Petechiae: faʻauigaina, faʻailoga ma togafitiga

Petechiae: faʻauigaina, faʻailoga ma togafitiga

Laʻititi mumu ila luga o le paʻu, petechiae o le faʻailoga o le tele pathologies o a latou faʻamaoniga e tatau ona faʻamaonia muamua i luma o soʻo se togafitiga. Latou i ai le faapitoa o le aliali mai i le tulaga o laʻau mumu togitogia tuʻufaʻatasia faʻatasi i penina e le mou ese ma vitropression. Faamatalaga.

O le a le petechiae?

Laʻititi mūmū mūmū poʻo faʻasasaʻo togitogi, e masani ona faʻapipiʻiina i pene, petechiae e 'eseʻese mai isi tamaʻi fasi luga o le paʻu e le mea moni latou te le mouʻese pe a oomiina (vitropression, mamafa faʻamalosia luga o le paʻu i le faʻaaogaina o se laititi tioata malamalama slide). 

O latou lautele lautele e le sili atu i le 2 mm ma o lo latou lautele o nisi taimi e sili atu nai lo le tele o itulagi o le paʻu:

  • tamaʻi povi;
  • lima;
  • totoa;
  • foliga;
  • ma isi tulaga faapena

E masani ona faʻafuaseʻi ona amata mai, e fesoʻotaʻi ma isi faʻailoga (fiva, tale, tiga o le ulu, ma isi mea) o le a taʻitaʻia le faʻamaoniga o le mafuaʻaga o latou tupu. E mafai foi ona latou i ai i luga o mucous membrane pei o:

  • o le gutu;
  • gagana;
  • poʻo le paʻepaʻe o mata (conjunctiva) o se popolega faʻailoga e ono faʻaalia ai se ogaoga le faʻamaʻi o le toto sela faʻaputuputu.

A tele le lapoa o nei manatu, matou te talanoa i le purpura. Petechiae ma purpura tutusa i le i ai i lalo o le paʻu o le hemorrhagic lesions i le tulaga o tamai togitogi poʻo lapisi lapisi, fausiaina e ala i le pasia o mumu toto sela ala i le puipui o capillaries (sili lelei vaʻaia i lalo o le paʻu), e pei o se laʻititi hematoma.

O a mafuaʻaga o petechiae?

O mafuaʻaga i le amataga o le tutupu mai o petechiae e tele, tatou te maua iina:

  • faʻamaʻi o le toto ma papaʻe sela toto e pei o leukemia;
  • lymphoma o le kanesa o le lymph nodes;
  • o se faʻafitauli i papala toto o loʻo aʻafia i le faʻapaputaina;
  • vasculitis o loʻo mumu ai vaʻa;
  • thrombocytopenic purpura o se faʻamaʻi o le autoimmune e mafua ai le paʻu taua i le tulaga o platelet i le toto;
  • ni faamaʻi viral pei o fulū, dengue fiva, o nisi taimi meningitis i tamaiti e mafai ona matua ogaoga;
  • o le Covid-19;
  • aʻafiaga o chemotherapy;
  • puaʻi malosi i le taimi o le gastroenteritis;
  • nisi vailaʻau pei ole aspirin;
  • anti-coagulants, antidepressants, vailaʻau faʻafomaʻi ma isi.
  • ni tamaʻi paʻu traumas (i le maualuga o le paʻu) pei o totolia poʻo le ofuina o faʻasolosolo totini.

Tele petechiae molimau i le lelei ma le tumau pathologies. Na latou solomuli faʻafuaseʻi i ni nai aso, e aunoa ma ni aʻafiaga, seʻi vagana ai lanu enaena na mulimuli ane mou atu i le alu o le taimi. Ae i isi mataupu, latou molimau i se sili atu ogaoga pathology pei o fulgurans pneumococcal meningitis i tamaiti, lea avea ma se taua faʻafuaseʻi.

Faʻafefea ona togafitia le i ai o petechiae luga o le paʻu?

Petechiae e le o se faʻamaʻi ae o se faʻailoga. O latou mauaina i le taimi o le falemaʻi suʻesuʻega manaʻomia faʻapitoa faʻapitoa le faʻamaʻi o loʻo fesiligia e ala i le fesiligia, o isi faʻailoga o loʻo i ai (i se faʻapitoa fiva), o faʻaiuga o faʻaopoopoga suʻega, ma isi.


Faʻamoemoeina i le faʻamaoniga na faia, o le togafitiga o le mafuaʻaga:

  • faamutaina o vailaʻau o loʻo aafia;
  • togafitiga o le corticosteroid mo faʻamaʻi o le autoimmune;
  • chemotherapy mo kanesa o le toto ma lymph nodes;
  • vailaʻau faʻasoifua maloloina i le tulaga o siama;
  • ma isi tulaga faapena

Naʻo le petechiae ole faʻalavelave e tupu mai o le a togafitia ile lotoifale e ala ile faʻamamaina ole malulu poʻo se kulimi e faʻavae ile arnica. A maeʻa ona valu, e manaʻomia le faʻamama o loʻo i totonu o le 'aʻai ma' aʻai i mea faʻapipiʻi.

O le vavalo e masani lava o le faʻamaʻi o loʻo fesiligia seʻi vagana ai petechiae o faʻalavelave faʻamataʻutia e vave mou atu.

1 Faamatalaga

  1. may ma'i a'u petechiae, e mafai ona paba a'u ola?

Tuua se tali