Ituaiga o le toe gaosia o mushroom

E tolu ituaiga o fa'atupu fa'ama'i - vegetative, asexual ma sexual. E masani ona suia e le tasi le isi i le faagasologa o le tuputupu ae ma le atinaʻeina o sigi.

Fa'aliga mushroom

O le toe gaosia o fualaʻau o le gaʻo e tupu i le vavaeeseina o vaega o le mycelium, faʻapea foʻi ma le fuga, chlamydospores, arthrospores, ma maʻa. O le vavaeeseina o vaega o le mycelium o le auala autu lea o le faʻalauteleina o vegetative o sigi. E mafai ona fai le mycelium i so'o se vaega o le mycelium tuai o lo'o iai se sela gafatia. E talafeagai mo le toe gaosia o vaega foi o le mycelium e le o ni feavea'i. O lenei auala o le toe gaosia o loʻo faʻaaogaina i le faʻatoʻagaina o mushroom taumafa fale.

O le fuga o se auala o le faʻalauteleina o le gaʻo. E maua i sigi e iai le fefete pei o le thallus. A o faagasolo lenei faagasologa, e tuueseese le sela tamaʻitaʻi mai le sela tinā faatasi ai ma le fesoasoani a se septum ona galue ai lea o se tino e tasi le sela. E tatau ona maitauina e le mafai e le fefete sela ona fuga e le gata. Ole numera o vaevaega atoatoa e mafai ona faʻavaeina e mama chitinous, lea e vaʻaia i le nofoaga o le vavae ese o fatugaʻo. O sela fefete tuai e lapopoa atu nai lo talavou, ae itiiti lo latou numera.

Artrospores o sela faʻapitoa o le faʻalauteleina o vegetative o sigi, o lo latou igoa o le oidia. Latou te tulaʻi mai o se taunuuga o le vaevaeina o le hyphae, e amata mai le pito, i le tele o faʻagasologa, o le a mulimuli ane tuʻuina atu le ola i se mycelium fou. Oidia e iai lona atigi manifinifi ma e puupuu lona ola. E mafai foi ona maua i isi ituaiga o pulou.

O maa o se subspecies o le oidia, e iloga i latou i se atigi e mafiafia ma pogisa i le lanu, ma e umi foi. O maa taua e maua i marsupial, faʻapea foʻi ma smuts ma le le atoatoa.

Chlamydospores e manaʻomia mo le faʻalauteleina o laʻau o gaʻo. E mafiafia a latou atigi lanu uliuli ma e fa'apalepale i tulaga faigata. Latou te tulaʻi mai e ala i le faʻapipiʻiina ma le vavaeeseina o mea o loʻo i totonu o sela o le mycelium taʻitasi, lea i le taimi o lenei faagasologa e ufiufi i se atigi paʻu lanu uliuli. Chlamydospores vavae ese mai sela o le hyphae tina e mafai ona ola mo se taimi umi i lalo o soʻo se tulaga faigata. A amata ona tupu, e aliali mai i totonu o latou totoga poʻo le mycelium. Chlamydospores e tupu i le tele o basidiomycetes, deuteromycetes, ma oomycetes.

O le toe gaosia o le asexual o loʻo i ai se tulaga taua i le tufatufaina atu o gaʻo i le natura ma o se tasi lea o vaega autu o nei meaola. O lenei ituaiga o toe gaosia e tupu i le fesoasoani a spores, lea e faia e aunoa ma le faʻamaʻiina i luga o totoga faʻapitoa. O totoga nei e eseese foliga ma meatotino mai le hyphae vegetative o le mycelium. Faatasi ai ma le auala faʻapitoa o le faʻavaeina o spore, e lua ituaiga o totoga o loʻo faʻapipiʻiina - e taʻua, zoosporangia ma sporangia. Conidia e tupu mai fafo.

O spores fungal o fausaga autu ia e aofia i le toe gaosia. O le galuega autu a spores o le fatuina lea o tagata fou o se ituaiga, faʻapea foʻi ma lo latou toe nofoia i nofoaga fou. E eseese i latou i le amataga, foliga ma auala o le nofoia. E masani ona puipuia i latou i se faʻaofuofu mafiafia o le tele o laulau pe leai foi se puipui sela, e mafai ona faʻapipiʻi tele, feaveaʻi e le matagi, timu, manu, pe faʻanofo tutoʻatasi e faʻaaoga ai le fuʻa.

Zoospores o fausaga fa'atupu fa'afeusuaiga o sigi. O ni vaega ta'ufua o le protoplasm e leai se atigi, e tasi pe sili atu fo'i nuclei ma le fu'a e tasi pe sili atu. O nei fu'a ei ai lona fausaga totonu uiga o le tele o eukaryotes. E manaʻomia mo le faʻamautuina o gaʻo, o loʻo i ai se aofaiga itiiti o meaʻai ma e le mafai ona tumau mo se taimi umi. E tupu fua ile zoosporangia. Zoospores e galue e toe gaosia ai gaʻo pito i lalo, lea e tele lava i vai, ae o le zoosporangia e maua foi i le tele o sigi eleele e ola i luga o laʻau.

O le zoosporangium ose okeni e fa'aosoina e maua mai ai ni mea fe'avea'i, fa'afofoga fa'afeusuaiga e iai fu'a. O nei spores e ta'ua o le zoospores. I le avea ai o se tulafono, o le zoosporangia e tulaʻi saʻo i luga o le vegetative hyphae, e aunoa ma ni sporangiophores faʻapitoa.

Sporangiospores (aplanospores) o fausaga o le toe gaosia o ga'o. E le gaioi, e leai ni o latou totoga e feoai, e iai le atigi. E manaʻomia mo le faʻamautuina o gaʻo, o loʻo i ai se aofaiga itiiti o meaʻai ma e le mafai ona tumau mo se taimi umi. E tupu mai i totonu o totoga sporogenous (sporangia). O spores e alu ese mai le sporangium e ala i avanoa i totonu o le atigi (pores) poʻo le taimi e solia ai le faʻamaoni o le mea mulimuli. E tupu a'e le sporulation i totonu o ga'o tuai. Sporangiospores e fa'atupu fa'afeusuaiga ile Zygomycetes.

Sporangium – o le igoa lea o le okeni e maua ai spore, i totonu o loʻo tupu aʻe ma tupu aʻe ai ni spores le gaioi o le toe gaosia o feusuaʻiga ma se atigi. I le tele o sigi filamentous, o le sporangium e fausia mai se fula o le pito i luga ole hyphal pe a uma ona vavae ese mai le matua hypha e se septa. I le faagasologa o le fausiaina o spore, o le sporangium protoplast e vaevaeina i le tele o taimi, ma fausia ai le tele o afe o spores. I le tele o ituaiga sigi, o le sporangial-bearing hyphae e matua ese lava le morphologically mai le hyphae vegetative. I lenei tulaga, e taʻua i latou o sporangiophores.

Sporangiophores o hyphae fuaina fua e maua ai sporangia.

O le Conidia o spores o le toe gaosia faʻafeusuaiga e faʻatutu i luga o le pito i luga o se okeni e taʻua o le conidiophore, e fai ma sui o vaega faʻapitoa o le mycelium. O conidia masani e maua i marsupials, basidiomycetes, ma anamorphic fungi. O sigi le atoatoa (deuteromycetes) e mafai ona toe fanauina na'o le conidia. O auala e faʻavaeina ai le conidia, o latou foliga, faʻalapotopotoga ma faʻapipiʻi e matua eseese lava. Conidia e mafai ona unicellular ma multicellular, o foliga eseese. O le maualuga o latou lanu e eseese foi - mai le manino i le auro, asu, efuefu, olive, piniki. O le tuʻuina atu o le conidia e masani ona tupu faʻafuaseʻi, ae i nisi tulaga o loʻo matauina lo latou teena malosi.

Tuua se tali