Mea moni manaia e uiga i aso

O le tele o atunuu o Asia Tutotonu ma Aferika i Matu o le nofoaga mo se fualaau suamalie e pei o aso. I le avea ai ma se tasi o suamalie masani masani, o lenei fualaau mamago e faaopoopo i ituaiga uma o vegan pai, keke, aisa kulimi, smoothies ma e oo lava i salati suamalie. O le a tatou iloiloina nisi o mea moni mafaufau e uiga i aso. 1. E tasi le ipu o aso e aofia ai le 400 kaloli, 27% o alauni fautuaina i aso taitasi mo le potassium ma le 48% o le mea e manaʻomia i aso taʻitasi mo fiber. 2. E itiiti lava le avanoa e maua ai le ma'i i tafaoga faamasani. 3. Ona o le mea moni o le alofilima ma ona fua e eseese ona aoga - mai meaʻai i mea faufale - i Asia Tutotonu ua lauiloa o le "laau o le ola" ma o le faailoga o le atunuu o Saudi Arabia ma Isaraelu. 4. O fatu o le pama e mafai ona taoto mo le tele o tausaga aʻo leʻi oʻo i tulaga talafeagai o le malamalama ma le vai mo le tuputupu ae. 5. O nisi tagata atamamai e talitonu o le aso (ae le o le apu) o le fua lea o loo taua i le Faatoaga o Etena i le Tusi Paia. 6. O aso atonu na fa'ato'aina i le 8000 tausaga talu ai i le mea ua ta'ua nei o Iraq. 7. Aso pama e manaʻomia a itiiti ifo i le 100 aso ma le vevela o le 47 tikeri. Celsius ma le tele o le vai mo le tuputupu aʻe o fua lelei. 8. O aso ma le pata pata o meaai masani a Muslims, lea latou te faamutaina le anapogi o Ramadan pe a goto le la. 9. E tusa ma le 3% o fa'ato'aga a le lalolagi o tama'i tama, lea e aumai ai le 4 miliona tone o fa'ato'aga i le tausaga. 10. E silia ma le 200 ituaiga o aso. Faatasi ai ma le maualuga o le suka (93 kalama i le ipu), o le tele o ituaiga e maualalo le glycemic index. 11. I Oman, pe a fanau mai se tama, e totōina e mātua se pama. E iai le talitonuga o le laau e ola faatasi ma ia o le a maua ai e ia ma lona aiga le puipuiga ma le manuia.

Tuua se tali