Su'esu'ega o le faitau aofa'i: vegetarianism ma vegetarians

O le toʻatele o tagata Rusia o loʻo i ai se manatu manino lelei pe o le a le vegetarianism: i le fesili tatala tutusa, toetoe o le afa o le au tali (47%) na tali mai o se mea e le aofia ai mai le taumafataga o aano o manufasi ma meaʻai, iʻa.: “e leai ni aano o manu”; “tuuese mai meaai o ipu aano o manu”; “tagata e le aai i aano o manu ma i’a”; “teena aano o manu, ga’o.” O le isi 14% o tagata suʻesuʻe na fai mai o le vegetarianism e aofia ai le teena o soʻo se meaʻai manu: "vegetarians o i latou ia e le 'ai meaʻai manu"; “meaʻai e aunoa ma ni meaʻai a manu”; “E le aai tagata i le susu, fuamoa…”; “meaai e leai ni ga’o ma polotini o manu.” E tusa ma le tasi vaetolu o tagata na tali mai (29%) na fai mai o le taumafataga o meaʻai e aofia ai meaʻai laau: "ai fualaau faisua ma saito toto"; “meamata, mutia”; “tagata lamu mutia”; “meaʻai salati”; “mutia, fualaau faisua, fualaau aina”; “E na’o fuala’au fa’ato’aga.”

I le manatu o nisi o i latou na tali mai (2%), o le vegetarianism o se taumafa maloloina, o se vaega o le soifua maloloina: “ta’imua i se olaga soifua maloloina”; "soifua lelei"; “aai sa’o”; Fesoasoani i lou tino.

E talitonu se tasi o se meaʻai lenei, faʻatapulaʻaina o meaʻai (4%): "meaʻai taumafa"; “'ai mea'ai e leai se caloric”; “e aai itiiti”; “meaai eseese”; "E manaʻo le tagata e paʻu le mamafa."

O nisi tagata suʻesuʻe suʻesuʻe (2%), taliina le fesili e uiga i le ute o le vegetarianism, na o le faʻaalia o latou uiga le lelei i lenei faiga: "manatu"; “valea”; “faasauā i le tino o se tasi”; “Olaga Le Soifua Maloloina”; “O le mea sili lea.”

O isi tali sa tau le taatele.

Na fesiligia i latou na tali i se fesili e tapunia:E iai le eseesega o le vegetarianism pe a musu se tagata e 'ai mea uma a manu - aano o manu, iʻa, fuamoa, meaʻai susu, gaʻo manu, ma isi. Ma e iai le filifiliga pe a musu le tagata e 'ai e le o mea uma, ae naʻo nisi mea manu. Ta'u mai ia te a'u, o le a le manatu e uiga i le vegetarianism e latalata atu ia te oe? (e tali ai, sa ofoina atu se kata e fa tali talafeagai). O le tele o taimi, o tagata e auai i le tulaga e tusa ai ma se vaega o le teenaina o meaai a manu e lelei mo le soifua maloloina, ae o le atoatoa e afaina (36%). O se vaega taua o le au tali (24%) e talitonu e oo lava i se vaega o le teenaina o oloa a manu e afaina ai le tino. O nisi o i latou e tali mai (17%) e talitonu e le o atoatoa po o se vaega o le teenaina o ia oloa e afaina ai le soifua maloloina. Ma o le manatu o le teenaina o mea uma a manu e aoga mo le soifua maloloina e sili ona lagolagoina (7%). 16% o tagata su'esu'e na fa'afaigata ona iloilo le a'afiaga o le vegetarianism i le soifua maloloina o tagata.

E tusa ai ma tau tau tupe o meaai vegetarian, e tusa ai ma le 28% o tagata tali mai, e sili atu le taugata nai lo meaai masani, 24%, i se isi itu, talitonu e itiiti ifo le faʻaalu o meaʻai nai lo isi, ma 29% ua talitonuina o tau o e tutusa uma mea'ai. E toatele (18%) na faigata ona taliina lenei fesili.

O le leai o se tupe e faʻatau ai aano o manufasi na masani ona taʻua e le au tali ia latou tali i se fesili tatala e uiga i mafuaʻaga ua avea ai tagata ma meaʻai (18%).: “ua le lava tupe e faatau ai aano o manu”; “aano o manu taugata”; “E le faatagaina punaoa faaletino”; “mai le mativa”; "Aua ua aumaia i tatou i se tulaga o le olaga lea e le o toe umi ae avea tagata uma ma vegetarians, ona o le mea moni e le mafai ona latou faatauina aano o manufasi."

O isi mafuaaga mo le avea ma se mea'ai - e feso'ota'i ma le soifua maloloina - na ta'ua e le tusa o le tasi vaetolu o i latou na tali mai. O lea, 16% e talitonu o le vegetarianism e mafua ona o le popolega mo le faʻasaoina ma le faʻaleleia o le soifua maloloina: “puipuia le soifua maloloina”; “ola soifua maloloina”; “latou te fia ola umi”; “Ou te fia oti ma le soifua maloloina”; “Latou te mananao e faatumauina lo latou talavou.” O le isi 14% e talitonu o faafitauli tau le soifua maloloina e avea ai tagata ma meaʻai: "tagata mamaʻi e afaina ai aano o manu"; “i le tulaga o faailoga faafomai”; “ia faaleleia le soifua maloloina”; “ma’i ate”; "maualuga cholesterol". 3% fai mai o le teenaina o meaʻai mai manu e mafai ona faʻatonuina e le manaʻoga, o le faʻatonuga o le tino: "le manaʻoga i totonu o le tino"; "E i ai le manatu e le talafeagai meaʻai aano o manu mo nisi tagata, e sili atu ona leaga"; "E sau mai totonu o le tagata, e faʻatonu e le tino lona lava."

O le isi mafuaaga e masani ona ta'ua o le vegetarianism o le talitonuga. E tusa ma le tasi vae lima o le au tali na talanoa e uiga i ai: 11% na faʻasino atu i manatu faʻapitoa i le lautele ("life credo"; "worldview"; "mataupu faavae"; "lenei ala o le olaga"; "e tusa ai ma o latou manatu"), 8% e faasino i le alofa o meaʻai mo manu: “tausia puaa teuteu – e lē mafai e se tagata faapena ona ‘ai aano o puaa”; “O i latou ia e alolofa tele i manu, ma ua lē mafai ai ona aai i aano o manu”; “Talofa i manu auā e tatau ona fasiotia”; “faanoanoa i manu laiti”; "O le manuia o manu, o le Greenpeace phenomenon".

O le tausia o le fuainumera, o foliga vaaia o loʻo taʻua i mafuaʻaga mo le vegetarianism e le 6% o tagata tali mai: "mo le paʻu o le mamafa"; “E mananaʻo tagata e foliga lelei”; “e le fia ga’o”; “mulimuli i le ata”; "le manaʻo e faʻaleleia foliga." Ma le 3% e manatu i le vegetarianism o se meaʻai: "latou te mulimuli i meaʻai"; “O loo latou faia se taumafataga.”

5% o i latou na tali mai na talanoa e uiga i le tausisia o tapuaiga o le mafuaaga o le faasaina o meaai: "latou te talitonu i le Atua, i le anapogi"; “e le faatagaina e le faatuatua”; "o loʻo i ai se lotu faʻapea - Hare Krishnas, i la latou tapuaiga e faʻasaina le 'ai o aano o manu, fuamoa, iʻa"; “yogi”; "O na tagata e talitonu i lo latou Atua o Mosalemi."

O le vaega lava lea e tasi o i latou e tali mai e talitonu o le vegetarianism o se mea e tu'inanau, fa'a'ese'ese, fa'avalevalea: “valea”; “faaalia, fia tu matilatila”; “tagata vale”; "pe a leai se mea e alu i ai le faiʻai."

2% o tagata tali mai taʻitoʻatasi na fai mai e avea tagata ma meaʻai ona o latou "le manaʻo e 'ai tino oti", ma ona latou te le o mautinoa i le lelei o aano o manufasi ma meaʻai. (“faʻamaʻi i meaʻai a manu”; “meaʻai e iai mea e teu ai”; “lē lelei o aano o manufasi”; “mai le vasega 7 na ou iloa ai e uiga i le anufe – ma talu mai lenā taimi ou te leʻi ʻaina lava aano o manu”; “… leaga le siʻosiʻomaga, e e le iloa po o le a le mea e fafaga ai povi, o lea e fefefe ai tagata e ai aano o manu.

Mulimuli, o le o le isi 1% o tagata na auai i le suʻesuʻega na fai mai o le avea ma tagata fai meaʻai i aso nei o se faiga masani: “teuga”; “Atonu ona o lea ua fa’asolo. O le tele o fetu ua avea nei ma tagata fai mea'ai.”

O le to'atele o i latou e tali mai (53%) e talitonu e to'aitiiti le au fai mea'ai i lo tatou atunu'u, ma le 16% e to'atele. E tusa ma le tasi vaetolu o tagata na auai i le suʻesuʻega (31%) na faigata ona taliina lenei fesili. 4% o tagata tali mai latou te pipii i mea'ai, 15% o tagata e tali mai e fai mea'ai i totonu o latou aiga ma uo, ae o le to'atele (82%) e le o ni tagata fai mea'ai ma e leai ni a latou masani.

O i latou na auai i le suʻesuʻega o loʻo pipii atu i le vegetarianism e masani ona talanoa e uiga i lo latou teena o aano o manufasi (3%) ma gaʻo manu (2%), faʻaitiitia - mai moa, iʻa, fuamoa, susu ma meaʻai susu (1% taʻitasi).

 

Tuua se tali