofia ai faʻamatalaga mo aano o manu papaʻe. Na aliali mai o le faʻateleina o le taumafaina o aano o manu paʻepaʻe nai lo aano mumu na fesoʻotaʻi ma sina faʻaititia o le lamatiaga o le oti. Ae ui i lea, o le taumafaina maualuga o aano o manufasi papaʻe e matua lamatia ai le faʻateleina o le lamatiaga o le oti.

O lea la, e tusa ai ma faʻamaumauga o suʻesuʻega, 11 pasene o maliu i alii ma 16 pasene o maliu i fafine e mafai ona puipuia pe a faʻaitiitia e tagata lo latou taumafaina o aano o manu mumu. O aano o manufasi o lo'o i ai le tele o vaila'au fa'ama'i fa'ama'i fa'apea ma ga'o leaga. O le tala fiafia ua fautuaina nei e le malo o Amerika se taumafa e faavae i laau ma le taulai atu i fualaau aina, fualaau faisua, ma fatu atoa. O le tala leaga o loʻo tuʻuina atu foʻi le tele o fesoasoani tau faʻatoʻaga e faʻaitiitia ai le tau o aano o manufasi ma faʻamalosia ai le taumafaina o aano.

O faiga fa'avae tau taumafa a le Malo e saofagā i le fa'ateteleina o a'afiaga e feso'ota'i ma masaniga le lelei e pei o le taumafaina o aano o manufasi. O le isi tala leaga o le suʻesuʻega a le National Cancer Institute naʻo lipoti "faʻateleina le lamatiaga o le oti mai le taumafaina o aano o manufasi." E tatau ona maitauina afai o le 'aina o aano o manu e mafai ona maliliu ai le toʻatele o tagata, e mafai ona faʻateleina ai tagata mamaʻi tigaina. O mea'ai e fa'ama'i ai pe fa'ama'i ai tagata e le tatau ona ta'ua o mea'ai.

Ae ui i lea, e ese le manatu o le pisinisi o aano o manufasi. E talitonu o ia o suʻesuʻega faʻasaienisi e le mafai. Na saunoa le Peresetene Pule Sili o le Inisetiute a Amerika James Hodges: “O aano o manu o se vaega o le soifua maloloina, paleni taumafa, ma o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai latou te maua moni lava se lagona o le faamalieina ma le tumu, lea e mafai ona fesoasoani i le puleaina o le mamafa. Ole mamafa lelei ole tino e fesoasoani ile soifua maloloina atoa.”

O le fesili pe tatau ona lamatia na o le tasi le ola e maua ai sina faamalieina ma le atoatoa, lea e mafai ona faigofie ona maua e ala i le 'ai o meaʻai maloloina - fualaau aina, fualaau faisua, fatu, legumes, nati ma fatu.

O faʻamaumauga fou e faʻamaonia ai suʻesuʻega talu ai: 'ai aano o manufasi e faʻateleina ai le lamatiaga o le atiaʻe o le kanesa prostate i le 40 pasene. E le’i leva ona iloa e matua, e 60% le faatupulaia o le ono maua o a latou fanau i le leukemia pe a fafagaina i latou i aano o manufasi e pei o ham, sosisi ma hamburgers. E ola umi ma soifua maloloina le au Vegetarian.

Talu ai nei lava, o suʻesuʻega faʻafomaʻi ua faʻaalia ai o le paleni lelei o meaʻai vegetarian e mafai, i le mea moni, o se filifiliga maloloina. Na faaalia lenei mea i se suʻesuʻega e sili atu i le 11 tagata tauofo. Mo le 000 tausaga, o saienitisi mai Oxford o loʻo suʻesuʻeina le aʻafiaga o le taumafataga o meaʻai i le ola, maʻi fatu, kanesa ma isi faʻamaʻi eseese.

O iʻuga o le suʻesuʻega na faateʻia ai le au fai meaʻai, ae e lē o pule o le pisinisi aano o manufasi: “O ē ʻai aano o manufasi e faaluaina le ono feoti i maʻi fatu, 60 pasene e sili atu ona feoti i le kanesa, ma le 30 pasene e sili atu ona feoti mai isi. mafuaaga.”  

E le gata i lea, o le aʻafiaga o le meaʻai, o se mea e manaʻomia muamua mo le atinaʻeina o le tele o faʻamaʻi, e aofia ai maʻi gallbladder, toto maualuga ma le maʻisuka, e matua maualalo lava i latou e mulimuli i meaʻai vegetarian. E tusa ai ma se lipoti a le Iunivesite o Johns Hopkins e faavae i luga o le 20 suʻesuʻega faʻasalalau eseese ma suʻesuʻega a le atunuʻu e uiga i le mamafa ma le 'ai o amioga, o tagata Amerika i soʻo se tausaga, itupa ma faʻalapotopotoga faʻale-aganuʻu o loʻo sili atu le lapopoa. Afai e faʻaauau pea le tulaga, 75 pasene o tagata matutua US o le a ova le mamafa i le 2015.

Ua toeitiiti lava o se tulaga masani le ova le mamafa po o le puta. I le taimi nei, e sili atu i le 80 pasene o fafine Aferika Amerika i luga atu o le 40 tausaga ua ova le mamafa, ma le 50 pasene o i latou e pa'ū i le vaega o le tino. O le mea lea e matua a'afia ai i latou i ma'i fatu, ma'i suka ma ituaiga kanesa eseese. O le paleni taumafa o mea'ai e mafai ona avea ma tali i le fa'ama'i puta tele i Amerika ma le tele o isi atunu'u.  

O i latou e faʻatapulaʻa le aofaʻi o aano o manufasi i a latou meaʻai e itiiti foi faʻafitauli o le cholesterol. Na su'esu'eina e le American National Institutes of Health le 50 vegetarians ma iloa ai e umi atu le ola o tagata fai mea'ai, e matua maualalo le fua o le ma'i fatu ma matua maualalo le kanesa nai lo tagata Amerika. Ma i le 000, na lipotia mai ai e le Journal of the American Medical Association e mafai e le taumafataga o le vegetarian ona puipuia le 1961-90% o maʻi fatu.

O mea tatou te 'ai e taua tele mo lo tatou soifua maloloina. E tusa ai ma le American Cancer Society, e oʻo atu i le 35 pasene o le 900 kanesa fou e maua i tausaga taʻitasi i le Iunaite Setete e mafai ona puipuia e ala i le mulimulitaʻia o taʻiala o meaʻai. Na tusi le tagata suʻesuʻe o Rollo Russell i ana faamatalaga e uiga i le māfuaʻaga o le kanesa: “Na ou iloa mai i le luasefululima atunuu o loo aai ai le toʻatele o tagata i aano o manu, e sefuluiva le aofaʻi o le kanesa, ae na o le tasi e maualalo le fua. Ma o le tolusefululima atunuu e 'ai itiiti pe leai foi aano o manu, e leai se tasi oi latou e maualuga le maualuga o le kanesa."  

Mata e mafai ona leiloa le tulaga o le kanesa i totonu o sosaiete faʻaonaponei pe afai o le toʻatele e liliu atu i se taumafa paleni? O le tali o le ioe! O loʻo faʻamaonia lenei mea i lipoti e lua, tasi mai le World Cancer Research Foundation ma le isi mai le Komiti o Fomaʻi Aspects of Food and Nutrition i Peretania. Na latou faaiʻuina e faapea, o se taumafa e tele meaʻai i laau, e faaopoopo atu i le faatumauina o le mamafa o le tino, e mafai ona puipuia ai le tusa ma le fa miliona maʻi o le kanesa i le lalolagi atoa i tausaga taʻitasi. O lipoti uma e lua o loʻo faʻamamafaina ai le manaʻomia o le faʻateleina o le taumafa i aso taʻitasi o alava laʻau, fualaau faisua ma fualaau faisua ma faʻaitiitia le faʻaaogaina o aano o manu mumu ma gaosia i lalo ifo o le 80-90 kalama i le aso.

Afai e te 'ai aano o manu i le taimi nei i taimi masani ma manaʻo e sui i se meaʻai meaʻai, afai e te le maua i le maʻi cardiovascular, aua le tuʻuina uma aano o manufasi i le taimi e tasi! E le mafai e le faiga o mea'ai ona fetuutuunai i se isi auala e 'ai ai i le aso e tasi. Amata i le tipiina o meaai e aofia ai aano o manufasi e pei o povi, puaa, povi, ma mamoe, sui i moa ma iʻa. I le aluga o taimi, o le a e iloa ai o le a mafai ona e faʻaitiitia foʻi moa ma iʻa, e aunoa ma le faʻalavelaveina o lou tino ona o le vave tele o suiga.

Manatua: E ui lava o le uric acid o loʻo i totonu o iʻa, pipi, ma moa e maualalo ifo nai lo aano o manu mumu, ma o le mea lea e faʻaitiitia ai se avega i fatugaʻo ma isi totoga, o le maualuga o le faʻaleagaina o alatoto ma le gastrointestinal tract mai le taumafaina o le coagulated. polotini e le itiiti ifo nai lo le 'ai aano o manu mumu. O aano o manu e aumai ai le oti.

O suʻesuʻega ua faʻaalia ai o tagata uma e 'ai aano o manufasi e maualuga le aʻafiaga o faʻamaʻi parasitic intestinal. E le o se mea e ofo ai, ona o le mea moni o aano mate (cadaver) o se mea e sili ona fiafia i ai mo microorganisms o ituaiga uma. I le 1996, o se suʻesuʻega a le US Department of Agriculture na maua ai e toetoe lava 80 pasene o povi o le lalolagi ua afaina i siama. O le puna autu o faʻamaʻi pipisi o feces. O se suʻesuʻega na faia i le Iunivesite o Arisona na maua ai le tele o siama fecal e mafai ona maua i totonu o le umukuka nai lo le faletaele. O le mea lea, e sili atu le saogalemu le 'ai o au mea'ai i luga o le nofoa faleuila nai lo le umukuka. O le puna o lenei biohazard i totonu o le fale o aano o manufaʻatau e te faʻatau i se faleoloa masani.

Microbes ma parasites e tele i aano o manufasi e faʻavaivaia ai le puipuiga ma o le mafuaʻaga o le tele o faʻamaʻi. O le mea moni, o le tele o mea'ai i aso nei e feso'ota'i ma le 'aina o aano o manu. I le taimi o le faʻamaʻi i Glasgow, 16 o le sili atu i le 200 tagata faʻamaʻi na maliliu ona o aʻafiaga o le 'aina o aano o manufasi E. coli. O faʻamaʻi faʻafuaseʻi o faʻamaʻi pipisi e matauina i Sikotilani ma le tele o isi vaega o le lalolagi. E sili atu ma le afa miliona tagata Amerika, o le toatele oi latou o tamaiti, ua afaina i siama fecal mutant o loʻo maua i aano o manufasi. O nei microbes o le mafuaʻaga autu lea o le faaletonu o fatugaʻo i tamaiti i le Iunaite Setete. O lenei mea moni lava e tatau ona faʻamalosia ai matua taʻitoʻatasi uma e taofia a latou fanau mai aano o manufasi.

E le o parasite uma e vave galue e pei o le E. coli. O le tele o nei mea e iai a'afiaga umi e fa'ato'a iloa pe a uma tausaga o 'ai aano o manu. O lo’o taumafai le malo ma le aufaipisinisi o mea’ai e fa’agasolo ese mai le fa’aleagaina o aano o manufasi e ala i le ta’u atu i tagata fa’atau, o latou lava e mafua ai nei fa’alavelave. E manino lava latou te mananao e aloese mai le matafaioi o le tele o faamasinoga ma le taʻuleagaina o le pisinisi aano. O lo'o fa'apea mai e fa'apea e tupu mai fa'ama'i mata'utia fa'ama'i ona e le'i lava vela e le tagata fa'atau le aano o manufasi.

Ua manatu nei o se solitulafono le fa'atau atu o se hamburger e le'i vela. E tusa lava pe e te le'i faia lenei "solitulafono", e mafai ona pipii atu so'o se fa'ama'i ia te oe pe afai e te le fufulu ou lima i taimi uma e te pa'i atu ai i se moa mata pe faataga se moa e pa'i i lau laulau umukuka po o so'o se mea'ai. O aano o manufasi lava ia, e tusa ai ma faʻamatalaga aloaʻia, e matua le afaina lava ma e fetaui ma manaʻoga o tulaga saogalemu ua faʻamaonia e le malo, ma o le mea moni e moni lenei mea pe afai e te faʻamaʻaina lelei ou lima ma lau umukuka umukuka.

O lenei manatu lelei e le amanaiaina le manaʻoga e foia le 76 miliona faʻamaʻi pipisi i aano o manufasi i le tausaga naʻo le puipuia o le manuia o pisinisi a le malo ma le pisinisi o aano o manufasi. Afai e maua se faʻamaʻi i meaʻai na gaosia i Saina, e tusa lava pe leʻi fasiotia ai se tasi, latou te vave lele ese mai fata faleoloa. Ae ui i lea, e tele suʻesuʻega e faʻamaonia ai le afaina o le 'ai o aano o manu. O aano o manufasi e fasiotia ai le faitau miliona o tagata i tausaga uma, ae o loʻo faʻaauau pea ona faʻatau atu i faleoloa uma.

O meaola ninii fou mutant o loʻo maua i aano o manufasi e matua oti lava. Ina ia maua le salmonellosis, e tatau ona e 'ai ia le itiiti ifo ma le miliona o nei microbes. Ae ina ia mafai ona pisia i se tasi o ituaiga fou o siama mutant poʻo siama, e tatau ona e foloina na o le lima. I se isi faaupuga, o sina mea itiiti o le hamburger mata poʻo se mataua o lona sua i luga o lau ipu ua lava lea e mate ai oe. Ua iloa nei e saienitisi le sili atu ma le sefulu ma le sefulu faʻamaʻi faʻamaʻi e mafua mai i meaʻai ma ni aʻafiaga mataʻutia. Ua ioeina e le CDC latou te nafa ma le tele o maʻi ma maliu e fesoʻotaʻi ma meaʻai.

O le tele o tulaga o aano o manufasi e mafua mai i le fafagaina o manu fa'ato'aga i mea'ai e le masani ai mo i latou. O lo'o fafagaina povi i le taimi nei i sana, e le mafai ona eliina, ae e vave tele ona ga'o. Ua faamalosia foi povi e aai i mea’ai o lo’o i ai fe’ai moa. E faitau miliona pauna otaota moa (fe'au, fulu ma mea uma) o lo'o va'aia mai le fogafale pito i lalo o fale moa ma fa'agaioi e fai ma fafaga a manu. Ua manatu le pisinisi lafumanu "o se puna sili o polotini".  

O isi mea e fafaga ai povi e aofia ai tino o manu, moa mate, puaa ma solofanua. E tusa ai ma le manatu o le alamanuia, o le a taugata tele ma le aoga le fafagaina o lafumanu i meaai masani, maloloina. O ai e popole tele pe o le a le mea e fai ai aano pe a foliga mai e pei o aano?

Faʻatasi ma le tele o tui o hormones tuputupu aʻe, o se taumafataga o sana ma meaʻai faʻapitoa e faʻapuupuuina le umi o le povi e gaʻo mo le faʻatau atu i luga o le maketi, o le taimi masani o le gaʻo e 4-5 tausaga, o le faʻavaveina o le gaʻo e 16 masina. O le mea moni, o taumafa lē masani ai e mamaʻi ai povi. E pei o tagata e aai i ai, e mafatia i le mu o le fatu, maʻi o le ate, papala, manava manava, niumonia, ma isi maʻi. Ina ia faʻaola pea povi seʻia oʻo ina fasia i le 16 masina le matutua, e fafagaina povi i vailaʻau tetele. I le taimi lava e tasi, o microbes e tali atu i se osofaʻiga tele biochemical mai vailaau faʻamaʻi o loʻo sailia ni auala e mafai ai ona tetee atu i nei vailaʻau e ala i le suia i ituaiga fou e teteʻe. E mafai ona fa'atau fa'atasi ma aano o manu i lau faleoloa, ma i se taimi mulimuli ane o le a i luga o lau ipu, se'i vagana, ioe, o oe o se vegetarian.  

 

1 Faamatalaga

  1. Ət həqiqətən öldürür ancaq çox əziyyətlə süründürərək öldürür.
    Vegeterianların nə qədər uzun ömürlü və sağlam olduğunu görməmək mümkün deyil.

Tuua se tali