Polevik malo (Agrocybe dura)

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Agaricomycetidae (Agaricomycetes)
  • Poloaiga: Agaricales (Agaric poʻo Lamellar)
  • Aiga: Strophariaceae (Strophariaceae)
  • Ituaiga: Agrocybe
  • ituaiga: Agrocybe dura (Fa'ato'aga malosi)
  • Agrocibe faigata
  • E malo le vole

Polevik malo (Agrocybe dura)

Ua:

3-10 cm le lautele, suiga iloga i le matua - i le taimi muamua hemispherical, masani i foliga, faʻapipiʻi, mafiafia-aano, ma se veli mafiafia paʻepaʻe vaega; a o'o ina matua le ga'o, e matala ma leiloa lona foliga, e masani lava (e foliga mai i le tau mago) e ufitia i ta'eta'ei luga, mai lalo o le mea e tupu mai ai se aano pa'epa'e, pei o le cotton. O pito o le pulou o mushroom matutua e mafai ona foliga fa'ase'e ona o toega masaesae o se ieafu moe. O le lanu e matua ese lava, mai le paʻepaʻe, toetoe lava o le kiona-paʻepaʻe (i le talavou) i le palapala samasama, beige. O le aano o le pulou e mafiafia, paʻepaʻe, faʻatasi ai ma sina manogi, e maua e tusitala eseese faʻailoga eseese - mai le "mushroom manaia" i le "le fiafia".

Faamaumauga:

E masani, faʻapipiʻi, mafiafia, o nisi taimi e lautele tele, i totonu o pulou talavou e masani ona i ai se uiga "faʻaleagaina", ona le tutusa lea. O le amataga o le ala o le olaga e faia i lalo o le puipuiga o se veli paʻepaʻe mafiafia. Lanu - mai le efuefu mumu pe enaena i le talavou i le enaena uliuli i faʻataʻitaʻiga matua. O le lanu o le pa'epa'e ma'a'a e fa'atatau i le fa'afuafuaga tutusa e pei o champignons, ae o 'i'inei e fa'aefuefu nai lo le mūmū o lo'o fa'atosina i le gamut.

Spora pauta:

Enaena uliuli.

Vaʻa:

E umi ma laʻititi, 5-12 cm le maualuga ma le 0,5-1 cm i le mafiafia, faʻasolosolo, malo, naʻo nisi taimi e faʻalauteleina i le pito i lalo. Lanu - pa'epa'e-efuefu, e sili atu nai lo le pulou. O le pito i luga o le 'au e mafai ona ufiufi i alava malepelepe ma faʻafefeteina, e maua ai le lagona o le pubescence. O toega o se ufiufi faalilolilo e vave ona mou atu, ma i totonu o pulou matutua atonu latou te le iloa. O le aano o le vae e malo, filo, efuefu.

Faʻasalalau:

E tupu mai le ogatotonu o le taumafanafana (e tusa ai ma isi punaoa, ua uma mai ia Iulai) i vao, togalaau, paka, mutia, e sili ona fiafia i laufanua faʻaletagata. E tusa ai ma faʻamaumauga o tusitusiga, o le Argocybe dura o se "silo saprophyte", faʻaleagaina toega mutia, lea e faʻaeseese ai mai le "cluster" Agrocybe praecox - o isi sui e fafagaina fafie ma sawdust.

Ituaiga tutusa:

O le mea moni, e tusa ai ma nisi tagata suʻesuʻe Agrocybe tumau (o ia, i le ala, fa'alavelave agrocybe) e le o se ituaiga eseese. (Ma i se tulaga lautele, i le mycology, o le taxon "view" e maua ai se isi uiga, e le pei o isi biology.) Ma o le tautala faʻaletagata, ona mafai lea e se agrocybe faigata (poʻo se fanua faigata) ona tutusa lelei ma se agrocybe muamua (poʻo se tagata faigaluega fanua muamua, e pei o lana tiapolo i ), e na o se microscope e mafai ona iloagofie ai, ma e le o taimi uma lava. O le Agrocybe dura o lo'o ta'ua e lapopo'a atu ni spores. O le mea moni, na faʻatatau tonu lava i luga o le tele o spores na ou taʻua ai pulou, o loʻo i le ata, i lenei ituaiga.

Ae e matua faigofie lava ona iloa le agrocibe faigata mai le champignons. I le matua, latou te le tutusa, ma i pulou laiti - o se vae cylindrical sinewy, lanu eleelea o papatusi, ma le leai o se manogi manaia anise. E le pei lava o le champagne.

Mea'ai:

Le manino; manino, tuufaasolo mai Agrocybe praecox. I le uiga e mafai ona e 'ai, ae e te le manaʻo.

Tuua se tali