ulu tīgā

ulu tīgā

La migraine o se ituaiga faapitoa o sa i ai le ulu (tiga ulu). E fa'aalia lava e faʻalavelave lea e mafai ona tumau mai ni nai itula i ni nai aso. O le tele o le faoa faamalosi e eseese tele mai le tasi tagata i le isi, e amata mai i le tele o le faoa faamalosi i le vaiaso i le tasi le faoa faamalosi i le tausaga pe itiiti.

Migraine e iloga mai le "masani" ulu ulu, aemaise lava i lona umi, lona malosi ma isi faʻailoga eseese. O le mea lea, o se osofaʻiga o le migraine e masani ona amata i se tiga na lagona maina o le tasi itu o le ulu pe fa'apitonu'u latalata i se mata. O tiga e masani ona vaaia e pei o uaua i totonu o le ulupoo, ma e sili atu ona leaga i le malamalama ma le pisapisao (ma o nisi taimi e manogi). Migraine e mafai foi ona faʻatasi ma faʻafāufau ma puaʻi.

O le mea e ofo ai, i le 10% i le 30% o mataupu, migraine o lo'o muamua i fa'aaliga fa'aletino e fa'apotopoto fa'atasi i lalo o le igoa oinoino. Auras e masani lava faʻalavelave vaʻai lea e ono foliga mai o le emo o le malamalama, lanu felanulanua'i laina, po'o le leiloa le vaai. O nei fa'ailoga e alu ese i lalo ifo o le itula. Ona sau ai lea o le ulu.

Faʻaauau

La migraine aafia ai le tusa ma le 12% o tagata matutua, fafine e 3 taimi sili atu ona afaina nai lo alii39. O se suʻesuʻega talu ai nei na maua ai e 26% o fafine Kanata na maua i le migraine38, o le tele o taimi o faoa faamalosi e matua fesuisuiai. Migraine e taatele foi i tamaiti ma tupulaga talavou (5% i le 10%), lea e masani ona le iloa. E tusa ai ma Uptodate, i le faitau aofaʻi lautele, 17% o fafine ma 6% o tane e mafatia i migraine. I le 30-39 tausaga le matutua, e 24% o fafine ma 7% o tane.

talutalu

O le taimi o osofaʻi migraine e eseese tele mai le tasi tagata i le isi. O nisi tagata e itiiti i le tausaga, ae o isi e 3 pe 4 i le masina. I nisi tulaga, e mafai ona tupu faoa faamalosi i le tele o taimi i le vaiaso, ae seasea i aso uma.

O osofaiga muamua e masani ona aliali mai i le taimitamaitiiti or talavou matutua. O le ulu o le ulu o le Migraine e seasea i luga o le 40 tausaga ma e masani ona mou atu pe a uma le 50 tausaga.

Le faiga ole migraine

E le o iloa pe aisea ua maua ai e nisi tagata headaches, vevesi loto tiga (e mafua ona o le popolevale po'o le popolevale) po'o migraines ma aisea e le maua ai e isi, e tusa lava pe o loʻo latou faʻaalia i mea e tasi e mafua ai.

Mai le 1960s i le 1990s, na talitonuina o migraines na mafua mai i suiga vascular: o se faʻalavelave o vaʻa toto (vasoconstriction) o loʻo siomia ai le faiʻai, sosoo ai ma le fula (vasodilation). Ae ui i lea, o suʻesuʻega mulimuli ane e faʻaalia ai o le amataga o le migraine e sili atu ona faigata. O le mea moni, o se fa'asologa atoa o tali i le neura lea e mafua ai lenei tiga tiga. Ua maua talu ai nei se masini neurological e fa'amatala ai pe aisea e fa'ateteleina ai e le malamalama le tiga o le migraine ae fa'afilemuina e le pogisa.33O nei faʻasologa o filifili e iai aʻafiaga e le gata i luga o toto toto, ae faʻapea foi i luga o le mumū, neurotransmitters ma isi elemene.

A aunoa ma se malamalamaga maeʻaeʻa i le faiga o migraine, o loʻo tatou iloa atili ma sili atu e uiga ia i latou. faʻavae (silasila i tulaga lamatia) ma auala e foia ai.

E iai lo'u ma'i ulu po'o se ulu fa'alavelave?

le vevesi loto tiga o ulu ulu e mafua ai se lagona o fufusi i le muaulu ma malumalu. E le o ni migraines ia. Tagata e maua i le ulu tiga fa'alavelave manatu i le lalolagi atoa e tumau pea sina fa'alavelave i lo latou ulu. O le mea moni, e seasea latou vaai i se fomaʻi ona o lenei mafuaaga. E tasi le taimi poʻo le faʻamaʻi tiga o le ulu e masani ona mafua mai i le popole popole poʻo le popole. E le mafua ai le faafaufau po o le pua'i.

Faʻaiʻuga

E tusa lava pe tiga latou te mafua ai e matua malosi lava, o le migraine e leai ni a'afiaga fa'alesoifua maloloina. Ae ui i lea, o suʻesuʻega talu ai nei ua faʻaalia ai o le migraine, aemaise lava le tasi o loʻo faʻatasi ma le aura, e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le lamatiaga o faʻafitauli cardiovascular.41, 42. Ole a'afiaga ole myocardial infarction ole a fa'ateleina ile 2 ile ma'i migraine. E le'o malamalama lelei ia faiga. O lea e taua ai le faʻaaogaina a soifua maloloina e fa'aitiitia ai le lamatiaga o le cardiovascular: aua le ulaula, 'ai lelei ma fa'amalositino e le aunoa.

E le gata i lea, o le migraine e mafai ona matua afaina ai le lelei o le olaga o tagata o loʻo mafatia ai. O se mafuaaga tele foi o le le auai i aoga ma galuega. O le mea lea e taua ai le faʻatalanoaina o se fomaʻi e suʻe se togafitiga lelei.

Tuua se tali