Na fa'afefea ona fa'aumatia ituaiga manulele e 8

Pe a mate se ituaiga ma na o ni nai tagata e totoe, o le lalolagi atoa e matamata ma le popole i le maliu o le sui mulimuli. E faapena le mea na tupu ia Sudan, o le tama tane papaʻe papaʻe mulimuli na mate i le taumafanafana talu ai.

Peitaʻi, o se suʻesuʻega na lomia i totonu o le tusi talaaga “” na faaalia ai e tusa ma le valu ituaiga o manulele e seāseā maua mai atonu ua mou atu e aunoa ma le iloaina e le lalolagi atoa.

O se suʻesuʻega e valu tausaga na faʻatupeina e le faalapotopotoga e le o ni tupe mama na suʻesuʻeina ai le 51 ituaiga o manulele lamatia ma maua ai e valu o latou e mafai ona faʻavasegaina o loʻo faʻaumatia pe latalata tele i le faʻaumatia: tolu ituaiga na maua ua faʻaumatia, tasi le mea i le natura vao ma le fa. o lo'o lata ina fa'aumatia.

O le tasi ituaiga, o le macaw lanumoana, na faʻaalia i le 2011 animated film Rio, lea o loʻo faʻamatalaina ai le tala o mea na tutupu a se fafine ma se tane lanumoana macaw, o le mea mulimuli o le ituaiga. Ae ui i lea, e tusa ai ma mea na maua i le suʻesuʻega, o le ata na tuai tele le sefulu tausaga. I le vao, e faʻatatauina na maliu le macaw lanumoana mulimuli i le 2000, ma e tusa ma le 70 tagata o loʻo nonofo pea i le tafeaga.

O le International Union for Conservation of Nature (IUCN) ose fa'amaumauga fa'alelalolagi o lo'o su'e ai le faitau aofa'i o manu, ma o le Birdlife International, lea e masani ona tu'uina mai ai fa'atatau a le IUCN, o lo'o lipotia mai ai e tolu ituaiga o manulele e foliga mai o lo'o fa'avasegaina fa'alilolilo: o le ituaiga Pasila Cryptic treehunter, o ona sui. na toe va'aia i le 2007; o le Pasila Alagoas e aoina laulaau, mulimuli na vaaia i le 2011; ma le Teine Fugalaau Hawaii foliga Uliuli, mulimuli na vaaia i le 2004.

O le au tusitala o le suʻesuʻega e faʻatatau i le aofaʻi o le 187 ituaiga ua faʻaumatia talu ona amata ona latou tausia faʻamaumauga. I tala fa'asolopito, o ituaiga o lo'o nonofo i motu sa sili ona fa'aletonu. E tusa ma le afa o ituaiga o meaola ua faʻaumatia ua matauina e mafua mai i meaola faʻafefe ua mafai ona sosolo faʻamalosi i motu. Na maua foi e toetoe lava 30% o le leiloloa na mafua mai i le tulituliloaina ma le maileia o manu mai fafo.

Ae o lo’o popole le au fa’asao ona o le isi itu o le ta’atiaga o le vaomatua ona o le le mafai ona fa’atama’ia o le togavao ma fa’ato’aga.

 

"O a matou matauga ua faʻamaonia ai o loʻo faʻatupulaʻia le tele o faʻaumatiaga i luga o konetineta, e mafua ona o le leiloa poʻo le faʻaleagaina o nofoaga ona o faʻatoʻaga le gafataulimaina ma le faʻaputuina o laau," o le tala lea a Stuart Butchart, tusitala taʻitaʻi ma le saienitisi sili i BirdLife.

I le Amasone, o se tasi ua tamaoaiga i ituaiga o manulele, o le faaleagaina o vaomatua o se popolega faatupulaia. World Wildlife Fund, i le va o le 2001 ma le 2012, e silia ma le 17 miliona hectares o vaomatua na leiloa. O se tala na lolomiina ia Mati 2017 i le tusi talaaga "" o loʻo taʻua ai o le Amazon basin o loʻo oʻo atu i se tulaga faʻaleagaina - afai o le 40% o le teritori o le itulagi ua faʻaumatia, o le a oʻo i le faʻaogaina o meaola ni suiga e le mafai ona suia.

Ua faamatala mai e Louise Arnedo, o se tagata suʻesuʻe i meaola ma ofisa sinia o polokalame i le National Geographic Society, o manulele e mafai ona sili atu ona afaina i le faʻaumatia pe a latou feagai ma le leai o se mea e nonofo ai ona o loʻo nonofo i totonu o le siʻosiʻomaga, e fafaga naʻo ni manu ma ofaga i nisi o laau.

"O le taimi lava e mou atu ai le nofoaga, o le a mou atu foi," o lana tala lea.

Na ia faʻaopoopo mai e itiiti lava ituaiga o manulele e mafai ona faʻateleina ai faʻafitauli o le faʻaleagaina o vaomatua. O le tele o manulele e avea ma fatu ma faʻasalalau pollinator ma mafai ona fesoasoani i le toe faʻaleleia o vaomatua.

Fai mai BirdLife e manaʻomia nisi suʻesuʻega e faʻamaonia ai le tulaga o isi ituaiga e fa, ae leai se tasi oi latou na vaaia i le vao talu mai le 2001.

Tuua se tali