Schizophyllum commune (Schizophyllum commune)

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Agaricomycetidae (Agaricomycetes)
  • Poloaiga: Agaricales (Agaric poʻo Lamellar)
  • Aiga: Schizophyllaceae (Scheloliaceae)
  • Ituaiga: Schizophyllum (Schizophyllum)
  • ituaiga: Schizophyllum commune (Schizophyllum masani)
  • Agaricus alneus
  • Akaraic multifidus
  • Apus alneus
  • Merulius alneus
  • Manuuliuli masani
  • Schizophyllum alneum
  • Schizophyllum multifidus

Schizophyllum commune (Schizophyllum commune) ata ma fa'amatalaga

O le tino fua o le laʻau masani o loʻo i ai se pulou faʻapipiʻi poʻo se atigi foliga 3-5 senitimita le lautele (pe a tupu i luga o se mea faʻafefete, mo se faʻataʻitaʻiga, i luga poʻo le pito i lalo o se ogalaau pepelo, o pulou. e mafai ona maua se foliga fa'aletonu fa'apitoa). O le pito i luga o le pulou e lagona-puescent, maseesee i le tau susu, o nisi taimi ma sone concentric ma longitudinal grooves e eseese malosi. Pa'epa'e pe faaefuefu a'o talavou, e fa'aefuefu-enaena pe a matutua. O le pito e galu, e oo lava pe lobed, malo i totonu o pulou tuai. O le vae e tau le fa'aalia (pe afai o lea, o lona uiga e pito i tua, pubescent) pe leai atoa.

O le hymenophore o le la'au ma'a masani e iai se foliga fa'apitoa. E foliga mai e matua manifinifi, e le masani pe seasea foi, e sau mai le toetoe lava tasi le itu, lala ma vaeluaina i le umi atoa o papatusi - mai le mea na maua ai le igoa o le gaʻo - ae o le mea moni o papatusi sese ia. I totonu o pulou talavou, e mama, lanu piniki, efuefu-pinki po'o efuefu-samasama, e pogisa i le efuefu-enaena i tausaga. O le maualuga o le avanoa o le avanoa i totonu o papatusi e faalagolago i le susu. A mago le fuga, ona matala lea o le va ma tapuni ai papatusi lata ane, e puipuia ai le pito i luga ole spore ma avea ai ma se fetuunaiga sili ona lelei mo le tuputupu aʻe i nofoaga o loʻo paʻu ai timuga faʻafuaseʻi.

E manifinifi le pulupulu, fa'atotonu i le pito e pipii ai, mafiafia, pa'u pe a fou, malo pe a mago. O le manogi ma le tofo e malu, e le mafaamatalaina.

E pa'epa'e le pa'u o le spore, e lamolemole le spores, fa'asili i le elliptical, 3-4 x 1-1.5 µ le lapo'a (o nisi tusitala e fa'ailoa mai le lapo'a tele, 5.5-7 x 2-2.5 µ).

O lau la'au masani e ola ta'ito'atasi, ae tele lava i vaega, i luga o fafie mate (o nisi taimi i luga o laau ola). E mafua ai le pala papa'e o fafie. E mafai ona maua i luga o le tele o ituaiga o ituaiga, e le gata i le lauusiusi ma le coniferous, i vaomatua, togalaau ma paka, e le gata i luga o fafie ma laau pa'u, ma luga o laupapa, e oo lava i luga o fasi laupapa ma sawdust. E oo lava i pulu vaomago o lo o afifi i ata palasitika ua ta'ua o ni mea e seasea maua. O le vaitau o le tuputupu aʻe malosi i tau malulu e mai le ogatotonu o le taumafanafana e oʻo i le tuai o le autumn. E fa'asao lelei tino o fuala'au fa'amamago se'ia o'o i le tausaga a sau. E maua i konetineta uma se'i vagana ai le Antarctica ma atonu o le ga'o sili ona fa'asalalauina.

I Europa ma Amerika, o lau la'au masani e manatu e le mafai ona 'aina ona o lona maaa. Ae ui i lea, e le oona ma e faʻaaogaina e fai ma meaʻai i Saina, o le tele o atunuu i Aferika ma Asia i Sautesasae, faʻapea foʻi i Amerika Latina, ma o suʻesuʻega i Filipaina ua faʻaalia ai e mafai ona faʻaleleia le lau masani.

Tuua se tali