Succhini sese

Semivegetarians - o se mea e le o matua fou, ae na maitauina talu ai nei. I Sisifo, o sociologists, marketers ma economists ua faatoa amata nei ona gauai atu i lenei vaega e le masani ai, lea o loʻo maua le malosi i aso uma. I se faapuupuuga, o ona sui e mafai ona faauigaina o ni tagata, mo se tasi mafuaaga poʻo se isi, e 'ai ma le iloa le itiiti ifo o aano o manu ma / poʻo isi meaola manu.

Ina ia malamalama pe o le a le malosi malosi o loʻo tatou feagai, seʻi o tatou liliu atu i faʻamaumauga suʻesuʻe: e tusa ai ma i latou, o le numera o tagata o loʻo fai mai ua faʻaititia le aofaʻi o aano o manufasi latou te 'ai e fa faʻateleina nai lo le numera o tagata e taʻua i latou o vegetarians. I le Iunaite Setete, o le tele o suʻesuʻega a le atunuʻu ua faʻamaonia ai i le va o le 1/4 ma le 1/3 o tagata tali mai ua faʻaitiitia nei aano o manu nai lo le masani ai.

I le mafaufau semi-vegetarians o loʻo i se tulaga sili atu le toʻa nai lo vegetarians ma vegans, aua e sili atu ona faigofie mo i latou ona tuʻufaʻatasia i sosaiete. O lo latou tulaga e sili atu ona malamalama ma faigofie mo isi (“Ou te le ʻai aano o manu i le asō, ou te ʻai taeao”). Ma o lenei faiga e le gata ina puipuia ai le mafaufau o le semi-vegetarians lava ia, ae e avea foi ma fesoasoani i le "faafaigaluegaina o tagata faigaluega fou."

Ae aʻo leʻi faitio e uiga i le "le faʻamaoni" o semi-vegetarians ma le aʻafiaga tutusa i le taunuuga o manu ma sosaiete, e tatau ona iloa o le numera o tagata e faʻaitiitia moni le aofaʻi o aano o manu latou te 'ai e sili atu nai lo le numera o tagata. o i latou moni o tagata fai mea'ai.

 aafiaga o tinamatua

Afai o loʻo e mafaufau pe o le a le aʻafiaga o semi-vegetarians i olaga o manu faʻatoʻaga, ona tatau lea ona e gauai atu i atinaʻe fou o maketi. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le Iunaite Setete, o le faʻaaogaina o aano o manufasi a tagata taʻitasi na pa'ū e tusa ma le 10% i le va o le 2006 ma le 2012. Ma o lenei mea na aʻafia ai e le gata i aano mumu: puaa, povi, moa ma pipi - ua pa'ū le manaʻoga i ituaiga uma. Ma o ai na faia sea toilalo? Semi-vegetarians. E ui lava o le fua faatatau o "tagata fou taunuu" o vegetarians na siitia i le va o le 2006 ma le 2012, o lenei tuputupu aʻe e leai se mea pe a faʻatusatusa i le numera o tagata e mafai ona faʻaititia le maualuga o aano o manufasi i totonu o le atunuʻu e 10%. O le tele o lenei fa'aitiitia e mafua mai i le aofa'i o semi-vegetarians o lo'o taia tauaso fa'atauga o aano o manufasi ma lelei tele.

E oo lava i tagata faatauʻoa na maua le feʻau. O le au gaosi mea'ai e suitulaga i mea'ai fuala'au ua leva ona tulimata'i le semi-vegetarians aua o se vaega tele atu nai lo vegans ma vegans.

Semi-vegetarians e tutusa ma vegetarians i le tele o auala. O se faataʻitaʻiga, o fafine e sili atu iā i latou. E tusa ai ma le tele o suʻesuʻega, o fafine e 2-3 taimi e sili atu ona avea ma semi-vegetarians nai lo alii o semi-vegetarians.

I le 2002, na fa'ai'u ai e le au su'esu'e, o tagata e le o iai i se mafutaga, o tagata e iai fanau, ma tagata o lo'o i ai fa'ailoga i kolisi, e sili atu fo'i ona fiafia i taumafataga e leai ni aano o manufasi. O tusitala o isi suʻesuʻega e lua na maua ai, e pei o vegetarians, semi-vegetarians e sili atu ona nofouta i le soifua maloloina ma taliaina tulaga taua o le tutusa ma le agaalofa mo tagata uma.

I le tulaga o le matua, semi-vegetarianism e faʻavae i luga o tagata matutua, aemaise lava i latou e sili atu i le 55. E fetaui lelei lenei mea, talu ai o lenei vaega e sili atu ona faʻaitiitia le aofaʻi o aano o manufaʻatau (masani mo mafuaaga tau soifua maloloina, e tusa lava pe leai se taua tele. mafuaaga).

E le o manino foi pe fesootai semi-vegetarianism ma sefe tau ma e masani lava ma tulaga o tupe maua. O fa'ai'uga o su'esu'ega se lua ua fa'ailoa mai ai o le semi-vegetarians e sili atu ona maualalo tupe maua. I le isi itu, o se suʻesuʻega Finnish i le 2002 o loʻo faʻaalia ai o le toʻatele o tagata e suitulaga aano mumu i moa o loʻo i totonu o le vasega ogatotonu. O le isi suʻesuʻega e faʻaalia ai o tagata e maualuga tupe maua e sili atu ona avea ma semi-vegetarian. I lenei su'esu'ega, a'o fa'atupula'ia le maualuga o tupe maua a i latou na tali mai, na fa'apea fo'i ona fa'aitiitia le 'ai a le tagata i mea'ai e le o ni aano o manufasi nai lo le taimi muamua.

 Fa'asoa Fa'amalosi

I Rusia, o le semi-vegetarianism o loʻo faʻaauau pea ona faia tulaga e le sili atu le leaga nai lo Sisifo. Afai e te mafaufau i ai, e le o se mea e ofo ai. Mafaufau i ou aiga uma oe, ina ua uma ona faʻalogo i au tala mataʻutia e uiga i fale fasi manu, na amata ona 'ai le itiiti ifo o aano o manufasi (poʻo le lafoaia foi o le tele o ona ituaiga), ae, fai mai, faʻaauau pea ona 'ai iʻa ma mai lea taimi i lea taimi aua le teena, fai mai. , moa. Mafaufau i tagata uma e te iloa o loʻo manaʻo e paʻu le mamafa pe faʻaleleia le soifua maloloina o latou totoga i totonu, o lea latou te taumafai ai e aloese mai meaʻai gaʻo e pei o aano o manufasi. Mafaufau i tagata matutua o loʻo iai ni faʻamaʻi lavelave e le toe manaʻo e 'ai se mea mamafa.

O nei tagata uma i le lalolagi atoa ua fausia ai le faitau selau miliona o i latou o loo aafia i aso nei le tele o aano o manufasi o le a gaosia taeao, ma, o le taunuuga, o le taunuuga o o tatou tuaoi i luga o le paneta. Ae o le a le mea e faʻaosoina ai i latou?

I a latou uunaiga Semi-vegetarians e matua ese lava mai vegetarians. E tusa ai ma faʻaiʻuga o suʻesuʻega, i nisi itu, o faʻaaliga o latou uiga ma filifiliga o le olaga e paʻu i le ogatotonu i le va o vegetarians ma omnivores. I isi itu e sili atu lo latou latalata i omnivores nai lo vegetarians.

Le eseesega i le va o semi-vegetarians ma vegetarians aemaise lava pe a oo i mafuaaga o le lafoai o aano o manufasi. Afai i totonu o vegetarians, soifua maloloina ma manu e toetoe lava a ulu i le ulu e avea ma faʻaosofiaga autu, i le tulaga o semi-vegetarians, o faʻaiʻuga o le tele o suʻesuʻega e faʻaalia ai se va tele i le va o le soifua maloloina o se mea taua. E leai se isi itu e latalata mai i tulaga o le faatinoga. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le 2012 US suʻesuʻega o tagata na taumafai e 'ai le itiiti ifo o aano o manu mumu, na faʻaalia ai o le 66% oi latou na taʻua le soifua maloloina, 47% - faʻasaoina tupe, ae 30% ma 29% na talanoa e uiga i manu. – e uiga i le siosiomaga.

O taunuʻuga o le tele o isi suʻesuʻega ua faʻamaonia ai le faaiuga a saienitisi e faapea o semi-vegetarians, o loʻo popole e le gata i itu o le soifua maloloina, ae faʻapea foʻi ma itu taua o le tuʻuina atu o aano o manufasi, e sili atu ona latou teena ituaiga o aano o manufasi ma feoai. aga'i i mea'ai atoa. I se isi faaupuga, afai e te manaʻo e fesoasoani i se semi-vegetarian e faʻaumatia meaʻai, e mafai ona e taʻu atu ia te ia pe faʻafefea ona aʻafia e le vegetarianism le taunuuga o manu.

Ma e ui lava o popolega faʻalesoifua maloloina o loʻo manino lava le faʻaosofia o le faʻaitiitia o le taumafaina o aano o manufasi, o le aʻafiaga o aʻafiaga faʻale-aganuʻu ia i latou e matua iloga lava. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le US, na suʻesuʻeina e le au suʻesuʻe faʻatoʻaga i le Kansas State University ma le Purdue University le aʻafiaga o le aufaasālalau i le maualuga o le taumafaina o aano o manufasi i sosaiete. O le suʻesuʻega na taulaʻi i le faʻasalalauina o mataupu o manu i totonu o pisinisi moa, puaa ma povi i le va o le 1999 ma le 2008 i le taʻitaʻia o nusipepa ma mekasini a Amerika. Ona faʻatusatusa lea e saienitisi faʻamaumauga ma suiga i manaoga o tagata faʻatau mo aano o manufasi i lena vaitaimi. O le tele o tala o lipoti su'esu'e i pisinisi tau lafumanu po'o iloiloga o tulafono fa'aletulafono i totonu o pisinisi, po'o tala lautele e uiga i fa'atoaga manu.

Na maua e le au suʻesuʻe e ui o le manaʻoga mo povi e tumau pea e leʻi suia (e ui lava i faʻasalalauga faʻasalalau), o le manaʻoga mo moa ma puaa na suia. Ina ua taia tala o le saua i moa ma puaa i ulutala, na amata ona faaitiitia e tagata lautele ni meaai na faia mai nei manu. I le taimi lava e tasi, e leʻi naʻo tagata e fesuiaʻi mai le tasi ituaiga o aano o manufasi i le isi: e masani ona faʻaitiitia lo latou taumafaina o aano o manu. O le pa'ū o le manaʻoga mo moa ma puaa na faʻaauau pea mo le isi 6 masina talu ona faʻasalalau talafou i luga o le autu o le sauā i le gaosiga o manu.

O nei mea uma ua toe faʻaolaina ai upu a Paul McCartney e faʻapea ana fai o fale fasi manu e manino puipui, o tagata uma ua leva ona avea ma meaʻai. E foliga mai e tusa lava pe mo se tasi o nei puipui e sili atu le translucent, o sea aafiaga e le pasi e aunoa ma se faʻailoga. I le faaiuga, o le ala i le agaalofa e umi ma matuitui, ma e uia e tagata uma i a latou lava ala.

Tuua se tali