E inu tele laʻu pusi: e tatau ona ou popole?

E inu tele laʻu pusi: e tatau ona ou popole?

E tusa lava pe le o toe vevela, o e matauina pea lau pusi o sasaa lana ipu vai? Po'o tele vai e inu e lau pusi nai lo le mea masani? Afai o lea, atonu e te mafaufau pe aisea ua inu tele ai lau pusi? O mafuaʻaga e mafai ona tele: faʻafitauli o amioga, polyuria, maʻisuka poʻo soʻo se isi maʻi gasegase.

Se'i o tatou su'esu'e atili le fa'ailoga lea e malamalama ai pe aisea e fa'afuase'i ai ona fa'atupula'ia le mana'oga o le vai.

E fia le inu tele a le pusi?

E masani lava, e le inu tele pusi i vai ona e maualuga a latou fatuga'o e toe fa'aaogaina tele. E ui lava i lea, o loʻo i ai nisi o faʻafitauli e mafai ona mafua ai le inu tele o le vai. O le a la le tele o le vai e tatau ona inu ai le pusi?

Ole vai masani mo le pusi e tatau ona i luga ole 60 ml / kilokalama i le aso mo le faʻaogaina lelei o ona totoga. Afai e 5 kilokalama lona mamafa, o lona uiga e 300 ml, e te vaʻai e le tele.

Ae ui i lea, i lalo o tulaga masani, o le taumafa a le pusi e faʻalagolago tele i a latou meaʻai. Ole pusi ile mash e itiiti vai e inu nai lo le pusi ile meaai kibble ona o mea'ai susu po'o apa apa e maua ai le 80% vai, fa'atusatusa i le na'o le 10% i mea'ai mago.

Afai e sasaa soo e lau pusi lana ipu vai, fuafua le tele o lana inu. Afai e sili atu i le 100 ml / kilokalama i le 24 itula, e taʻua o le polydipsia, ma o se mafuaaga mo se asiasiga i lana fomaʻi. O tulaga eseese e mafai ona mafua ai ona e manaʻomia le tele o vai nai lo le mea e masani ona manaʻomia e lou tino:

  • E mafai ona fa'atupula'ia le vai a le pusi e fa'atatau i tulaga o le si'osi'omaga po'o mea'ai;
  • O nisi taimi e inu atili ai lau pusi vai ina ia fa'alogo atili ai ona matua faaletagata, o se fa'afitauli lea o le amio; e tupu foi e amata ona inu vai e nisi pusi ona o se suiga i le masani poʻo le nofoaga o latou ipu;
  • Mulimuli ane, o le mea e leaga ai, o le inu tele o le vai e mafai ona faʻaalia ai se maʻi faʻalavelave faʻavae. O le Hyperthyroidism, ma'i suka, ma fa'ama'i fatuga'o o fa'afitauli autu ia e feso'ota'i ma le fa'ateleina o le inu vai i pusi.    

Afai e fa'aalia e lau pusi ni fa'ailoga o le polydipsia, aua ne'i taofia o ia mai le inu, ae va'ai vave ile foma'i manu.

O a fa'ailoga o lo'o inu tele la'u pusi vai?

Atonu e faigata i le taimi muamua ona va'aia le fa'atupula'ia o le vai, aemaise lava pe a maua e le pusi le avanoa i fafo, e tele au fagafao, po'o se tu'u vai e iai se tane tele. E pule oe e taumafai e suʻesuʻe suiga i lana amio taumafa:

  • Alu soo i lana ipu vai;
  • E iai suiga i le mana'o;
  • Alu soo i lana pusa lapisi;
  • E sili atu le moe nai lo le masani;
  • Fa'aalia fa'ailoga o suiga lautele o amioga;
  • E mafatia i le vaivai, pua'i ma/po'o le manava manava.

Fa'ailoga fa'afoma'i: aisea e inu tele ai la'u pusi vai?

O le fia inu tele e mafai ona mafua mai i se fa'afitauli fa'alesoifua maloloina e a'afia ai fatuga'o ma le urinary tract. Afai o lo'o fa'aalia e lau pusi ni fa'ailoga o le fia inu tele fa'atasi ai ma le pa'u o le mamafa ma le fa'ateleina o le mimi, e ono maua i ma'i fatuga'o po'o le ma'i suka. E mana'omia ai se feutaga'iga ma le foma'i manu e aunoa ma se toe fa'atuai.

Ole su'ega fa'aletino, su'ega toto, ma/po'o le urinalysis e masani ona fai ina ia malamalama ai i le fa'atuputeleina o le inu vai i pusi. E fautuaina se fa'amatalaga lautele ole toto e iloa ai suiga ile maualuga ole kulukose, fatuga'o ma le ate ole enzymes. O isi su'ega e mafai ona faia e iloilo ai le maualuga o le hormone thyroid ma le toto mumu ma le pa'epa'e. Ole fa'ata'ita'iga ole urine maise pusi ole a tu'uina atu fa'amatalaga au'ili'ili ile iai ole toto, porotini, ma le kulukose ile urine.

Fa'ama'i fatuga'o tumau/fa'aletonu fatuga'o

O fatuga'o e nafa ma le aveeseina o otaota mai le toto, tausia le paleni eletise, tausia le paleni vai ma le gaosia o ni hormones. So'o se fa'afitauli i fatuga'o e o'o atu ai i le fa'apalapala o le mimi. O le i'uga, ua amata ona mimi soo pusi ma ua le mafai e fatuga'o ona aveese atoatoa otaota. Ina ia toe totogi le leiloa o le vai, e inu pusi le tele o vai e faʻamautu ai le sua.

O isi fa'ailoga o fa'ama'i fatuga'o o le leai o se 'ai, faufau, pa'u mamafa, pua'i, po'o le manava manava. O le faaletonu o fatuga'o e masani lava ona mafua ona o le matua o le totoga i le tele o tausaga, ae e mafai foi ona mafua mai alatoto poloka, poloka o le urinary tract, siama poʻo se faʻamalo toto.

O le Glomerulonephritis o se isi fa'ama'i fatuga'o e mafai ona o'o atu ai i fatuga'o fa'aletonu i pusi. I lenei faʻamaʻi, e le mafai e fatugaʻo ona faʻamamaina lelei le toto, lea e taʻitaʻia ai le tele o polotini taua. O se faama'i e mafai ona oti ai.

O le maʻi suka

O lenei fa'ama'i e fa'aalia i le maualuga o le suka i totonu o le toto. E le mafai e fatuga'o ona taofia uma nei kulukose, lea e ui atu i le mimi e ala i le aveina o le vai e ala ile osmosis. E lagona e le pusi le vaivai ma e manaʻomia ona inu atili vai. E tupu lenei ma'i pe a le mafai e le tino ona fa'aogaina pe gaosia le hormone inisalini, lea e nafa ma le fa'atonutonuina o le maualuga o le suka toto. O a'afiaga o le ma'isuka i pusi e aofia ai le puta, genetics ma le leai o se gaioiga fa'aletino, ma isi.

Hyperthyroidism

A ova le gaioi o le thyroid gland ma maua mai ai le tele o hormones thyroid, e tupu a'e le hyperthyroidism.

O hormones o lou thyroid e taua tele mo galuega fa'avae metabolic, e pei o le fa'aogaina o mea'ai ma le fa'atonutonuina o le vevela. A ova le gaioi o le gland e mafua ai le tele o le gaosiga o hormones thyroid, e faateleina ai le metabolism, fia'ai, ma le fia inu, lea e mafai ona oo atu ai i le le mautonu, faateleina le mimi, ma le paʻu o le mamafa. I se tulaga faapena, o le fatu ma le toto maualuga e ono faateleina, lea e vave galue ai le fatu.

iʻuga

Taumafai e mata'ituina pea le aofa'i o vai o lo'o inuina e lau pusi. Afai e fa'afuase'i ona fa'apopole lau pusi i le vai ma mimi soo, aua lava ne'i fa'atapula'aina le vai, ae ave i le foma'i manu e su'e ai pe aisea ua fia inu ai lau pusi.

Tuua se tali