Neoplasia: pulmonary po o le mammary, o le a lea?

Neoplasia: pulmonary po o le mammary, o le a lea?

Neoplasia e faʻatatau i le faʻavaeina o le tino fou i totonu o le tino.

O le a le neoplasia?

Neoplasia o le faʻavaeina o aano fou ona o le faʻalavelave ma le le pulea o le faʻateleina o sela. E mafai ona tupu i soo se mea i le tino. O le aano fou, e taʻua o le neoplasm, o loʻo i ai se faʻalapotopotoga faʻavae poʻo se gaioiga e ese mai le mea masani o loʻo siomia ai.

Neoplasia e tutusa ma le tuma, ae e le tatau ona avea ma kanesa. E mafai ona mama pe leaga. O su'ega fa'aopoopo e masani ona mana'omia e su'e ai.

Mafuaaga o neoplasia

O mafuaʻaga o neoplasia e tele ma e le masani ona iloa. Ae o loʻo i ai pea le suiga o se kene poʻo lona faʻaaliga i totonu o se sela. Ona fa'aletonu lea ma fa'ateleina i se faiga fa'aleaga.

Afai o le neoplasia e maua ai se lamatiaga o le sosolo i foliga o metastases, e taʻua o le tumo leaga; a leai, o se tuma mama.

O aʻafiaga o neoplasia

E oʻo lava i le mama, o se neoplasia e mafai ona i ai se aʻafiaga:

  • i luga o fausaga tuaoi: A fa'atupula'ia se kesi, nodule, po'o polyp, pe tupu a'e se okeni, e mafai ona fete'ena'i ma lona si'osi'omaga. O le mea lea, e mafai ona mafua ai le hyperplasia prostatic benign e faʻapipiʻi ai le urethra ma sii aʻe le ua o le vevela, ma faʻatupu ai faʻafitauli o le urinary;
  • i luga o galuega mamao: afai o le neoplasia e tupu mai i se glandular cell, e oʻo atu ai i le faʻateleina o hormones. Ole mea lea e mafai ona fa'aoso ai se fa'alavelave fa'afuase'i, e aofia ai totoga e mamao mai le tuma. Ona matou talanoa lea e uiga i "paraneoplastic syndromes".

A ma'i le tuma, e iai fo'i le lamatiaga o le va'aia o le sosolo vave o le li'o, ma fa'aleagaina ai isi a'ano o le totoga, ae va'aia fo'i le ta'ape i le tino atoa, e ala i metastases.

Faʻataʻitaʻiga o neoplasms pulmonary

O tuma mama e fai ma sui o le 5 i le 10% o neoplasms pulmonary. E masani lava e le mafua ai ni fa'ailoga. Ae o nisi taimi latou te atiaʻe, e oʻo lava i le lemu, poloka se bronchus, lea e faʻateleina ai faʻamaʻi pipisi, e aofia ai le niumonia ma le bronchitis. E mafai foi ona mafua ai le tale toto (hemoptysis) poʻo le paʻu o le mama (atelectasis), ona o le faʻaitiitia o le ea e ulu atu i le taimi o musumusuga.

Tula leaga, e mafua ai a kanesa o le mama, tupu vave tele, e mafai ona fa'atupu fa'ailoga tutusa ae sili atu ona ogaoga. E mafai ona latou osofaia se vaega tele o le bronchi ma mafua ai le faaletonu o le manava. Ona o le fesoʻotaʻiga vavalalata i le va o mama ma vaʻa toto, e manaʻomia mo le okesene o le toto, e maualuga atu le lamatiaga o le faʻasalalauina o metastases.

Pe kanesa pe leai, pulmonary neoplasias e mafai ona amata ile bronchi, ae faʻapea foʻi ile pito i fafo ole mama. O le manu'a e mafai ona sosolo i isi fausaga, aemaise neura, mo se faʻataʻitaʻiga e mafua ai le vaivai o maso poʻo le leiloa o le paleni.

E le gata i lea, o nisi taimi o sela o le neoplasm ua liua i sela glandular, e gaosia ai hormones i se nofoaga e le masani ona gaosia ai. Ona fa'aalia lea o le tuma e ala i fa'ailoga e le o manava. O lenei ma'i paraneoplastic e mafai ona tele ituaiga, tu'ufua pe feso'ota'i, pei ole: 

  • hyperthyroidism, faʻatasi ai ma le taofiofia o le sua ma le maualalo o le sodium i totonu o le toto, o aʻafiaga o le faʻaogaina o le hormone antidiuretic (SIADH), faʻapea foʻi ma le tachycardia, popolevale, afu e le masani ai ma le paʻu o le mamafa e fesoʻotaʻi ma le tele o le gaosiga o le cortisone masani (Cushing's syndrome). Afai o suʻega e faʻaalia ai se thyroid masani, e sailia se isi mafuaʻaga: atonu o se hypersecretion o le choriogonadic hormone (hCG) e se tuma mama;
  • hypercalcemia, e mafua ai le tele o le mimi (polyuria), faʻailoga o le faʻamago (gutu mago, ulu ulu, fenumiai, itaitagofie, faʻalavelave fatu fatu) poʻo le tiga o le manava, faufau ma puaʻi. Faatasi ai ma faʻamatalaga talafeagai, o le faʻaogaina o le parathyroid hormone i se isi mea nai lo le parathyroid gland, mo se faʻataʻitaʻiga e ala i le tino mama;
  • hyperglycemia: o nisi o kanesa mama e mafua ai le maualuga o le glucagon, o le hormone lea e mafua ai ona faamatuu atu e sela o le ate le kulukose i totonu o le toto;
  • faʻasolosolo, o lona uiga, o se fa'atupula'ia fa'afuase'i i vae ma lima ma se fa'aletonu o foliga, e feso'ota'i atu i le fa'atupu tele o hormones tuputupu a'e.

O nei faʻamaʻi paraneoplastic, lea e tupu i le 10% o mataupu, e mafai ona tosina atu le mafaufau i le faʻamaʻi i lona amataga, ma faʻamalosia ai le vave suʻesuʻeina.

Fa'ata'ita'iga o neoplasms susu

E fa'apena fo'i, o tuma o le susu e mafai ona mama pe leaga. E tusa lava pe laʻititi, e mafai ona latou feteʻenaʻi ma fausaga neura pe poloka vaʻa lymphatic, mafua ai le tiga poʻo le mumū. Afai e amata le neoplasia i totonu o se glandular cell, e mafai foi ona mafua ai le paraneoplastic syndrome. O iina, e eseese fomu, o le hypercalcemia leaga e sili ona masani ai. O nei fa'alavelave e mafai ona avea ma fa'ailoga muamua o se tuma.

I tane, e mafai foi ona aʻafia le mammary glands i le neoplasia, faʻateleina le lapoʻa ma faʻamalo atili le estrogen. O loo tatou talanoa e uiga i gynecomastia. O se fatafata o lo'o tuleia (po'o mea uma e lua) e masani ona o'o atu i se fa'atalanoaga. O le faʻateʻaina o gaʻo faʻalauteleina e vave faʻasaʻo le hyperestrogenia.

O a togafitiga?

Togafitiga e faʻalagolago i le tele o mea: 

  • ituaiga tuma;
  • nofoaga ;
  • Stadium ;
  • fa'aopoopoga ;
  • tulaga lautele o le gasegase;
  • ma isi tulaga faapena 

Pe a faʻaleagaina le neoplasia ma e le mafua ai faʻamaoniga, e masani ona tuʻuina le mataʻituina masani. I le isi itu, o loʻo feagai ma se tuma maʻi, e manaʻomia se pulega. Atonu o le ta'otoga (ave'esea o le tino, aveese uma po'o se vaega o le okeni), fa'aeletonika, chemotherapy, immunotherapy po'o se tu'ufa'atasiga o le tele o togafitiga.

O afea e feutanaʻi ai?

Afai e te a'afia i so'o se ma'i e le masani ai ma fa'alavelave e fa'aauau pea pe sili atu ona leaga, talanoa i lau foma'i.

Tuua se tali