"Isis Faʻaalia" Helena Blavatsky

O le faasinomaga o lenei tamaitai o loo finau pea i le siosiomaga faasaienisi ma le le faasaienisi. Na faanoanoa Mahatma Gandhi e le mafai ona ia paʻi atu i le pito o ona lavalava, na tuʻuina atu e Roerich le atavali "Ave'au" ia te ia. Na manatu se tasi ia te ia o se tagata pepelo, o se failauga o Satani, ma faamamafa atu o le talitonuga o le tulaga maualuga na nono mai e Hitila mai le talitonuga o tuuga a le atunuu, ma o seances na ia umia e leai se mea e sili atu nai lo na o se faʻaaliga. O ana tusi sa faamemelo i ai ma taʻua o le tuusaʻo tuusaʻo ma le faomea, lea e fefiloi ai aʻoaʻoga uma a le lalolagi.

Ae ui i lea, e oʻo mai i le taimi nei, o galuega a Helena Blavatsky na toe lolomiina ma faʻaliliuina i le tele o gagana ese, ma maua ai ni tagata fou ma faitioga.

na fanau mai Helena Petrovna Blavatsky i se aiga matagofie: i le vaega a lona tina, o le tusitala lauiloa Elena Gan (Fadeeva), o le na taʻua e leai se mea e sili atu nai lo le "Rusia George Sand", o lona aiga sa fesootai tuusaʻo ma le lauiloa Rurik, ma o lona tama na sau mai le aiga o le faitau aofaʻi. Mackleenburg Gan (Siamani: Hann). O le tinamatua o le tagata suʻesuʻe i le lumanaʻi, Elena Pavlovna, o se leoleo e le masani ai - na te iloa gagana e lima, e fiafia i numismatics, suʻesuʻe le mystics o Sasaʻe, ma fetaui ma le saienitisi Siamani A. Humboldt.

Na faaalia e le tamaʻi laʻitiiti o Lena Gan ni tomai mataʻina i le aʻoaʻo atu, e pei ona taʻua e lona tausoga, o le faipule iloga o Rusia o S.Yu. Witte, na ia mauaina mea uma i luga o le lele, ausia le manuia faapitoa i le suʻesuʻeina o Siamani ma musika.

Ae ui i lea, na mafatia le teine ​​i le moe, oso i luga i le vaeluaga o le po, savali faataamilo i le fale, usu pese. Ona o le tautua a le tama, e masani ona o ese le aiga o Gan, ma sa le lava le taimi o le tina e gauai atu ai i tamaiti uma, o lea na faataitai ai Elena i osofaiga epileptic, taʻavale i luga o le fola, alaga atu valoaga eseese i fetaui, a ‘ua ‘aumai e le ‘au‘auna fefe se ositaulaga e tutuli temoni. I se taimi mulimuli ane, o nei faʻataʻitaʻiga o tamaiti o le a faʻamatalaina e ana tagata faamemelo e fai ma faʻamaoniga tuusaʻo o ona tomai faʻapitoa.

O le oti, na fai mai saʻo ai le tina o Elena Petrovna na fiafia o ia e le tatau ona ia matamata i le oona o Lena ma e le o se olaga faʻafafine.

Ina ua mavae le maliu o le tina, na ave tamaiti i Saratov e matua o le tina, le Fadeevs. O iina, o se suiga taua na tupu ia Lena: o se teine ​​sa olaola ma tatala muamua, e fiafia i polo ma isi mea faʻaagafesootai, sa nofo mo le tele o itula i le faletusi a lona tinamatua, Elena Pavlovna Fadeeva, o se tagata e aoina tusi. O iina na amata ai ona naunau tele o ia i faiga faataulāitu ma aga masani i sasaʻe.

I le 1848, na ulufale ai Elena i se faaipoipoga faʻapitoa ma le sui-kovana matua o Yerevan, Nikifor Blavatsky, naʻo le mauaina o le tutoʻatasi atoatoa mai ona aiga faʻafefe Saratov. Tolu masina talu ona uma le faaipoipoga, na ia sola atu i Odessa ma Kerch i Constantinople.

E leai se tasi e mafai ona faʻamatalaina saʻo le vaitau mulimuli ane - Blavatsky e leʻi teuina ni api talaaga, ma o ana malaga manatua e fenumiai ma sili atu e pei o tala faʻailoga mataʻina nai lo le mea moni.

I le taimi muamua sa ia faia o se tietie i le taamilosaga o Constantinople, ae ina ua gau lona lima, sa ia tuua le malae ma alu i Aikupito. Ona ia malaga atu lea i Eleni, Asia Itiiti, taumafai i le tele o taimi e oo atu i Tibet, ae e leʻi alualu i luma nai lo Initia. Ona sau ai lea o ia i Europa, ta piano i Pale ma i se taimi mulimuli ane e iu i Lonetona, lea na ia fai mai na ia faia lana amataga i luga o le tulaga. E leai ma se tasi o lona aiga na iloa tonu le mea sa i ai o ia, ae e tusa ai ma manatuaga a se tasi o lona aiga, NA Fadeeva, e masani ona auina atu e lona tama ia te ia tupe.

I Hyde Park, Lonetona, i lona aso fanau i le 1851, na vaʻaia ai e Helena Blavatsky le tagata na faʻaalia i taimi uma i ana miti - o lona guru El Morya.

Mahatma El Morya, e pei ona taʻua mulimuli ane e Blavatsky, o se faiaoga o le Ageless Poto, ma e masani ona moemiti ia te ia mai lona laitiiti. O le taimi lea, na valaauina ai o ia e Mahatma Morya e galue, aua o Elena e maualuga lana misiona - ia aumaia le Amataga Sili Faaleagaga i lenei lalolagi.

E alu o ia i Kanata, nofo faatasi ma tagata o le atunuu, ae ina ua gaoia e tamaitai o le ituaiga ona seevae mai ia te ia, ua le fiafia o ia i Initia ma alu atu mo Mekisiko, ona - i le 1852 - amata lana malaga i Initia. O le auala na faʻaalia ia te ia e Guru Morya, ma o ia, e tusa ai ma faʻamanatuga a Blavatsky, na auina atu ia te ia tupe. (Ae ui i lea, o le NA lava lea e tasi o Fadeeva fai mai o aiga na nonofo i Rusia e tatau ona lafo atu ana tupe i masina uma mo se tupe).

E fa'aalu e Elena le isi fitu tausaga i Tibet, lea na ia su'esu'eina ai faiga fa'ataulāitu. Ona toe foʻi mai lea o ia i Lonetona ma faʻafuaseʻi ona maua le lauiloa o se ta piano. O le isi fonotaga ma lana Guru e faia ma alu ai i Amerika.

A maeʻa Amerika, e amata se taamilosaga fou o femalagaaiga: e ui atu i Mauga Papa i San Francisco, sosoo ai ma Iapani, Siam ma, mulimuli ane, Calcutta. Ona ia filifili lea e toe foi atu i Rusia, femalagaaʻi i le Caucasus, ona ui atu lea i le Balkans, Hungary, ona toe foi atu lea i St. Petersburg ma, faʻaaogaina le manaʻoga mo seances, faʻatautaia ma le manuia, ina ua maua le taʻutaʻua o se auala.

Peitaʻi, o nisi tagata suʻesuʻe e matuā masalosalo lava i lenei vaitaimi e sefulu tausaga o femalagaaʻi. E tusa ai ma le tala a LS Klein, o se tagata suʻesuʻe i mea anamua ma tagata suʻesuʻe, o nei tausaga uma e sefulu sa nonofo ai ma ona tauaiga i Odessa.

I le 1863, na amata ai le isi sefulu tausaga o femalagaaiga. O le taimi lea i atunuu Arapi. O le ola faavavega i se afa mai le talafatai o Aikupito, na tatalaina ai e Blavatsky le uluai Sosaiete Faaleagaga i Cairo. Ona, faafoliga e pei o se tagata, na ia tau ma le au fouvale a Garibaldi, ae ina ua uma ona manua tigaina, na ia toe alu i Tibet.

E faigata lava ona fai atu pe na avea Blavatsky ma tamaitai muamua, ae le gata i lea, o se tagata ese, na asiasi atu i Lhasa., ae ui i lea, e mautinoa lava na ia iloa lelei Panchen-lamu VII ma o na tusitusiga paia na ia suʻesuʻeina mo le tolu tausaga sa aofia i lana galuega "Leo o le Filemu". O Blavatsky lava ia na fai mai o le taimi lena i Tibet na amata ai o ia.

Mai le 1870s, na amata ai e Blavatsky lana galuega faamesia. I Amerika, o loʻo ia siosiomia o ia lava ma tagata o loʻo naunau tele i le faaleagaga, na ia tusia ai le tusi "Mai ana ma vao o Hindustan", lea na ia faʻaalia ai o ia lava mai se itu e matua ese lava - o se tusitala talenia. O le tusi sa i ai ni ata o ana malaga i Initia ma sa lomia i lalo o le pseudonym Radda-Bai. O nisi o tala na lomia i Moskovskie Vedomosti, o se manuia tele.

I le 1875, na tusia ai e Blavatsky se tasi o ana tusi sili ona taʻutaʻua, Isis Unveiled, lea na ia tuʻimomomoina ai ma faitioina uma le saienisi ma lotu, ma finau e na o le fesoasoani a le mysticism e mafai ai e se tasi ona malamalama i le ute o mea ma le moni o le tagata. Na fa'atau atu le fa'asoa i aso e sefulu. Na vaeluaina le sosaiete faitau. O nisi na maofa i le mafaufau ma le loloto o le mafaufau o se tamaitai e leai se poto faasaienisi, ae o isi e le itiiti ifo le malosi na taʻua lana tusi o se lapisi lapisi tele, lea na aoina ai faavae o le lotu Buddhism ma le Brahmanism i se faaputuga e tasi.

Ae e le taliaina e Blavatsky faitioga ma i le tausaga lava lea e tatala ai le Theosophical Society, o ana gaoioiga e mafua ai pea felafolafoaiga vevela. I le 1882, na faavaeina ai le laumua o le sosaiete i Madras, Initia.

I le 1888, na tusia ai e Blavatsky le galuega autu o lona olaga, The Secret Doctrine. Fa'asalalau VS Solovyov fa'asalalauina se toe iloiloga o le tusi, lea na ia ta'ua ai Theosophy o se taumafaiga e fa'afetaui manatu o le lotu Buddhism mo le sosaiete a Europa e le talitonu i le Atua. Kabbalah ma Gnosticism, Brahminism, Buddhism ma Hindu na tuufaatasia i se auala uiga ese i aoaoga a Blavatsky.

O tagata suʻesuʻe e faʻatatau le theosophy i le vaega o filosofia ma aʻoaʻoga faʻalelotu. O le Theosophy o le "atua-poto", lea e le faʻapitoa ai le Atua ma galue o se ituaiga Absolute, ma o le mea lea e le tatau ai ona alu i Initia pe faʻaalu le fitu tausaga i Tibet pe afai e mafai ona maua le Atua i soo se mea. E tusa ai ma le tala a Blavatsky, o le tagata o se ata o le Absolute, ma o le mea lea, o se priori, tasi ma le Atua.

Ae ui i lea, na matauina e le au faitio o Theosophy o Blavatsky o loʻo tuʻuina atu Theosophy o se lotu faʻapitoa e manaʻomia ai le faʻatuatua e le faʻatapulaʻaina, ma o ia lava e galue o se faʻataʻitaʻiga o Satani. Ae ui i lea, e le mafai ona faʻafitia o aʻoaʻoga a Blavatsky sa i ai se aafiaga i luga o le vateatea Rusia ma luga o le avant-garde i faatufugaga ma filosofia.

Mai Initia, o lona nuu faaleagaga, na tatau ai ona alu Blavatsky i le 1884 ina ua uma ona tuuaia e pulega Initia o le pepelo. Ona sosoo ai lea ma se vaitaimi o le toilalo - tasi ma le isi, o ana pepelo ma togafiti e faʻaalia i taimi o faʻasalalauga. E tusa ai ma nisi o punaoa, o Elena Petrovna e ofoina atu ana auaunaga o se sipai i le lala III o le suʻesuʻega a le tupu, o le atamai faaupufai o le Malo o Rusia.

Ona nofo ai lea i Peleseuma, sosoo ai ma Siamani, na tusia tusi. Na maliu o ia ina ua uma ona mafatia i le fulū ia Me 8, 1891, aua o ona tagata faamemelo i lenei aso o le "aso o le lotus paʻepaʻe." O ona lefulefu na salalau i luga o aai e tolu o le Theosophical Society - Niu Ioka, Lonetona ma Adyar.

E oo mai i le taimi nei, e leai se iloiloga manino o ona uiga. O le tausoga o Blavatsky o S.Yu. Na taʻua e Witte o ia o se tagata agalelei ma mata lanu moana tetele, e toʻatele le au faitio na matauina lana taleni tusitusi e le masalomia. O ana pepelo uma i le faaleagaga e sili atu nai lo le manino, ae o piano e taina i le pogisa ma leo mai aso ua mavae ua mou atu i tua i luma o le Secret Doctrine, o se tusi na tatalaina i tagata Europa se aoaoga faavae e tuufaatasia uma lotu ma faasaienisi, o se faaaliga mo o le mafaufau lelei, le talitonu i le lalolagi o tagata i le amataga o le XNUMXth seneturi.

I le 1975, na tuʻuina atu ai se faʻailoga tusi i Initia e faamanatu ai le 100th anniversary o le Theosophical Society. O loʻo faʻaalia ai le ofutau ma le mautauave a le sosaiete "E leai se lotu e sili atu nai lo le upumoni."

Tusitusi: Lilia Ostapenko.

Tuua se tali