Lepista mata tasi (Lepista luscina)

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Agaricomycetidae (Agaricomycetes)
  • Poloaiga: Agaricales (Agaric poʻo Lamellar)
  • Aiga: Tricholomataceae (Tricholomovye po'o Ryadovkovye)
  • Genus: Lepista (Lepista)
  • ituaiga: Lepista luscina (Lepista mata tasi)
  • Ryadovka mata tasi
  • Austroclitocybe luscina
  • Melanoleuca luscina
  • Omphalia lucina
  • Clitocybe luscina
  • Lepista panaeolus var. irinoides
  • Lepista panaeolus *
  • Clitocybe nimbata *
  • Paxillus alpista *
  • Tricholoma panaeolus *
  • Gyrophila panaeolus *
  • Rhodopaxillus panaeolus *
  • Rhodopaxillus alpista *
  • Tricholoma calceolus *

Lepista mata tasi (Lepista luscina) ata ma faʻamatalaga

ulu ma le lautele o le 4-15 (o nisi e oʻo atu i le 25) cm, i le talavou hemispherical poʻo foliga cone, ona mafolafola-convex (aluga-foliga), ma e oʻo atu i le faʻapaʻu faʻafefe. E lamolemole le pa'u. O pito o le pulou e tutusa, punou i le talavou, ona tuutuu ifo lea. O le lanu o le pulou e lanu enaena-enaena, efuefu, atonu e i ai sina mea itiiti, kulimi tuutuuga poʻo lanu lilac o le lanu enaena poʻo le lanu enaena-enaena. I le ogatotonu, poʻo totonu o se liʻo, poʻo totonu o liʻo faʻapipiʻi, e mafai ona i ai ni vaega o le natura vai, lea na ia maua ai le faʻailoga "mata tasi". Ae atonu e leai ni togitogi, taga'i i le vaefaamatalaga “*”. I le pito o le pulou, o le cuticle e masani ona mama, i nisi tulaga e foliga mai e pei o le aisa pe malulu.

Pulp efuefu, mafiafia, tino, i totonu o pulou tuai e matala, ma i le tau susu, e faʻafefe foi. O le manogi e paʻu, e le faʻailoaina, atonu e iai ni faʻamatalaga vevela pe fua. O le tofo foi e le o ta'uta'u tele, mealy, e mafai ona suamalie.

faamaumauga masani, lapotopoto i le ogalaau, faʻailoga, i totonu o pulou talavou toetoe lava a leai se totogi, faʻapipiʻi loloto, i totonu o pulou faʻapipiʻi ma pupuni, e foliga mai e faʻapipiʻi, ma, atonu, e alu ifo, ona o le mea moni o le mea e alu atu ai le aʻa i totonu o le. ua le faaleo le pulou , lamolemole, conical. O le lanu o papatusi e efuefu, enaena, e masani lava i le leo ma le cuticle, pe mama.

spore pauta beige, piniki. O spores e fa'aumi (elliptical), ma'ale'ale, 5-7 x 3-4.5 µm, leai se lanu.

vae 2.5-7 cm le maualuga, 0.7-2 cm le lautele (e oo atu i le 2.5 cm), cylindrical, e mafai ona faʻalauteleina mai lalo, clavate, e mafai, i se isi itu, vaapiapi agai i lalo, e mafai ona faʻafefe. O le pulupulu o le vae e mafiafia, i totonu o pulou tuai e matala. O le nofoaga e totonugalemu. Lanu vae o ipu mushroom.

Lepista mata tasi e ola mai ia Aokuso ia Novema (i le ogatotonu o le laina), ma mai le tautotogo (i le itu i saute), i vao, vao, i luga o auvai o vaituloto, i luga o auala, alalaupapa nofoaafi ma isi nofoaga faapena. E mafai ona maua i pito o togavao o soʻo se ituaiga, i faʻamama. E tupu i mama, laina. E masani lava o loʻo tutupu aʻe pulou e foliga mai ua tutupu faʻatasi ona o le tuputupu aʻe mai se vaega itiiti o le uXNUMXbuXNUMXbground, malosi le totogo ma le mycelium.

  • Lilac-legged aloe (Lepista saeva) E ese, i le mea moni, i le vae lilac, ma le leai o ni togi i luga o le pulou. I totonu o faʻataʻitaʻiga lanu violē e oʻo mai i se vae lanu viole e le faʻaalia, e matua le mafai lava ona iloa mai mata e tasi e le o vaʻaia, ma e mafai ona faʻamaonia i le mea moni na latou ola i le laina tutusa ma lanu felanulanuaʻi. I tulaga o le tofo, manogi, ma uiga fa'atau, o nei ituaiga e matua tutusa lava. I totonu o lo tatou atunuu, o se tulafono, o leptists mata e tasi e manatu o laina o le lilac-legged e le o taʻua vae o le lilac, talu ai o le tasi-mata, mo mafuaaga le manino, na suʻesuʻeina itiiti i lo tatou atunuu.
  • Steppe oyster mushroom (Pleurotus eryngii) E iloga i luga o ipu paʻu malosi i soʻo se matua, o se foliga faʻafefeteina o le tino fua, o se mea faʻapitoa, ma e masani ona faʻatusatusa i le lanu o papatusi e faʻatatau i le pulou.
  • O le lyophyllum tumu (Lyophyllum decastes) ma le lyophyllum faʻaofuofu (Lyophyllum loricatum) - e ese mai le fausaga o le pulupulu, e sili atu ona manifinifi, fibrous, cartilaginous i mea faʻaofuofu. E 'ese'ese i la'ei la'ititi la'ititi, pulou e le tutusa. E eseese i latou i le eseesega o le lanu o le pulou cuticle pe a faʻatusatusa i le lanu o le aʻa ma papatusi. E ‘ese’ese le tutupu a’e, e le o laina ma li’o, ae i faupu’ega e tu mamao mai le tasi ma le isi.
  • O le greyish-lilac rowing (Lepista glaucocana) e ese i lona tulaga o le tuputupu ae, e tupu i vaomatua, e seasea alu mamao i pito, ma le tasi-mata, i se isi itu, e toetoe lava a le tupu i le vaomatua. Ma, o le mea moni, e ese i le lanu o papatusi ma vae.
  • O le tagata tautala ulaula (Clitocybe nebularis) e ese i lona tulaga o le tuputupu ae, e tupu i vaomatua, e seasea alu mamao i pito, ma le tasi-mata, i se isi itu, e toetoe lava a le maua i le vaomatua. O papatusi o le govorushka e faʻapipiʻi (i se talavou matua) pe faʻaalia le alu ifo. O loʻo i ai se eseesega iloga o le lanu i le va o le cuticle efuefu ma papatusi paʻepaʻe susulu, ma o le lepista mata tasi e leai ni papatusi paʻepaʻe faapena.
  • Lepista Ricken (Lepista rickenii) i le tepa muamua, e foliga mai, e le mafai ona iloa. O le pulou ma le ogalaau e tutusa lelei le fua, tutusa lanu lanu, atonu e tutusa le togi, ma le mea e tasi e pei o le aisa. Peitaʻi, e iai lava se eseesega. Lepista Riken ei ai papatusi mai le pipii i lalo ifo teisi, ma e tupu e le gata i vao ma vao, ae faapea foi i luga o le pito o le vaomatua, i le faamamaina, aemaise lava i le i ai o pine, oak, ma isi laau e le o se faalavelave i ai. E faigofie ona fenumiai ia ituaiga e lua.

Lepista mata tasi – Fa'ato'aga mushroom mafai ona 'aina. Manaia. E tutusa lelei lava ma le alo o vae lilac.

Tuua se tali