Liu le tagata tautala (Fa'aletagata fa'alelei)

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Agaricomycetidae (Agaricomycetes)
  • Poloaiga: Agaricales (Agaric poʻo Lamellar)
  • Aiga: Tricholomataceae (Tricholomovye po'o Ryadovkovye)
  • Genus: Paralepista (Paralepista)
  • ituaiga: Paralepista flaccida (Tatala fe'avea'i)
  • Tagata tautala mumu-enaena
  • Tagata tautala mumu-enaena
  • Clitocybe flaccida
  • Omphalia vaivai
  • Lepista vaivai
  • Clitocybe infundibuliformis sensu auct.
  • Suia Clitocybe
  • Omphalia liliu
  • Lepista inversa
  • Clitocybe gilva var. guttatomarmorata
  • Clitocybe gilva var. tianschanica

Fa'aliliuga tautala (Paralepista flaccida) ata ma fa'amatalaga

ulu 3-11 cm le lautele (o nisi taimi e oʻo i le 14 cm); i le taimi muamua o le fa'afefeteina ma pito e liliu i totonu, fa'atasi ai ma le matua e fa'asa'o i se mafolafola pe o'o fo'i i foliga o se fa'agasologa papa'u po'o se pesini; o lona pito e mago, toetoe lava lamolemole, matte, moli-enaena poʻo piliki-lanu; hygrophane (liliu sesega pe a mago). O le pito o le pulou e masani ona galu, faʻatasi ai ma faʻailoga e pei o le sioki, e faʻaeseese ai lenei ituaiga mai le faʻalogo tali tutusa (Clitocybe gibba). O loʻo i ai le faʻamaoniga e faʻapea o nisi taimi o tagata tautala faʻafefe, lea e foliga mai ua tuai i le tautoulu, e tumau pea le pulou, e aunoa ma le faia o le faʻalavelave masani i le ogatotonu.

faamaumauga alu ifo, vaapiapi, fai soo, toetoe lava papaʻe i le taimi muamua, mulimuli ane piniki-beige poʻo moli sesega, e avea ma lanu moli poʻo piniki-enaena i le matua.

vae 3-10 cm le maualuga ma oʻo atu i le 1.5 cm le lautele, sili atu pe itiiti ifo cylindrical, mago, pubescent; vali ina ia fetaui ma le pulou, ua na o sina mama; ma le pubescence o mycelium paepae i le faavae.

Pulp manifinifi (pulou), paʻepaʻe, ma se manogi suamalie, lea e faʻatusatusa i nisi taimi i le manogi o le sua moli malulu poʻo le bergamot, e aunoa ma se tofo faʻaalia.

lolomi lolomi pa'epa'e i le kulimi.

Feeseeseaiga 4-5 x 3.5-4 µm, toeititi lapotopoto i le lautele elliptical, va'ai mama'i, e le o se amyloid. Cystidia e le o iai. Hyphae ma fusi.

Vailaau

E pisia e KOH le pito o le pulou samasama.

Saprophyte, e tupu fa'ata'ape'ape po'o ni vaega vavalalata i luga o lapisi coniferous, e masani lava i vae o loi, o nisi taimi i luga o sawdust susu ma fasi laupapa. E sili atu ona taatele i vaomatua coniferous ma fefiloi, o nisi taimi e tupu aʻe foi i luga o eleele mauoa humus, lea e fausia ai "mama moli" mataʻina. O se ituaiga masani i le Itulagi i Matu, masani i Amerika i Matu, Europa tele ma Peretania Tele. O le vaitau o le tuputupu aʻe malosi o le tautoulu, seia oʻo i le amataga o le tau malulu, peitaʻi, i nisi nofoaga e mafai ona sui i le taumalulu (mo se faʻataʻitaʻiga, le talafatai o Kalefonia), pe faʻaauau - i tau malulu - seia oʻo ia Ianuari (mo se faʻataʻitaʻiga, i le Great). Peretania ma Aialani).

E maua i le biotopes lava e tasi, o le tautala faʻafefe (Clitocybe gibba) e iloga i se lanu paʻepaʻe, o le leai o se mata galu ma e sili atu le lapopoa, faʻalava paʻepaʻe spores. E le gata i lea, e sili atu ona mafiafia aano i totonu o le pulou.

O le tagata tautala enaena-samasama (Paralepista gilva) e mama, kulimi samasama poʻo enaena-samasama lanu, ma vaʻai vai lapotopoto (pe a talavou) poʻo le pogisa elea-enaena lanu enaena (i faʻataʻitaʻiga sili atu ona matutua) e iloa i luga o le pulou.

Tele tele O se taupulepule e tele ona itu maua i nofoaga mutia tatala (mutia, auala, paka ma mutia), faamauina i Europa (seasea ituaiga).

E tusa ai ma nisi o punaoa, o le tagata tautala feliuliuai e le oona, ae o ona uiga lelei o meaʻai e tele mea e manaʻomia, ma e leai se aoga e aoina ai.

E tusa ai ma isi, e oona (o loʻo i ai muscarine-pei o toxins).

Vitio e uiga i le mushroom Talker fa'aliliuina:

Tautala fe'avea'i (Paralepista flaccida)

Tuua se tali