Aafiaga faʻamalolo o le la

O loʻo faʻaauau pea le feteʻenaʻiga o aʻafiaga lelei ma le leaga o ave o le UV i le soifua maloloina o tagata, peitaʻi, o le toʻatele o tagata e fefefe i le kanesa o le paʻu ma le matua tuai e mafua mai i le la. Ae ui i lea, o le fetu e tuʻuina atu le malamalama ma le ola i mea ola uma o loʻo i ai se sao taua i le tausia o le soifua maloloina, e le gata i le faʻafetai i vitamini D. UC San Diego tagata suʻesuʻe suʻesuʻe satelite fuataga o le susulu o le la ma le ao i le taimi o le taumalulu e faʻatusatusa ai le maualuga o le vitamini D i le 177. atunuu. O le aoina mai o fa'amaumauga na fa'aalia ai se feso'ota'iga i le va o le maualalo o vaitamini ma le lamatiaga o le colorectal ma le kanesa o le susu. E tusa ai ma le au suʻesuʻe, "O le aofaʻi o le la e te maua i le aso o le ki lea i le faatumauina o le soifua maloloina o le circadian rhythm. O nei pao e aofia ai suiga faaletino, mafaufau ma amioga e tupu i luga o le taamilosaga 24-itula ma tali atu i le malamalama ma le pogisa, "o le tala lea a le National Institute of General Medical Sciences (NIGMS). Ole taamilosaga moe ma ala e fa'alagolago tele ile fua ole taeao ole la. O le malamalama masani o le ao e mafai ai e le uati ola i totonu ona faʻalogo i le gaioiga o le aso. O le mafuaaga lena e taua tele ai le i ai i le la i le taeao, poʻo le tuʻuina atu o ave o le la i totonu o lou potu. O le itiiti ifo o le malamalama masani tatou te maua i le taeao, o le faigata foi lea ona momoe le tino i le taimi tatau. E pei ona e silafia, e masani ona fa'atuputeleina le maualuga o le serotonin i le la i taimi uma, lea e atili ai ona mataala ma malosi le tagata. O se fa'amaopoopo lelei i le va o le serotonin ma le la ua maua i volenitia. I se faʻataʻitaʻiga o le 101 tagata soifua maloloina, na iloa ai e le au suʻesuʻe o le i ai o le serotonin i totonu o le faiʻai na faʻaitiitia i lalo ifo i masina o le taumalulu, ae o lona maualuga maualuga na matauina pe a umi le taimi na i ai le au auai i lalo o le la. O le faaletonu o le a'afiaga o vaitau, lea e fa'aalia i le atuatuvale ma le fesuisuiai o lagona, e feso'ota'i fo'i ma le leai o se susulu o le la. Na maua e Dr. Timo Partonen mai le Iunivesite o Helsinki, faatasi ai ma se vaega o tagata suʻesuʻe, o le maualuga o le toto o le cholecalciferol, lea e lauiloa foi o le vitamini D3, e fai si maualalo i le taimi o le taumalulu. O le susulu o le la i le taimi o le taumafanafana e mafai ona tuʻuina atu i le tino lenei vaitamini e tumau i le taumalulu, lea e faʻamalosia ai le gaosiga o le vitamini D, lea e faʻateleina ai le serotonin. O le paʻu, pe a faʻaalia i ave o le ultraviolet, e faʻasaʻo ai se mea e taʻua o le nitric oxide, lea e faʻaititia ai le toto. I se suʻesuʻega talu ai nei mai le Iunivesite o Edinburgh, na suʻesuʻeina e le au fomaʻi le toto maualuga o le 34 volenitia na faʻaalia i moli UV. I le tasi vasega, na latou faʻaalia i le malamalama i ave o le UV, i le isi, na poloka le UV, ae na o le malamalama ma le vevela i luga o le paʻu. O le iʻuga na faʻaalia ai se faʻaititia tele o le toto maualuga pe a maeʻa togafitiga UV, lea e le mafai ona fai mo isi vasega.

O le ata o loʻo faʻaalia ai tagata e maua i le mamapala i Europa i Matu, o se faʻamaʻi e masani ona mafua ona o le le lava o le vaitamini D. O gasegase o loʻo faʻafefe i le la.

                     

Tuua se tali