O Aikupito Anamua o Vegetarians: New Mummies Study

Pe na aai tagata Aikupito anamua e pei o tatou? Afai o oe o se tagata fai mea'ai, i le faitau afe o tausaga ua mavae i luga o auvai o le Naila semanu e te lagona lelei i lou aiga.

O le mea moni, o le taumafaina o le tele o aano o manufasi o se mea lata mai nei. I aganuu anamua, o le vegetarianism sa sili atu ona taatele, sei vagana ai tagata feoaʻi. O le tele o tagata nofoia na aai i fualaau aina ma fualaau faisua.

E ui lava na lipotia muamua e punaoa o tagata Aikupito anamua o le tele o meaʻai, e leʻi mafai seʻia oʻo i suʻesuʻega talu ai nei e taʻu mai ai le tele o nei meaʻai poʻo isi meaʻai. Pe na latou aai i falaoa? Ua e faalagolago i le isalaelu ma le kalaka? Aisea na latou le fagota ai?

Na maua e se au su'esu'e Falani e ala i le su'esu'eina o le carbon atoms i mummies o tagata na nonofo i Aikupito i le va o le 3500 BC. ma le 600 TA e., e mafai ona e iloa mea na latou aai ai.

O kaponi uma i la'au e maua mai le carbon dioxide i le ea e ala i le photosynthesis. E ulu mai le kaponi i totonu o o tatou tino pe a tatou aai i laau po o manu na ai nei laau.

O le elemene sili lona ono i le laulau faavaitaimi, carbon, e maua i le natura o ni isotopes mautu e lua: carbon-12 ma carbon-13. O isotopes o le elemene lava e tasi e tali tutusa i le auala lava e tasi ae e iai sina eseesega o masini atomika, ma le carbon-13 e sili atu le mamafa nai lo le carbon-12. Ua vaevaeina laau i ni vaega se lua. O le vaega muamua, C3, e sili ona lauiloa i laʻau e pei o le kalaka, isalaelu, pears, lentils ma le saito. O le vaega lona lua, laʻititi, C4, e aofia ai oloa e pei ole millet ma sorghum.

O la'au masani C3 e fa'aitiitia le mamafa o le carbon-13 isotope, a'o le C4 e tele atu. I le fuaina o le fua faatatau o le carbon-13 i le carbon-12, e mafai ona iloa le eseesega i le va o vaega e lua. Afai e te 'ai le tele o la'au C3, o le fa'aputuga ole carbon-13 isotope i lou tino o le a la'ititi nai lo le tele o lau 'ai o la'au C4.

O mami na suʻesuʻeina e le au Farani o toega o tagata e 45 na ave i fale mataaga e lua i Lyon, Farani, i le 19 seneturi. "Na matou faia se auala e ese ai," o le tala lea a Alexandra Tuzo, o le taʻitaʻi suʻesuʻe i le Iunivesite o Lyon. “Sa matou galulue tele i ponaivi ma nifo, a o le tele o tagata suʻesuʻe o loʻo suʻesuʻeina lauulu, collagen ma polotini. Sa matou galulue foi i le tele o vaitaimi, suʻesuʻeina le tele o tagata mai vaitau taʻitasi e faʻaalu se taimi tele atu.

Na lomia e le au suʻesuʻe a latou sailiga i le Journal of Archaeology. Na latou fuaina le fua faatatau o le carbon-13 i le carbon-12 (faʻapea foʻi ma le tele o isi isotopes) i ponaivi, enamel, ma lauulu o toega ma faʻatusatusa i fua i puaa na maua ai le faʻatonuina o taumafa o vaega eseese o le C3 ma le C4. . Talu ai e tutusa le metabolism a le puaa ma le tagata, o le fua o le isotope e tutusa ma le mea e maua i mummies.

E tele atu polotini o manu e mitiia e lauulu nai lo ponaivi ma nifo, ma o le fua faatatau o isotopes i lauulu o mumi e fetaui lelei ma tagata Europa i aso nei, e faamaonia ai o tagata Aikupito anamua o le tele o meaʻai. E pei o le tulaga o le tele o tagata i aso nei, o a latou meaʻai sa faavae i saito ma oats. O le faaiuga autu o le suʻesuʻega o le vaega C4 fatu e pei o le millet ma le sorghum na faia ai se vaega itiiti o meaʻai, e itiiti ifo i le 10 pasene.

Ae na maua foʻi ni mea moni faateʻia.

“Na matou iloa o le taumafa sa tumau i le taimi atoa. Na matou faʻamoemoeina suiga, ”o le tala lea a Tuzo. Ua fa'aalia ai na fetuutuuna'i lelei tagata Aikupito anamua i lo latou si'osi'omaga a'o fa'ateleina le matutu o le itulagi o le Naila mai le 3500 TLM. u. e oo i le 600 TA e.

Mo Kate Spence, o se tagata suʻesuʻe i le eleele ma o se tagata tomai faapitoa i Aikupito anamua i le Iunivesite o Cambridge, e leʻi faateʻia ai lenei mea: "E ui lava o lenei nofoaga e matua matutu, ae na latou totōina fualaʻau i le faʻasusuina o vai, lea e sili ona lelei," o lana tala lea. Ina ua paʻu le vai i le Naila, sa agaʻi atu le ʻaufaifaatoʻaga e latalata i le vaitafe ma faaauau pea ona faatoʻaina le laueleele i le auala lava e tasi.

O le mea lilo moni o le i'a. O le toʻatele o tagata e manatu o tagata Aikupito anamua, o ē na nonofo latalata ane i le Naila, na ʻai le tele o iʻa. Ae ui i lea, e ui lava i faʻamaoniga faʻale-aganuʻu, e leʻi tele iʻa i a latou meaʻai.

"E tele faʻamaoniga o le fagota i luga o faʻamaʻi puipui a Aikupito (faʻatasi uma ma se sapo ma se upega), o loʻo iai foʻi iʻa i totonu o pepa. O loʻo i ai le tamaoaiga o faʻamaoniga faʻasolopito o le taumafaina o iʻa mai nofoaga e pei o Kasa ma Amama, "o le tala lea a Spence, ma faʻaopoopo mai o nisi ituaiga o iʻa e leʻi faʻaaogaina mo mafuaaga faʻalelotu. “E fai lava si ofo, talu ai o le suʻesuʻega o le isotope o loʻo faʻaalia ai e le o lauiloa tele le iʻa."  

 

Tuua se tali