Fa'afefea ona fa'amatala le vevela o le lalolagi i tamaiti

O le mea lena, e fiafia le ma tama i le tele ma sili atu ona lavelave, faʻamatalaga poʻo faʻasaienisi manatu, e tusa lava pe leʻi mafai ona ia malamalama i mea uma. O se fesili faigata lea ua fesiligia: o le a le vevela o le lalolagi?

Pe o se tasi o se tagata poto faapitoa i le matata pe leai, o le faigata o loʻo taoto i le faʻamatalaina o lenei faʻalavelave lavelave ma le tele o faʻalavelave i se tamaititi, faʻatasi ai ma upu ma manatu e mafai ona ia tuʻufaʻatasia. E faʻafefea ona faʻamatalaina le vevela o le lalolagi i tamaiti, e aunoa ma le faʻafefe ia i latou poʻo, i se isi itu, e le fiafia ai i latou?

Suiga o le tau: o le taua o le le faafitia o mea e iloagofie

Suiga o le tau, suiga o le tau, vevela o le lalolagi ... Po o le a lava le faaupuga e faʻaaogaina, e tutusa lava le matau, ma autasi i totonu o le sosaiete faasaienisi : Ua matuā suia le tau o le lalolagi i nai tausaga ua tuanaʻi, i le saoasaoa e leʻi tupu muamua, e tele lava ona o gaoioiga a tagata.

O le mea lea, ma se'i vagana ua e i ai i se manatu masalosalo o le tau ma teena le faitau miliona o faʻamatalaga faʻasaienisi mautu, e sili atu. aua ne'i fa'aitiitia le fa'alavelave pe a talanoa i se tamaitiiti. Aua o le a tuputupu aʻe o ia i lenei lalolagi o vevesi, pe a ia nofo sauni mo nei suiga, ma nofouta i aʻafiaga o le a oʻo mai, a itiiti mai mo ituaiga tagata.

Fa'avevela o le lalolagi: o le manatu o le a'afiaga o le greenhouse

Mo se tamaititi ia malamalama atoatoa i le manatu o le vevela o le lalolagi, e taua le faʻamatalaina, vave ma faigofie, o le a le aafiaga o le greenhouse. E masani ona matou talanoa e uiga i kasa oona o loʻo tuʻuina mai e tagata, o lona uiga o le aʻafiaga o le greenhouse o loʻo i le fatu o le mataupu.

E sili ona lelei le faʻaalia o oe i upu faigofie e faʻafetaui i le matua o le tamaititi, mo se faʻataʻitaʻiga ave mo se faataitaiga o se togalaau greenhouse. E malamalama le tamaititi, ma atonu foi ua uma ona matauina, e sili atu le vevela i totonu o se greenhouse nai lo fafo. O le mataupu faavae lava lea e tasi mo le Lalolagi, lea e lelei faafetai i le aafiaga greenhouse. O le mea moni o loʻo siomia le paneta i se vaega o le kesi e fesoasoani e taofi le vevela o le la. A aunoa ma lenei vaega o le mea e taʻua o le "greenhouse" gas, o le a -18 ° C! Afai e taua tele, e mafai fo'i ona mata'utia lenei aafiaga o le greenhouse pe afai e tele naua. I le auala lava e tasi e magumagu ai tamato a tamamatua (po o tuaoi) pe a vevela tele i totonu o le greenhouse, e lamatia ai le ola i luga o le fogaeleele pe a maualuga le vevela, ma vave tele.

Mo le tusa ma le 150 tausaga, ona o le faʻaleagaina o gaioiga a tagata (feʻaveaʻi, falegaosimea, faʻatoʻaga malosi, ma isi), ua faʻateleina ma sili atu kasa greenhouse (CO2, methane, ozone, ma isi) ua faʻaputuina i lo tatou siosiomaga. atemosifia, fai mai i le "bubble of protection" o le paneta. O lenei fa'aputuga e mafua ai le si'itia o le averesi o le vevela i luga o le kelope: o le vevela o le lalolagi.

O le eseesega taua i le va o le tau ma le tau

Pe a talanoa e uiga i le maualuga o le vevela i se tamaititi, e taua tele, e faʻatatau i lona matua, o ia faamatala le eseesega o le tau ma le tau. A leai, a oʻo mai le taumalulu, e foliga mai na te taʻu atu ia te oe na e pepelo ia te ia i au tala o le Global Warming!

O le tau e faasino i le tau i se nofoaga patino i se taimi patino. O se valo'aga tonu ma sa'o. O le tau e faasino i tulaga uma o le ea ma le tau (sūsū, timuga, mamafa, vevela, ma isi) faʻapitoa i se itulagi, poʻo, iinei, i se paneta atoa. E manatu e tusa ma le tolusefulu tausaga o le matauina o le tau ma tulaga o le ea e toesea ai le tau o se nofoaga fa'afanua.

E manino mai, e lē o iloa e tagata suiga o le tau mai lea aso i lea aso, e pei foʻi o le tau. O suiga o le tau e tupu i le silia ma le sefulu pe fiaselau tausaga, e ui o suiga o le tau o loʻo faasolosolo malie ona iloa i luga o le fua o tagata. Ona o le malulu tele i lenei taumalulu e le o lona uiga e le o mafanafana le tau o le lalolagi.

E ono tula'i mai le vevela o le lalolagi, e tusa ai ma tala fa'asaienisi lata mai se faaopoopoga 1,1 i le 6,4 ° C i luga ole XNUMXst seneturi.

Fa'avevela o le lalolagi: fa'amatala vave le fa'ai'uga mautu

O le taimi lava e faʻamatalaina ai le faʻalavelave o le vevela o le lalolagi i tamaiti, e taua le aua neʻi natia taunuuga mai ia i latou, i taimi uma e aunoa ma le faʻaalia, e ala i le tumau i mea moni.

O le mea muamua, ma e le taumateina o le sili ona manino, o le si'itia o le suasami, aemaise lava ona o le aisa liusuavai o loʻo i ai i le lalolagi. O nisi o motu ma taulaga i gataifale na mou atu, ma mafua ai le maualuga o le lamatiaga o tagata sulufai o le tau. O le mafanafana o le sami e faʻateleina ai le lamatiaga o ogaoga tau o gaioiga (afa, afa, lologa, galu vevela, lamala…). O tagata, aemaise lava laau ma manu, atonu e le mafai ona vave fetuunai. O le tele o ituaiga o meaola e lamatia ai le mou atu. Ae ui i lea, o le tagata ma le paleni maaleale o le olaga e faalagolago i se vaega i le i ai o nei ituaiga. Matou te mafaufau faapitoa i lagomeli ma isi iniseti pollinating, lea e mafai ai e laau ona fua mai.

Ae peita'i, afai e ono a'afia malosi le ola o le tagata, e leai se mea e fai mai o le a mou atoa atu le ola i le lalolagi. O le mea lea mo tagata ma meaola o loʻo ola nei o le a sili atu ona faigata le tulaga.

Fa'avevelaina o le lalolagi: tu'uina atu o vaifofo mautu ma fa'ata'ita'iga mo tamaiti

O le fa'amalamalamaina o le mafanafana o le lalolagi i se tamaititi o lona uiga o le fa'asoa atu fo'i o vaifofo e fa'asagatau ai, po'o le fa'agataina, o lenei fa'alavelave. A leai, e ono lagona e le tamaititi le lotovaivai, atuatuvale ma le matua le mafai ona fesoasoani pe a feagai ma se mea e sili atu nai lo ia. Matou te talanoa faʻapitoa e uiga i "siosiomaga-popole".

Ua uma ona tatou fa'amatala atu o lo'o fa'atumauina e atunu'u 'ese'ese (i le fa'agesegese, ioe) i le fa'aitiitia o latou kasa oona, ma o le tau faasaga i suiga o le tau ua manatu nei o se mataupu tele.

Ma, e mafai ona tatou faʻamatala atu ia te ia e faʻatatau i tagata uma le suia o latou olaga ma masaniga taumafa e faʻasaoina ai le Planet Earth e pei ona tatou iloa. O lena o le talitonuga o laasaga laiti, po o le hummingbird, lea e faʻamatalaina ai e tofu tagata uma ma a latou matafaioi ma a latou matafaioi e fai i lenei tauiviga faifai pea.

Fa'avasega au otaota, savali, ave le uila po'o felauaiga lautele nai lo le ta'avale, 'ai fa'aitiitia aano o manufasi, fa'atau fa'aitiitia mea fa'apipi'i ma fa'agasolo malie le fa'aogaina o le leai o ni otaota, fa'atau mea fa'alua pe'a mafai, sili le ta'ele nai lo le ta'ele, fa'aitiitia le ta'ele. fa'avevela, fa'asao le malosi e ala i le tapeina o masini o lo'o tutu… E tele naua mea laiti e fai e lelei tele le tamaititi i le malamalama ma fai.

I lenei tulaga, o le amio a matua e taua, aua e mafai avatu le faamoemoe i fanau, o ai la e vaʻaia e mafai ona gaoioi i aso taʻitasi e tetee atu i suiga o le tau, e ala i "laasaga laiti" lea, iʻuga i le iʻuga - ma afai o loʻo faia e tagata uma - ua uma ona faia le tele o mea.

Manatua e iai tele punaoa faʻaaoaoga, faʻataʻitaʻiga laiti ma tusi i luga o le initaneti, i faleoloa tusi ma fale lomitusi a tamaiti lea e mafai ai ona oo atu i le mataupu, faamatala pe faalolotoina. E lē tatau ona tatou faatalatū e faalagolago i nei lagolagosua, aemaise lava pe afai e aafia tele i tatou i le mataupu o le vevela o le lalolagi, pe a tatou popole ai, pe tatou te manatu e lē talafeagai ona faamatala atu pe fefefe foʻi. e faaitiitia ai. 

Punaoa ma fa'amatalaga fa'aopoopo:

http://www.momes.net/Apprendre/Societe-culture-generale/Le-developpement-durable/L-ecologie-expliquee-aux-enfants

Tuua se tali