Vipassana: o loʻu aafiaga patino

E i ai tala eseese e uiga i Vipassana mafaufau loloto. Fai mai nisi e matua faigata tele lea faiga ona o tulafono ia e talosagaina ai le au mafaufau e mulimuli ai. O le tagi lona lua na liliu e Vipassana o latou olaga i lalo, ma le lona tolu o fai mai na latou vaʻai i le mea mulimuli, ma latou te leʻi suia lava ina ua uma le vasega.

E aʻoaʻoina le manatunatu loloto i vasega e sefulu aso i le lalolagi atoa. I nei aso, e matauina e le au mafaufau le filemu atoatoa (e le fesootai le tasi ma le isi poʻo le lalolagi i fafo), aloese mai le fasioti tagata, pepelo ma feusuaiga, 'ai naʻo meaʻai meaʻai, aua le faʻataʻitaʻiina soʻo se isi metotia, ma mafaufau loloto mo le sili atu i le 10 itula se aso.

Na ou alu i le Vipassana vasega i le Dharmashringa centre e latalata i Kathmandu ma ina ua uma ona mafaufau loloto mai le mafaufau sa ou tusia nei faamatalaga

***

O afiafi uma pe a uma le mafaufau loloto matou te o mai i le potu, lea e lua plasmas - tasi mo alii, tasi mo tamaitai. Matou te nonofo i lalo ma o Mr. Goenka, le faiaoga mafaufau loloto, o loʻo faʻaalia i luga o le lau. E pupuu, e fiafia i le pa'epa'e, ma e vili solo tala tiga o lona manava. Na ia tuua le tino ia Setema 2013. Ae o ia o loo i luma o tatou i luga o le lau, o loo ola. I luma o le mea pueata, o Goenka e matua filemu lava: na te valu lona isu, feula leotele lona isu, tilotilo saʻo i le au mafaufau. Ma e foliga mai o loo ola.

Ia te aʻu lava, na ou taʻua o ia "tamamatua Goenka", ma mulimuli ane - na o le "tamamatua".

Na amata e le toeaina lana lauga i luga o le dharma i afiafi uma i upu "O le aso o le aso sili ona faigata" ("O le aso o le aso sili ona faigata"). I le taimi lava e tasi, o ona foliga sa matua faanoanoa ma alofa tele na ou talitonu ai mo aso muamua e lua i nei upu. I le lona tolu na ou tagi e pei o se solofanua ina ua ou faalogo i ai. Ioe, ua na o lona ata mai ia i tatou!

Ou te le'i ata toatasi. Sa i ai le isi masusu fiafia mai tua. Mai le tusa ma le 20 papalagi na fa'alogologo i le vasega i le gagana Peretania, na'o ma'ua lava ma le teine ​​lenei. Na ou faliu ma - talu ai e le mafai ona tilotilo i mata - vave ona ave i le ata atoa. E pei o ia: peleue lolomi nameri, vae piniki ma lauulu mumu mumu. Sumu isu. Na ou liliu ese. Sa mafanafana lou loto, ona ma talie faatasi ai lea i lea taimi ma lea taimi le lauga atoa. O se mapusaga tele.

***

O le taeao nei, i le va o le mafaufau loloto muamua mai le 4.30 i le 6.30 ma le lona lua mai le 8.00 i le 9.00, na ou faia ai se talape faʻafefea tatou - Europa, Iapani, Amerika ma Rusia - o mai i Asia mo le mafaufau loloto. Matou te tuʻuina atu telefoni ma mea uma na matou tuʻuina atu iina. Ua mavae ni nai aso. Matou te 'ai araisa i le tulaga lotus, e le talanoa mai tagata faigaluega ia i matou, matou te ala i luga i le 4.30 ... Ia, i se faapuupuuga, e pei ona masani ai. E na o le faatasi lava, i le taeao, na aliali mai ai se tusitusiga i tafatafa o le maota o mafaufauga: “Ua e falepuipui. Seiloga e te maua le malamalama, matou te le tuʻuina oe i fafo."

Ma o le a le mea e fai i se tulaga faapena? Faasaoina oe lava? Talia se faasalaga ola?

Mafaufau loloto mo sina taimi, atonu o le a mafai moni lava ona e ausia se mea i se tulaga faigata? Le iloa. Ae o le aumalaga atoa ma ituaiga uma o tali a tagata na faaali mai ia te au e lo'u mafaufau mo se itula. Sa manaia.

***

I le afiafi na matou toe o ai e asiasi ia tamamatua Goenka. Ou te fiafia tele i ana tala e uiga i le Buddha, aua latou te manavaina mea moni ma masani - e le pei o tala e uiga ia Iesu Keriso.

Ina ua ou faalogo atu i loʻu tamāmatua, na ou manatua ai le tala iā Lasalo mai le Tusi Paia. O lona uiga, na afio mai Iesu Keriso i le fale o aiga o Lasalo ua maliu. Ua toeitiiti lava pala Lasalo, ae na latou fetagisi tele, na toe faatūina ai o ia e Keriso, ina ia faia se vavega. Ma sa vivii atu tagata uma ia Keriso, ma Lasalo, e pei ona ou manatua, na avea ma ona soo.

O se tala tutusa lea, i le tasi itu, ae i le isi itu, e matua ese lava tala mai Goenka.

Sa nofo ai se fafine. Na maliu lana pepe. Sa valea o ia i le faanoanoa. Sa alu o ia mai lea fale i lea fale, ma siiina le tamaitiiti i ona lima ma taʻu atu i tagata o loo moe lana tama, e leʻi oti. Sa ia aioi atu i tagata e fesoasoani ia te ia e ala i luga. Ma o tagata, i le vaʻaia o le tulaga o lenei fafine, na fautuaina o ia e alu i Gautama Buddha - faʻafuaseʻi ona mafai ona ia fesoasoani ia te ia.

Na sau le fafine i le Buddha, na ia vaai i lona tulaga ma fai atu ia te ia: "Ia, ua ou malamalama i lou faanoanoa. Na e fa'atauanau mai. O le a ou toe faatūina lau tama pe afai e te alu i le nuu i le taimi nei ma suʻe se fale e tasi e leai se tasi na maliu i le 100 tausaga.”

Sa fiafia tele le fafine ma alu atu e suʻe se fale faapena. Sa alu atu o ia i fale uma ma feiloaʻi i tagata na taʻu atu iā te ia lo latou faavauvau. I se tasi fale, na maliu ai le tamā, o lē na tausia le aiga atoa. I le isi, o le tina, i le lona tolu, o se tasi e laʻititi e pei o lana tama tama. Na amata ona faalogo ma alofa le fafine i tagata na taʻu atu ia te ia lo latou faanoanoa, ma sa mafai foi ona taʻu atu ia i latou lona faanoanoa.

Ina ua uma ona ui atu i fale uma e 100, sa ia toe foi atu i le Buddha ma faapea atu, “Ua ou iloa ua oti lo’u atalii. E i ai lo’u faanoanoa, e pei o na tagata mai le nuu. Tatou te ola uma ma tatou oti uma. Pe e te iloa le mea e fai ina ia lē avea le oti ma se faanoanoa tele mo i tatou uma? Na aʻoaʻo e le Buddha lona mafaufau loloto, na ia faʻamalamalamaina ma amata ona aʻoaʻo atu le mafaufau loloto i isi.

Oi …

I le ala, na tautala Goenka e uiga ia Iesu Keriso, le Perofeta o Mohammed, o ni "tagata e tumu i le alofa, lotogatasi, filemu." Na ia fai mai e na o se tagata e leai se mataua o le osofaʻiga po o le ita e le mafai ona lagona le inoino i tagata e fasioti ia te ia (o loʻo tatou talanoa e uiga ia Keriso). Ae o lotu o le lalolagi ua leiloa le uluaʻi lotu na tauaveina e nei tagata e tumu i le filemu ma le alofa. O sauniga ua suia le ute o mea o loʻo tupu, taulaga i atua - galue i luga o le tagata lava ia.

Ma o lenei tala, na faamatala ai e Tamamatua Goenka se isi tala.

Na maliu le tama o se tasi alii. O lona tama o se tagata lelei, e tutusa ma i tatou uma: o le taimi na ita ai o ia, o le taimi na ia lelei ai ma agalelei. O ia o se tagata masani. Ma sa alofa lona atalii ia te ia. Na sau o ia i le Buddha ma faapea atu, “Lau Buddha e, ou te matua manao lava ia alu lo’u tama i le lagi. E mafai ona e faatulagaina lenei mea?”

Na taʻu atu e le Buddha ia te ia e 100% le saʻo, e le mafai ona ia faʻamaonia lenei mea, ma e leai se tasi, i se tulaga lautele, e mafai. Sa finau atu le alii talavou. Na ia fai mai o isi brahmin na folafola atu ia te ia e faia ni sauniga e faamamaina ai le agaga o lona tama mai agasala ma faafaigofie ai ona ia ulu atu i le lagi. Ua sauni o ia e totogi le tele o mea i le Buddha, aua o lona igoa e matua lelei lava.

Ona fai atu lea o le Buddha ia te ia, "Ua lelei, alu i le maketi ma faatau ni ulo se fa. Tuu ni maa i totonu o ia mea e lua, ma liligi le suāuu i le isi lua ma sau ai.” Na alu ese le tauleʻaleʻa ma le fiafia tele, na ia taʻu atu i tagata uma: "Na folafola e Buddha o le a ia fesoasoani i le agaga o loʻu tama e alu i le lagi!" Sa ia faia mea uma ma toe foi mai. I tafatafa o le vaitafe, lea o loʻo faʻatali ai le Buddha mo ia, o se motu o tagata e fiafia i le mea o loʻo tupu ua uma ona potopoto.

Fai mai le Buddha e tuu ipu i le pito i lalo o le vaitafe. Sa faia e le alii talavou. Fai mai le Buddha, "Ia talepe nei." Na toe maulu le taulealea ma ta'e ipu. Na opeopea le suāuu, ma na taatitia pea maa mo ni aso.

“E faapena foi mafaufauga ma lagona o lou tama,” o le tala lea a le Buddha. "Afai na te galue ia te ia lava, ona avea ai lea o lona agaga mama e pei o le pata ma alu aʻe i luga i le tulaga manaomia, ma afai o ia o se tagata leaga, ona faia lea o ia maa i totonu ia te ia. Ma e leai se tasi e mafai ona liua maa i le suauu, leai ni atua - vagana ai lou tama.

– O oe la, ina ia mafai ona liua maa i le suauu, galue ia te oe lava, - na maeʻa e tamamatua lana lauga.

Sa ma tutu i luga ma matou momoe.

***

O le taeao nei ina ua uma le 'aiga o le taeao, na ou matauina ai se lisi i tafatafa o le faitotoa o le potu'ai. E tolu koluma: igoa, numera o potu, ma "mea e te manaʻomia." Sa ou tu ma amata faitau. Na aliali mai e tele lava ina mana'omia e teineiti o lo'o iai pepa faleuila, pa'u fulunifo ma fasimoli. Sa ou manatu e manaia le tusi o lou igoa, numera ma le “tasi fana ma le tasi pulu faamolemole” ma ataata.

A o faitau le lisi, na ou tau atu i le igoa o loʻu tuaoi na talie ina ua matou matamata i le vitio ma Goenka. O lona igoa o Josephine. Na vave ona ou valaau ia Leopard Josephine ma lagona ua iu lava ina le toe avea o ia ma aʻu isi limasefulu tamaitai i luga o le vasega (pe tusa ma le 20 Europa, lua Rusia, e aofia ai ma aʻu, pe a ma le 30 Nepalese). Talu mai lena taimi, mo Leopard Josephine, sa ou maua le mafanafana i lo'u loto.

Ua oʻo i le afiafi, i le itula o le malologa i le va o mafaufauga, sa ou tu ma sosogi fugalaau paʻepaʻe tetele,

e pei o le tapaa (e pei ona taʻua o nei fugalaau i Rusia), na o le lapoʻa o ia taʻitasi o se moli laulau, aʻo faʻatopetope mai Josephine ia te aʻu i le saoasaoa atoa. Sa ia savali vave lava, aua e sa ona tamo’e. Na ia alu atu i le liʻo atoa - mai le fale mafaufau loloto i le potu 'ai, mai le potu 'ai i le fale, mai le fale i luga o faasitepu i le fale mafaufau loloto, ma toe, ma toe fai. O isi fafine sa savavali, o se lafu atoa o i latou na malulu i luga o le faasitepu pito i luga i luma o Himalayas. O se tasi tamaitai Nepale sa faia ni faamalositino faalologo ma ona foliga ua tumu i le ita.

Na faataalise mai Josephine ia te a'u faaono taimi, ona nofo lea i lalo i luga o le nofoa ma faanoi uma. Sa ia uuina ona vae piniki i ona lima, ma ufiufi o ia lava i se mop lauulu mumu.

O le susulu mulimuli o le goto ifo o le lanu piniki na suia i le lanumoana o le afiafi, ma toe tatagi le gong mo manatunatuga.

***

A maeʻa aso e tolu o le aʻoaʻoina e vaʻai i la tatou manava ae le o le mafaufau, ua oo i le taimi e taumafai ai e lagona le mea o loo tupu i o tatou tino. I le taimi nei, i le taimi o le mafaufau loloto, tatou te matauina lagona e tulaʻi mai i totonu o le tino, faʻasalalau atu le mafaufau mai le ulu i tamatamaivae ma tua. I lenei laasaga, na manino mai ia te aʻu mea nei: E matua leai lava ni faʻafitauli i lagona, na amata ona ou lagona mea uma i le aso muamua. Ae ina ia aua neʻi aʻafia i nei lagona, e iai faʻafitauli. Afai ou te vevela, ia, leaga, ou te vevela, ou te matua vevela, matua vevela, vevela tele. Afai ou te lagona le gatete ma le vevela (ma ou te malamalama o nei lagona e fesootaʻi ma le ita, talu ai o le lagona o le ita e tupu aʻe i totonu ia te aʻu), ona ou lagona lea! O a'u uma lava. Ma ina ua mavae se itula o ia osooso, ou te lagona le matua vaivai, le mautonu. O le a le Zen na e talanoa ai? Eee… Ou te lagona e pei o se mauga mu e pa i sekone uma o lona ola.

O lagona uma ua 100 taimi sili atu ona susulu ma malosi, tele lagona ma lagona o le tino mai le taimi ua tuanai ua aliali mai. Fefe, manatu faapito, ita. Ona latou pasi atu lea ma oso aʻe ni mea fou.

Ua faalogoina le leo o Tamamatua Goenka i luga o sipika, o loo ta’u soo mai le mea lava lea e tasi: “Tau lava ina matau lou manava ma ou lagona. Ua suia uma lagona” (“Na o le matamata i lou manava ma lagona. O lagona uma ua suia”).

Oi oi…

***

Na atili lavelave faamatalaga a Goenka. O le taimi nei ou te alu i nisi taimi e faʻalogo i faʻatonuga i le gagana Rusia faʻatasi ma se teine ​​​​Tania (na matou feiloai ia te ia aʻo leʻi faia le vasega) ma le tasi tagata.

O vasega e faia i le itu a alii, ma ina ia mafai ona e ulu atu i totonu o le matou hall, e tatau ona e sopoia le teritori o alii. Sa oo ina faigata tele. E matua ese lava le malosi o alii. Latou te tilotilo atu ia te oe, ma e ui lava o latou mafaufau loloto e pei o oe, ae o loʻo gaoioi pea o latou mata e pei o lenei:

- sulugatiti,

- foliga (gaga)

– fatafata, sulugatiti.

Latou te le faia ma le loto i ai, o lo latou natura lava. Latou te le manaʻo ia te aʻu, latou te le mafaufau ia te aʻu, e otometi lava ona tupu mea uma. Ae ina ia mafai ona pasia lo latou teritori, ou te ufiufi aʻu i se palanikeke, e pei o se veli. O se mea uiga ese i le olaga masani e toetoe lava a tatou le lagonaina manatu o isi tagata. O lea la, e pei o le pa'i atu o tepa uma. Sa ou manatu e le ola leaga tamaitai Mosalemi i lalo o se veli.

***

Sa ou faia tagamea ma fafine Nepalese i lenei aoauli. Mai le sefulutasi i le tasi tatou te maua taimi avanoa, o lona uiga e mafai ona e fufulu ou lavalava ma taʻele. E ese le fufuluina e fafine uma. E ave e fafine papalagi pesini ma malolo i le vao. O iina latou te faanofonofo ai ma susu o latou lavalava mo se taimi umi. E masani ona iai le pauta fufulu lima. O tama'ita'i Iapani e fai tagamea i totigilima manino (e masani lava ona malie, latou te fufuluina o latou nifo lima taimi i le aso, gaugau o latou lavalava i se faaputuga, e masani lava ona latou ta'ele muamua).

Ia, a o matou nonofo uma i luga o le mutia, na tago atu fafine Nepale i atigi ma totō se lolo moni i o latou tafatafa. Latou te olo a latou salwar kameez (la'ei fa'ale-malo, e pei o se ofuvae matala ma se ofu umi) ma fasimoli sa'o i luga o le taila. Muamua i lima, ona sosoo ai lea ma vae. Ona latou taai lea o ofu i lima malolosi i ni fusi ie ma sasa i luga o le fola. E felelea'i solo. Fa'ata'ape tagata papalagi. O isi fafine taele uma Nepalese e le tali atu i soo se auala i le mea o loʻo tupu.

Ma o le aso na ou filifili ai e lamatia loʻu ola ma taele faatasi ma i latou. O le mea moni, ou te fiafia i la latou sitaili. Na amata foʻi ona ou fufuluina oʻu lavalava i luga o le fola, ma tuʻia i luga e aunoa ma ni seevae. Na amata ona tilotilo mai ia te au tamaitai Nepalese uma mai lea taimi i lea taimi. Muamua, ona pa'i mai lea o le isi ia te a'u i o latou ofu pe sasaa vai ina ia tafe mai ai le tele o sausau i o'u luga. Pe o se faalavelave? Ina ua ou taai i luga le tapuni ma tu'i lelei i luga o le faatanoa, masalo sa latou taliaina a'u. Le itiiti ifo e leai se isi na tilotilo mai ia te aʻu, ma sa matou faʻaauau pea ona fufulu i le saoasaoa tutusa - faʻatasi ma lelei.

Ina ua uma ni nai mea fufulu, sa sau le tamaitai matua i le vasega ia i matou. Sa ou faaigoa ia Momo. E ui lava o le tinamatua Nepalese o le a ese, ona ou iloa ai lea - o se upu lavelave ma e le matagofie tele. Ae sa fetaui lelei le igoa o Momo mo ia.

Sa matua agavaivai uma, paee ma mago, enaena. Sa ia te ia se fili faaefuefu umi, foliga maaleale matagofie ma lima malosi. Ona amata lea ona taele Momo. E le o iloa pe aisea na ia filifili ai e le faia lenei mea i totonu o le taele, lea sa i ona tafatafa, ae iinei i tafatafa o le goto i luma o tagata uma.

Sa ia ofuina se sari ma tatala muamua lona pito i luga. I le tumau ai i totonu o se sari mago i lalo, sa ia fufui se fasi ie i totonu o se pesini ma amata ona faʻafefeteina. I luga o vae sa'o atoatoa, sa ia punou i le pelvis ma fufuluina ma le naunautai ona lavalava. Na iloa atu lona fatafata leai se mea. Ma o na susu e pei o susu o se teine ​​talavou—laiti ma aulelei. O le pa'u o lona tua na foliga mai ua ta'e. Fa'apipi'i fufusi fa'aoso lautau'au. Sa matua fe'avea'i uma o ia, fe'avea'i, fa'amalosi. Ina ua uma ona fufulu le pito i luga o le sari ma tuu i luga, sa ia tuu i lalo lona lauulu ma fufui i totonu o le pesini vai fasimoli lea na faatoa i ai le sari. Aisea na te faasaoina ai le tele o vai? Po o le fasimoli? O lona lauulu e siliva mai le vai fasimoli, pe atonu foi mai le la. E i ai se taimi, na sau ai le isi fafine ma tago atu i se ieie, ma fufui i totonu o le pesini o lo o i ai le sari, ma amata loa ona olo le tua o Momo. E lei liliu atu tamaitai i le tasi ma le isi. Sa latou le fesootai. Ae e lei faateia lava Momo i le milimiliina o lona tua. Ina ua uma ona olo le pa'u i ta'eta'ei mo sina taimi, sa tu'u i lalo e le fafine le ieie ma alu ese.

E ese le lalelei o ia, le Momo lea. Le susulu o le la, fasimoli, ma lauulu siliva uumi ma se tino paʻu, malosi.

Sa ou tilotilo solo ma olo se mea i totonu o le pesini mo se faaaliga, ma i le faaiuga na leai soʻu taimi e fufulu ai loʻu ofuvae ina ua paʻu le gong mo le mafaufau loloto.

***

Na ou ala i le po i le fefe. Sa tatavale lo’u fatu e pei o se vale, sa matua’i lagona lelei lava le tatagi o o’u taliga, sa mu lo’u manava, sa ou susu uma i le afu. Sa ou fefe ona o loo i ai se tasi i totonu o le potu, sa ou lagonaina se mea uiga ese … O le i ai o se tasi … Sa ou fefe i le oti. Le taimi lea ua uma ai mea uma mo aʻu. E faapefea ona tupu lenei mea i loʻu tino? Pe o le a ou lagona ea ua taofi lo'u fatu? Pe atonu foi e i ai se tasi e le mai iinei i ou tafatafa, ou te le o vaai ia te ia, ae o ia o iinei. E mafai ona sau o ia i soo se sekone, ma o le a ou vaai i ana otootoga i le pogisa, o ona mata mu, lagona lona paʻi.

Sa ou matua fefe lava ua le mafai ona ou minoi, ma i le isi itu, sa ou manao e fai se mea, soo se mea, e na ona faamuta ai. Fafagu i luga le teine ​​ofo fua sa matou nonofo i le fale ma taʻu mai ia te ia le mea na tupu ia te aʻu, pe alu i fafo ma lulu ese lenei faʻasesega.

I nisi o toega o le malosi, pe atonu ua uma ona atiaʻe se masani o le matauina, na amata ona ou matauina loʻu manava. Ou te le iloa pe o le a le umi na alu uma ai, sa ou lagonaina le fefe tele i manava uma ma manava, i lea taimi ma lea taimi. Fefe i le malamalama ua na o aʻu ma e leai se tasi e mafai ona puipuia aʻu ma laveaʻiina aʻu mai le taimi, mai le oti.

Ona ou moe ai lea. I le po sa ou miti e uiga i foliga o le tiapolo, e mumu ma e pei lava o le ufimata temoni na ou faatauina i se faleoloa turisi i Kathmandu. Mumu, susulu. Na o mata na matua'i ma folafola mai ia te au mea uma ou te manao ai. Ou te leʻi manaʻo i auro, feusuaʻiga poʻo le taʻutaʻua, ae o loʻo i ai lava se mea na taofia ai au i le liʻo o Samsara. Sa faapena…

O le mea e sili ona manaia ua galo ia te au. Ou te le manatua po o le a. Ae ou te manatua i se miti sa ou matua ofo lava: pe moni na o le pau lena, aisea ua ou i ai iinei? Ma sa tali mai mata o le tiapolo ia te au: "Ioe."

***

O le aso nei o le aso mulimuli o le filemu, o le aso lona sefulu. O lona uiga o mea uma, o le iʻuga o le araisa e le gata, o le iʻuga o le tu i luga i le 4-30 ma, ioe, mulimuli ane e mafai ona ou faʻalogoina le leo o se pele. Ou te lagona le manaomia o le faalogo atu i lona leo, e fusi mai o ia ma taʻu atu ia te ia ou te alofa ia te ia ma loʻu loto atoa, ma ou te manatu afai ou te taulai atu i lenei manaoga i le taimi nei, e mafai ona ou telefoni. I lea lagona, ua mavae le aso lona sefulu. Mai lea taimi i lea taimi e foliga mai e mafaufau loloto, ae le faapitoa.

I le afiafi matou te toe feiloai ai ma tamamatua. I lenei aso ua matua faanoanoa lava o ia. Fai mai o ia o taeao o le a mafai ona tatou tautala, ma o aso e sefulu e le lava le taimi e iloa ai le dharma. Ae o le ā lona faamoemoe ua tatou aʻoaʻoina e manatunatu loloto i ai. Afai, pe a matou taunuu i le fale, matou te le ita mo le sefulu minute, ae le itiiti ifo ma le lima, o lona uiga o se mea sili lea ona ausia.

Ua fautua mai foi Tamamatua ina ia toe faia le mafaufau loloto faatasi i le tausaga, faapea foi ma le mafaufau faalua i le aso, ma fautuaina i tatou ina ia aua nei pei o se tasi o ana uo mai Varanasi. Ma sa ia faamatala mai ia i tatou se tala e uiga i ana uo.

I se tasi aso, na filifili ai tagata masani a tuaa o Goenka mai Varanasi e fiafia ma faafaigaluega se tagata alo e tietie atu ia i latou i le vaitafe o Ganges i le po atoa. ‘Ua o‘o i le po, ‘ona ō ai lea o i latou i le va‘a ma fai atu i lē tautai, alo atu. Na amata ona alo, ae pe a ma le sefulu minute na ia faapea mai ai: “Ou te lagona o loo tafea i tatou e le āu, pe mafai ona ou tuu i lalo foe?” Na faatagaina e uo a Goenka le tagata alo e fai, ma faigofie ona talitonu ia te ia. I le taeao, ina ua oso aʻe le la, na latou iloa ai ua latou leʻi tuʻu ese mai le matafaga. Sa latou feita ma le fiafia.

“O oe la,” o le faaiʻuga lea a Goenka, “o oe o le alo ma lē na te faafaigaluegaina le tagata foʻi.” Aua le faaseseina oe lava i le malaga dharma. Galuega!

***

O le asō o le afiafi mulimuli lea o lo matou nonofo ai iinei. O fea e alu i ai tagata mafaufau uma. Na ou savali atu i le fale o mafaufauga ma tilotilo atu i foliga o fafine Nepalese. E ese le manaia, sa ou mafaufau ai, o se ituaiga o foliga na foliga mai ua malolo i luga o se tasi po o le isi foliga.

E ui lava o foliga e le gaoioi, o tamaitai e manino lava "i totonu ia i latou lava", ae e mafai ona e taumafai e mate o latou uiga ma le auala latou te fegalegaleai ai ma tagata o loʻo siomia ai i latou. O le tasi lea e tolu mama i ona tamatamailima, o lona auvae i luga i taimi uma, ma ona laugutu ua oomi ma le masalosalo. E foliga mai afai e tatala lona gutu, o le mea muamua lava o le a ia fai atu ai o le: “E te iloa, o o tatou tuaoi e valelea.”

Po o le tasi lenei. E foliga mai e leai se mea, e manino lava e le o se mea leaga. O lea, fulafula ma ituaiga valea, telegese. Ae e te va’ai atu, e te va’ava’ai fo’i i taimi uma na te tago ai i nai laulau araisa mo ia i le ‘aiga o le afiafi, pe fa’atopetope fo’i e alu muamua i se nofoaga i le la, pe fa’afefea fo’i ona va’ai i isi tama’ita’i, ae maise lava papalagi. Ma e matua faigofie lava ona vaai faalemafaufau ia te ia i luma o se TV Nepalese fai mai, “Mukund, o matou tuaoi e lua TV, ae o lea ua i ai le latou TV lona tolu. Maimau pe ana maua se isi TV.” Ma le vaivai ma, masalo, ua mago mai se olaga faapena, na tali atu Mukund ia te ia: "Ioe, pele, ioe, o le a ta faatauina se isi TV." Ma o ia, e tuʻi ona laugutu e pei o se tamai povi, e pei o lamu mutia, e tilotilo lemu i le TV ma e malie ia te ia pe a latou faʻata, faʻanoanoa pe a latou mananaʻo e faʻapopoleina o ia ... Pe iinei ...

Ae na fa'alavelaveina e Momo o'u mafaufauga. Sa ou matauina na pasi ane o ia ma savali atu ma le mautinoa agai i le pa. O le mea moni o le matou tolauapiga mafaufau loloto atoa o loʻo siomia e ni pa laiti. E puipui fafine mai tamaloloa, ma o tatou uma e mai fafo ma fale o faiaoga. I luga o pa uma e mafai ona e vaʻaia ai faʻamatalaga: "Faamolemole aua le sopoia lenei tuaoi. Fiafia!" Ma o se tasi lenei o pa e vavaeese ai mafaufau loloto mai le malumalu o Vipassana.

O le fale fo'i lea e mafaufau loloto ai, na'o le sili atu lona matagofie, teuteu i le auro ma e pei o se cone fa'aloloa i luga. Ona alu lea o Momo i le pa lea. Sa savali atu o ia i le faailo, tilotilo solo, ma—pe afai lava e leai se tasi o tilotilo mai—na aveese le mama mai le faitotoa o le falesa ma vave ona se’e i totonu. Sa tamoe o ia i ni nai laa i luga ma faasipa lona ulu i se mea malie tele, sa manino lava lona tilotilo atu i le malumalu. Ona, toe tepa i tua ma iloa ai e leai se tasi e vaai ia te ia (na ou faafoliga e tilotilo i le fola), maʻaleʻale ma mago na tamoe atu Momo i luga o le isi 20 sitepu ma amata ona sioa atu i lenei malumalu. Sa ia uia ni laa se lua i le agavale, sosoo ai ma ni laa se lua i le itu taumatau. Sa ia uulima ona lima. Sa liliu lona ulu.

Ona ou vaaia lea o se tama'ita'i fafine Nepale o lo'o manavase. O tagata Europa ma fafine Nepalese sa i ai ni volenitia eseese, ma e ui lava o le a sili atu le faʻamaoni e fai atu "volenitia", o le fafine na foliga mai o se tama teine ​​agalelei mai se tasi o falemaʻi Rusia. Sa tamoe lemu o ia ia Momo ma faaali atu i ona lima: “Alu i tua.” Na faliu Momo ae faafoliga e le o vaai ia te ia. Ae na’o le taimi lava na o’o atu ai le tama’ita’i tama’ita’i ia te ia, na amata loa ona oomi e Momo ona lima i lona fatu ma fa’aalia i foliga uma na te le’i va’ai i fa’ailoga ma na te le’i iloa e le mafai ona ulufale atu iinei. Sa lulu lona ulu ma foliga matua tausalaina.

O le a le mea o iai i ona foliga? Sa faaauau pea ona ou mafaufau. O se mea faapena … E foliga mai e le mafai ona matua naunau o ia i tupe. Masalo… Ia, ioe. E matua faigofie lava. Fiailoa. O Momo ma lona lauulu siliva sa matua fia iloa, e le mafai! E oo lava i le pa sa le mafai ona taofia o ia.

***

O le asō ua tatou talanoa ai. Na talanoaina e teine ​​papalagi o matou lagona uma. Sa latou maasiasi ona sa matou pupuni uma, gutu ma gugu. Na taʻua e Gabrielle, o se tamaʻitaʻi Falani, e leai se mea na ia lagonaina ma na moe ai i taimi uma. “O le a, na e lagonaina se mea?” sa ia mafaufau ai.

O Josephine na iu mai o Ioselina—sa ou faitau sese i lona igoa. O la matou faigauo maaleale na malepelepe i le gagana. Na foliga mai o ia o Irish ma se leo mamafa tele mo loʻu manatu ma le saoasaoa o le tautala, o lea na matou feopoai ai i le tele o taimi, ma o le mea lena. E toatele ua faapea mai o lenei manatunatuga o se vaega o se malaga tele atu mo i latou. Sa latou i ai foi i isi ashrams. O le Amerika, o le na sau mo le taimi lona lua faʻapitoa mo Vipassana, fai mai ioe, e moni lava e iai sona aafiaga lelei i lona olaga. Na amata ona ia valiina ina ua uma le mafaufau loloto muamua.

O le teine ​​Rusia o Tanya na avea ma se tagata saoloto. Sa galue o ia i se ofisa, ae na amata ona maulu e aunoa ma se mea e maua ai le sua i le loloto, ma sa matua lolovaia o ia ma o lea na ia maulu ai i le 50 mita ma sa i ai i le World Championships. Ina ua ia taʻu atu se mea, sa ia faapea mai: “Ou te alofa ia te oe, o le a ou faatauina se tram.” O lenei faaupuga na faagaeetia ai au, ma sa ou alofa ia te ia i se auala mama a le Rusia i lena taimi.

O tamaitai Iapani e toetoe lava a leai se gagana Peretania, ma sa faigata ona faatumauina se talanoaga ma i latou.

Sa matou malilie uma i le mea e tasi - sa matou i ai iinei e taulima o matou lagona. Le mea na faʻaliliuina i matou, faʻaosoina i matou, malosi tele, uiga ese. Ma sa matou mananao uma lava ia fiafia. Ma matou te mananao nei. Ma, e foliga mai, na amata ona matou maua sina mea itiiti … E foliga mai.

***

A o leʻi alu ese, na ou alu i le mea e masani ona matou feinu ai vai. Sa tutu ai iina fafine Nepale. Ina ua uma ona matou talanoa, sa vave ona latou taumamao mai tamaʻitaʻi e tautatala i le gagana Peretania ma o fesoʻotaʻiga na faʻatapulaʻa na o le ataata ma le maasiasi "faʻamolemole".

Sa latou nonofo faatasi i taimi uma, tolu pe fa tagata latalata ane, ma sa le faigofie tele ona talanoa atu ia i latou. Ma o le mea moni, sa ou manaʻo e fesili atu ia i latou ni fesili se lua, aemaise lava talu ai o tagata Nepalese i Kathmandu e faʻafeiloaʻi na o tagata asiasi mai o ni turisi. E foliga mai o loo uunaia e le malo o Nepal se uiga faapea, pe atonu foi e leaga mea uma i le tamaoaiga … ou te le iloa.

Ae o fesoʻotaʻiga ma tagata Nepalese, e oʻo lava i le faʻafuaseʻi ona tulaʻi mai, ua faʻaititia i le fegalegaleaiga o le faʻatau ma le faʻatau atu. Ma o lenei, ioe, o le, muamua, le manaia, ma le lona lua, e le manaia foi. I le aotelega, o se avanoa sili. Ona ou sau ai lea e inu vai, ma tilotilo solo. Sa i ai ni tamaitai se toatolu sa latalata ane. O se tasi o tamaitai talavou o loo faia ni faamalositino ma le ita tele i ona foliga, o le isi tagata matua ma foliga manaia, ma le lona tolu e leai. Ou te le manatua nei o ia.

Sa ou liliu atu i se tamaitai ua matua le matua. “Faamolemole lau tama,” sa ou fai atu ai, “Ou te le manao e faalavelave ia te oe, ae ou te matua fiafia lava e fia iloa se mea e uiga i tamaitai Nepale ma ou lagona i le taimi o le mafaufau loloto.”

“Ioe,” o lana tala lea.

Ma o le mea lenei na ia fai mai ia te aʻu:

"E te vaʻai i le tele o fafine matutua poʻo fafine ogatotonu matutua i Vipassana, ma e leʻo se mea na tupu. O iinei i Kathmandu, o Mr. Goenka e lauiloa tele, o lona nuu e le o se lotu. O nisi taimi e toe foʻi mai se tasi mai vipassana ma matou vaʻai pe faʻafefea ona suia lena tagata. E sili atu lona agalelei i isi ma filemu. O lea na maua ai le lauiloa o lenei metotia i Nepal. O le mea e ese ai, e le fiafia tagata talavou i ai nai lo tagata matutua ma tagata matutua. Fai mai lo'u atalii e fa'avalevalea uma lava ma e tatau ona e alu i se foma'i mafaufau pe a iai se mea o faaletonu. O loʻu atalii o loʻo fai pisinisi i Amerika ma o matou o se aiga mauoa. O aʻu foʻi, ua sefulu tausaga nei o nofo i Amerika ma e na o ni nai taimi ou te toe sau ai e vaʻai i oʻu aiga. O le tupulaga talavou i Nepal o loʻo i luga o le ala sese o le atinaʻe. E sili ona latou fiafia i tupe. E foliga mai ia i latou afai ei ai sau taavale ma se fale lelei, o le fiafia lea. Atonu e mafua mai i le mativa mata'utia o loo siomia ai i tatou. Ona o le mea moni sa ou nofo i Amerika mo le sefulu tausaga, e mafai ona ou faʻatusatusa ma auʻiliʻili. Ma o le mea lena ua ou vaai i ai. E ō mai tagata papalagi iā i tatou e saʻili i mea faaleagaga, a o tagata Nepale e ō atu i Sisifo ona e mananaʻo i le fiafia faaletino. Afai e i ai i loʻu malosi, pau lava le mea ou te faia mo loʻu atalii o le ave lea o ia i Vipassana. Ae leai, fai mai e leai sona taimi, tele naua galuega.

O lenei faiga mo i tatou e faigofie ona tuʻufaʻatasia ma le Hindu. E leai se tala a o tatou brahmin e uiga i lenei mea. Afai e te manaʻo ai, faʻataʻitaʻi i lou soifua maloloina, tau lava o le agalelei ma matau aso malolo uma.

E fesoasoani tele Vipassana ia te aʻu, ou te asiasi i ai mo le taimi lona tolu. Na ou alu i aoaoga i Amerika, ae e le tutusa, e le matua suia ai oe, e le o faamatalaina ia te oe le mea o loʻo tupu.

E leai, e lē faigatā i fafine matutua ona manatunatu loloto. Sa matou nonofo i le tulaga lotus mo le tele o seneturi. A tatou aai, suisui pe fai se isi mea. O le mea lea, e faigofie ona nofo o tatou tinamatua i lenei tulaga mo se itula, e le mafai ona taʻua e uiga ia te oe, tagata mai isi atunuu. Ua matou iloa e faigata lenei mea ia te outou, ma o i matou foi o se mea uiga ese.”

Na tusi i lalo e se fafine Nepalese laʻu imeli, fai mai o le a ia faaopoopo aʻu i luga o le facebook.

***

Ina ua uma le vasega, na tuuina mai ia i matou mea na matou pasia i le faitotoa. Telefoni, meapueata, camcorders. E toʻatele na toe foʻi i le ogatotonu ma amata ona puʻeina ata faʻavae pe puʻeina se mea. Sa ou uuina le telefonipoto i lou lima ma mafaufau. Sa ou matua manao lava e teu se laau vine ma fua samasama i tua o se lagi lanumoana susulu. Toe foi mai pe leai? Na foliga mai ia te aʻu afai ou te faia lenei mea - tusi le mea pueata i luga o le telefoni i lenei laau ma kiliki i luga, ona faʻaleagaina lea o se mea. E sili atu ona uiga ese lenei mea aua i le olaga masani ou te fiafia e puʻeina ata ma masani ona fai. O tagata e iai mea pu'eata fa'apolofesa na pasi mai ia te a'u, na fesuia'i manatu ma kiliki mea uma.

Ua mavae nei ni nai masina talu ona uma le mafaufau loloto, ae a ou manao i ai, ou te moeiini ou mata, ma i luma o latou o loʻo i ai se laau vine ma lanu samasama lapotopoto lapotopoto e faasaga i se lagi lanumoana susulu, poʻo le lanu efuefu o. le Himalaya i se afiafi savili piniki-mumu. Ou te manatua le ta’eta’e o le faasitepu lea na ta’ita’i atu ai i matou i le fale o mafaufauga, ou te manatua le filemu ma le filemu o le faletele i totonu. Mo nisi mafuaʻaga, o nei mea uma na taua ia te aʻu ma ou te manatuaina faʻapea foʻi ma vaega mai le laʻitiiti e manatua i nisi taimi - ma se lagona o se ituaiga o fiafia i totonu, ea ma le malamalama. Atonu e i ai se aso ou te tusia ai se laau vine mai lo'u manatua ma tautau i lo'u fale. O se mea e to'ulu soo ai ave o le la.

Tusitusi: Anna Shmeleva.

Tuua se tali