Fa'afefea ona lavea'i tagata atumotu mai le vevela o le lalolagi

O le tala i atumotu magoto ua leva ona i ai o se auala e faamatalaina ai le lumanaʻi lamatiaga o loʻo feagai ma setete laiti. Ae o le mea moni o aso nei o nei taufaʻatau ua amata ona faʻamaonia. Ua filifili le tele o atumotu laiti e toe fa'aofia faiga fa'anofonofo ma femalaga'iga sa le'i lauiloa talu ai ona o suiga o le tau.

E faapena le tala i le Motu o Kiribati poo Kiripati, o loo tu i le ogatotonu o le Vasa Pasefika – o le amu aupito tele i le lalolagi. A silasila totoa i le tala faasolopito o lenei motu e malamalama ai i faafitauli o loo feagai ma tagata o loo nonofo i nofoaga faapena i le lalolagi atoa ma le lē atoatoa o faiga faapolotiki faavaomalo i le taimi nei.

O Kiribati e iai se taimi pogisa o le pulega faakolone a Peretania ma suʻega faaniukilia. Na latou maua le tutoatasi mai le Malo Tele ia Iulai 12, 1979, ina ua fausia le Ripapelika o Kiribati e pulea se vaega o motu e 33 o loo i itu uma e lua o le ekueta i le eria. O lea la ua aliali mai se isi taufaamata'u i luga o le tafailagi.

E le sili atu i le lua mita i luga aʻe o le sami i lona tulaga maualuga, o Kiribati o se tasi o motu sili ona nofoia o le tau i luga o le paneta. O loʻo tu i le ogatotonu o le lalolagi, ae o le toʻatele o tagata e le mafai ona faʻamaonia saʻo i luga o le faafanua ma e itiiti se iloa e uiga i le tamaoaiga o aganuu ma tu ma aga a nei tagata.

E ono mou atu lenei aganuu. O le tasi mai le fitu o femalagaiga i Kilipati, pe i le va o motu pe faavaomalo, e mafua ona o suiga o le siosiomaga. Ma o se lipoti a le UN 2016 na faaalia ai o le afa o aiga ua uma ona aafia i le siitia o le suasami i Kilipati. O le maualuga o le suasami e mafua ai foi faafitauli i le teuina o otaota faaniukilia i totonu o setete o motu laiti, o toega o aso anamua.

O tagata ua le toe nonofo e avea ma tagata sulufai ona o suiga o le tau: o tagata ua faamalosia e tuua o latou fale ona o aafiaga o aafiaga ogaoga o le tau ma toe foi i le olaga masani i se isi nofoaga, ua leiloa a latou aganuu, nuu ma le malosi e fai ai faaiuga.

O lenei faʻafitauli o le a sili atu ona leaga. O le faateleina o afa ma mea tau tau ua aveesea ai le averesi o le 24,1 miliona tagata i le tausaga i le lalolagi atoa talu mai le 2008, ma ua fuafuaina e le Faletupe a le Lalolagi e faapea o le 143 miliona tagata faaopoopo o le a aveesea e le 2050 i na o le tolu itulagi: Sub-Sahara Aferika, Asia i Saute ma Amerika Latina.

I le tulaga o Kilipati, e tele auala ua faia e fesoasoani ai i tagata o loo nonofo i motu. Mo se fa'ata'ita'iga, o lo'o fa'atinoina e le Malo o Kilipati le polokalame o le Migration with Dignity e fa'atupuina ai se aufaigaluega tomai e mafai ona maua ai ni galuega lelei i fafo. Na fa’atauina fo’i e le malo le 2014 eka o fanua i Fiti i le 6 e taumafai ai e fa’amautinoa le saogalemu o mea’ai pe a suia le siosiomaga.

Na talimalo foi Niu Sila i se se'i faaletausaga o avanoa e ta'ua o le "Pacific Palota". O lenei se'i ua mamanuina e fesoasoani ai i le 75 tagata Kiripati e nofoia Niu Sila i le tausaga. Ae ui i lea, ua lipotia mai e le o ausia le aofaʻi. E malamalama lelei tagata e le mananao e tuua o latou fale, aiga ma olaga.

I le taimi nei, o loʻo finau le Faletupe a le Lalolagi ma le UN e tatau i Ausetalia ma Niu Sila ona faʻaleleia le feoaʻi o tagata faigaluega faʻavaitaimi ma faʻataga avanoa avanoa mo tagatanuu o Kiripati ona o aʻafiaga o suiga o le tau. Ae ui i lea, o galuega faʻavaitaimi e masani ona le ofoina atu ni faʻamoemoega sili mo se olaga sili atu.

E ui ina fa'amoemoe lelei faiga fa'apolokiki fa'ava-o-malo e tele lava ina taula'i atu i le toe fa'anofoiaina nai lo le tu'uina atu o le gafatia fa'afetaui ma le lagolago umi, o nei filifiliga e le'o maua ai le fa'atosina moni mo tagata o Kilipati. Latou te matele e fa'atauva'a tagata e ala i le fa'ate'aina o lo latou si'itia i fuafuaga tau galuega.

O lona uiga foi e le o toe umi ae le toe umi se taimi e le toe maua ai ni galuega aoga i totonu o le atunuu e pei o se malaevaalele fou, se polokalame o fale tumau ma se fuafuaga fou mo turisi. Ina ia mautinoa e le avea femalagaiga ma mea e manaʻomia, e manaʻomia ni taʻiala moni ma taugofie mo le toe faʻaleleia ma le faʻasaoina o fanua i luga o le motu.

O le fa'amalosia o femalaga'iga o le faitau aofa'i o tagata, o le mea moni, o le filifiliga sili ona taugofie. Ae e lē tatau ona tatou paʻuʻū i le mailei o le manatu e na o le pau lea o le auala e sao ai. Tatou te le mana'omia le tu'uina atu o lenei motu e goto.

E le na'o se fa'afitauli fa'aletagata-o le tu'ua o lenei motu i le sami o le a iu ai ina fa'aumatia i le lalolagi atoa ituaiga o manulele e le maua i se isi mea i le lalolagi, e pei o le Bokikokiko warbler. O isi atumotu laiti o lo'o fa'amata'u i le si'isi'i o le suasami e fa'afeiloa'i ai fo'i meaola fa'ama'i.

Fesoasoani faʻavaomalo e mafai ona foia le tele o faʻafitauli i le lumanaʻi ma faʻasaoina lenei nofoaga ofoofogia ma matagofie mo tagata, manu ma laau e le o ni tagata, ae o le leai o se lagolago mai atunuʻu mauʻoa e faigata ai i tagata o loʻo nonofo i setete o motu laiti ona mafaufau i ia filifiliga. O motu fa'afua na fausia i Dubai - aisea e leai ai? E tele isi filifiliga e pei o le fa'amalosia o faletupe ma fa'atekonolosi tanu. O ia filifiliga e mafai ona puipuia ai le atunuu o Kilipati ma i le taimi lava e tasi e faateleina ai le maufetuunaʻi o nei nofoaga, pe afai o fesoasoani faavaomalo e vave ma tumau mai atunuu na mafua ai lenei faʻafitauli o le tau.

I le taimi na tusia ai le 1951 UN Refugee Convention, e leai se faʻamatalaga faʻavaomalo taliaina o le "tagata sulufaʻi o le tau". O lenei mea e tupu ai se va o puipuiga, ona o le faʻaleagaina o le siosiomaga e le agavaa e avea ma "sauaga". E ui lava i le mea moni o le suiga o le tau e tele lava ina mafua ona o gaioiga a atunuu gaosi oloa ma lo latou faatamala i le taulimaina o ona aafiaga ogaoga.

O le UN Climate Action Summit i le aso 23 o Setema, 2019 e ono amata ona talanoaina nisi o nei mataupu. Ae mo le faitau miliona o tagata o loʻo nonofo i nofoaga o loʻo lamatia i suiga o le tau, o le mataupu o le siosiomaga ma le faʻamasinoga amiotonu. O le fesili lea e le gata e tatau ona faʻatatau i le faʻafefe o suiga o le tau, ae faʻapea foʻi pe aisea e masani ai ona le maua e i latou o loʻo mananaʻo e faʻaauau le nonofo i totonu o setete o atumotu laiti, poʻo le tutoʻatasi e foia ai suiga o le tau ma isi luitau o le lalolagi.

Tuua se tali