Jacques-Louis David: talaaga puupuu, atavali ma vitio

😉 Fa'atalofa i le aufaitau masani ma fou! I lenei tala puupuu "Jacques-Louis David: A Brief Biography, Pictures" - e uiga i le olaga o se tusiata Farani, o se sui tele o Farani neoclassicism i ata vali. Tausaga o le olaga 1748-1825.

Jacques-Louis David: talaaga

Jacques-Louis David na fanau mai (Aokuso 30, 1748) i le aiga o se tagata mauoa Parisian bourgeois. Ina ua mavae le maliu o lana tane ma i le sootaga i le malaga atu i se isi aai, na tuua e le tina ia Tavita ina ia tausia e lona uso, o se tusiata. O lenei aiga e fesoʻotaʻi ma le tusiata o François Boucher, o le na valiina ata o le Marquise de Pompadour.

A o laʻitiiti, na atiina aʻe e Tavita se fiafiaga e tusi ata. I le Paris Academy of Saint Luke, e auai o ia i lesona tusi. Ona, i luga o le fautuaga a Boucher, na amata ona ia suesue ma se tasi o matai taʻutaʻua o ata vali talafaasolopito o le amataga neoclassicism, Joseph Vien.

  • 1766 - ulufale i le Royal Academy of Painting and Sculpture;
  • 1775-1780 - aʻoaʻoga i le French Academy i Roma;
  • 1783 – Sui o le Academy of Painting;
  • 1792 – Sui o le Fono a le Atunuu. Palota mo le maliu o le Tupu o Louis XVI;
  • 1794 – faafalepuipuiina ona o manatu fouvale ina ua mavae le osofaiga a Thermidorian;
  • 1797 - avea ma se tasi o Napoleon Bonaparte, ma ina ua mavae lona sau i le pule - le faamasinoga "muamua tusiata";
  • 1816 —Ina ua uma le faatoilaloina o Bonaparte, na alu Jacques-Louis David i Brussels, lea na maliu ai i le 1825.

Jacques-Louis David: atavali

I se tasi taimi o se faipule na mulimuli ane lagolagoina le Fouvalega Farani, sa avea pea Tavita ma siamupini o le matagofie matagofie i faatufugaga. Na ia faia, masalo, o atavali sili ona lelei ma sili ona lauiloa na tuuto atu i le patron Saint Napoleon.

Faatasi ai ma ia seia oo i le iuga, sa ia noatia lona taunuuga. Ina ua mavae le pa'ū o le emeperoa, na ia litaea i le faaaunuua i Brussels.

Jacques-Louis David: talaaga puupuu, atavali ma vitio

Jacques-Louis Tavita. Ata e le'i mae'a o Napoleone. 1798 g.

Na valiina e Tavita Napoleon ao avea pea o ia ma se taʻutaʻua i le 1797. E ui i le mea moni e leʻi maeʻa le ata - o le teuga o le tagata o loʻo faʻaalia i le ata (Paris, Louvre). E ofoofogia le faʻaalia o le malosi ma le naunautai o le Corsican.

“Napoleon i le Saint Bernard Pass”

O se tasi o atavali sili ona lauiloa a le tusiata o se ata o Napoleon, o le aoao o le tauvaga manumalo a Italia.

O lenei 1801 galuega sili (National Museum, Malmaison) ua tumu i le malosi o le baroque, lea na tuʻuina atu ai e le tusiata ia Bonaparte i luga o solofanua. O le asiosio e sasaa ai le mane o le argamak ma le ofu o le tagata tiʻetiʻe - e faasaga i tua o ao pogisa e taʻitaʻia e le asiosio lava e tasi.

Jacques-Louis David: talaaga puupuu, atavali ma vitio

"Napoleon i le Saint Bernard Pass. 1801 “

E foliga mai o le malosi lava o le natura o loʻo tosina atu ia Ponaparte i lona taunuuga. O le sopoia o Alps o le a faailogaina ai le amataga o le manumalo manumalo o Italia. I lenei mea, na mulimuli ai le Corsican i toa silisili o aso ua mavae. I le pito i luma o le ata o loʻo i ai igoa na vaneina i luga o papa: "Hannibal", "Charlemagne".

E ui lava i le mea moni o le "upu moni" o le ata e ese mai le mea moni faʻasolopito - na manumalo Napoleon i tua o se miula i se aso susulu - o se tasi lea o ata sili ona moni o le taʻitaʻiʻau.

“Tuuina atu o tagavai e le emeperoa”

Na faia foi e Jacques-Louis David ma ana tamaiti aʻoga ni ata vali tetele se lua e faʻaalia ai le amataga o le vaitau o le malo. O se tasi o na mea, 1810, ua taʻua o le “Tuuina atu o Fua e le Emeperoa” (Versailles, National Museum of Palaces of Versailles and Trianon).

O se tasi lea o nai galuega taulima na faia mo Napoleone, lea e iloa ai o le tagata fa'atau lava ia na vaaia le fa'atinoina o le poloaiga.

Jacques-Louis David: talaaga puupuu, atavali ma vitio

I le faatonuga a Ponaparte, na tatau ai ona aveese e Tavita le ata o le atua fafine Roma o le manumalo, o Vitoria i luga o ata o loo uuina fuʻa.

“O le faapaleina o le Emeperoa Napoleone”

O lenei talafaatusa na feteenai ma le uiga ma le talafaasolopito o mea moni na faamoemoe le emeperoa mai lenei ituaiga o galuega. I se isi tulaga, na suia e le tusiata le mamanu muamua o le tuufaatasiga o se isi tapoleni mataʻutia - "Coronation", tusia i le 1805-1808 (Paris, Louvre).

E ui lava o le tuufaatasiga atoa o le galuega e faavae i luga o se mataupu faavae tutusa - o le emeperoa o loʻo faʻaalia i luga o se faʻailoga - e ese le lagona iinei. O le malosi fa'afuase'i o le fitafita na fa'aalia ai le mamalu matagofie o le fa'au'uga.

Jacques-Louis David: talaaga puupuu, atavali ma vitio

Fa'apaleina o le Emeperoa Napoleone ma le Empress Josephine i le Notre Dame Cathedral ia Tesema 2, 1804 Louvre, Paris

O ata tusi mo le atavali a Tavita i le lumanaʻi o loʻo fautua mai ai na taumafai le tusiata e faʻaalia se taimi o mea moni faʻasolopito. O Ponaparte, ina ua ia aveesea le palealii mai lima o le Pope, na faapaleina ai o ia lava, ma faailoa manino mai ai na o le pau lea o le puna o lona malosi tautupu.

E foliga mai, o lenei taga e foliga mai e faasausili tele. O le mea lea, i le ituaiga o galuega talatala o faatufugaga, o le atavali o loʻo faʻaalia ai se emeperoa o loʻo faapaleina lona faletua i se pale.

Ae ui i lea, o le galuega na mautinoa lava le faʻasaoina o le faʻailoga o le pule a Napoleone, e mafai ona faitau mo le tagata matamata i lena taimi. O le vaaiga o le faapaiaga emeperoa o Josephine toe faia le mafuaaga fatuga o le faapaleina o Maria e Iesu, lea sa salalau lautele i le faatufugaga Farani o le tuai o Middle Ages.

Vitio

I lenei vitio faʻamatalaga, atavali ma nisi faʻamatalaga i luga o le "Jacques-Louis David: A Brief Biography"

Tagata lauiloa Jacques-Louis David Doc ata tifaga

😉 Le au faitau pele, pe afai e te fiafia i le tusiga "Jacques-Louis David: o se talaaga puupuu, ata vali", faʻasoa i le agafesootai. feso'ota'iga. Fa'asoa i le nusipepa o tala i lau imeli. meli. Faatumu le fomu i luga: igoa ma imeli.

Tuua se tali