E sili atu le maloloina o aano o manu poʻo pipi?

E sili atu le maloloina o aano o manu poʻo pipi?

pine

E taua le vaʻavaʻai i le pasene o aano o manufasi i totonu o le oloa, faʻapea foʻi ma lona aofaʻi o suka ma le umi o le lisi o meaʻai.

E sili atu le maloloina o aano o manu poʻo pipi?

Afai tatou te mafaufau i ai meaai gaosi, o oloa e pei o pizza ua uma ona kuka, falai Farani poʻo meainu suamalie e vave ona oʻo mai i lou mafaufau. Ae, pe a tatou tuua le fusi o le mea e taʻua o 'meaʻai leaga', tatou te maua pea le tele o meaʻai faʻapipiʻi e ui lava tatou te le o iai i le taimi muamua.

O se tasi o nei faʻataʻitaʻiga o tipi malulu, o se oloa 'matou te le amanaiaina' ma o le mea moni, o loʻo faʻaogaina. I totonu o nei mea tatou te maua ai le masani york ham ma fasi pipi. Po o se meaʻai ea lelei la? Muamua, e taua le iloa po o le a le mea e gaosia ai nei meaʻai. York ham, lea e ala i tulafono faatonutonu ua taʻua o ham vela, faamatalaga Laura I. Arranz, fomaʻi i meaʻai, pharmacist ma dietician-nutritionist, lea o se aano o manufasi o le vae hind o le puaa i lalo o le vevela pasteurization togafitiga.

I totonu o le ham vela, o le tala lea a le tagata tomai faapitoa, e lua oloa e iloga: o le tauʻau vela, "lea e tutusa ma le ham vela ae mai le vae pito i luma o le puaa" ma le tipi malulu o ham vela, o lea ua taʻua ai "pe a faia le oloa i se faʻafefiloi o puaa ma starches (starches)".

E sili atu le soifua maloloina o le pipi?

Afai tatou te talanoa e uiga i aano o manu pipi malulu, faamatala dietitian-nutritionist María Eugenia Fernández (@m.eugenianutri) tatou toe feagai ma se oloa gaosi aano o manufasi lea, i le taimi nei, o le faavae o aano o pipi, «se ituaiga o aano o manu papa'e e maualuga le polotini ma maualalo le ga'o.

Pe a filifilia le filifiliga sili ona maloloina, o le fautuaga autu a Laura I. Arranz o le vaʻavaʻai i le igoa o loʻo i ai fa'aigoaina o le ham po o le pipi ae le o 'aano o manu malulu o ...', aua i lenei tulaga o le a sili atu ona gaosia oloa, faʻaitiitia le porotini ma sili atu gaʻo. E le gata i lea, na te faʻamalosia oe e filifili le tasi e sili ona puupuu le lisi o mea e mafai. "E masani lava e iai a latou mea faʻaopoopo e faʻafaigofie ai le faʻasao, ae o le itiiti ifo o le lelei", na ia lapatai mai ai. Mo lana vaega, ua fautuaina e María Eugenia Fernández le maualuga o le suka i totonu o le oloa ia maualalo (itiiti ifo i le 1,5%) ma o le pasene o aano o manu o loʻo i totonu o le oloa ia i le va o le 80-90%.

O le pasene o aano o manufasi i totonu o nei oloa e tatau ona le itiiti ifo i le 80%

I se tulaga lautele, Laura I. Arranz fai mai e le tatau ona tatou taumafaina soo lenei ituaiga o oloa, «to aua le fa'aogaina le avanoa mai isi oloa fou porotini fou pei o le fuamoa po o sina meaʻai e pei o le sisi ». E faʻapea foʻi, afai tatou te talanoa e uiga i le filifilia i le va o lona 'masani' version poʻo le faʻasologa ma le 'lafu' (e pei o laʻau lelei), o le fautuaga a María Eugenia Fernández o le "faʻaopoopo le tofo ia i tatou lava ma faʻatau le oloa i le itiiti ifo o le gaosiga e mafai ai" , pei o na ia fai mai o laei e masani ona faʻaalia ai oloa maualalo maualalo ma se lisi lelei o faʻaopoopoga. Fa'aopoopo mai Arranz e fa'apea, i le tulaga fa'apitoa o tipi malulu, e masani lava na'o le pau lava le mea latou te fa'aopoopoina o mea fa'aopoopo “o le tofo” ma e le'o fa'apala fo'i le oloa.

Ioka poʻo Serrano ham

Ina ia maeʻa, e talanoaina uma e le au faʻapolofesa pe sili atu le filifiliga mo se ituaiga sosisi mata, e pei o nei suʻesuʻega iinei, poʻo se sosisi faʻamalolo, pei o le Serrano ham poʻo le sulugatiti. Fai mai Fernández e lua filifiliga e lelei ma leaga. “O sosisi fa'amālōlō matou te fa'amautinoa o le mea mata o aano o manufasi, ae e maualuga atu i le sodium. O Crudes, i le isi itu, e tele mea faʻaopoopo. Mo lana vaega, na taʻua e Arranz e faapea "o latou filifiliga tutusa"; O le ham ma le sulugatiti Serrano e mafai ona paʻu pe a tatou le 'ai le gaʻo, "ae atonu e sili atu le masima ma e leai ni mea e maualalo le masima, aua o loʻo i ai i meaʻai kuka." I le avea ai ma se faaiʻuga, e taua tele le amanaia o le a le vaega e ave, ma e tatau ona i ai i le va o le 30 ma le 50 kalama. “E lelei fo’i le tu’ufa’atasia ma isi mea’ai, aemaise o fualaau faisua, e pei o tamato po’o avoka,” o lana fa’ai’uga lea.

Tuua se tali