Hapalopilus mūmū (Hapalopilus rutilans)

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Incertae sedis (o le tulaga le mautinoa)
  • Poloaiga: Polyporales (Polypore)
  • Aiga: Phanerochaetaceae (Phanerochaetaceae)
  • Ituaiga: Hapalopilus (Hapalopilus)
  • ituaiga: Hapalopilus rutilans (Hapalopilus mumu)

:

  • Versicolor mushroom Schaeffer (1774)
  • Boletus suberosus Bulliard (1791)
  • Sumu mumu Tagata (1798)
  • Mushroom rib Schumacher (1803)
  • Fe'e susulu (Tagata) Frisian (1818)
  • Daedalus bulliardii Falai (1821)
  • Polyporus suberosus Chevalier (1826)
  • Faamoega mushroom (Frieze) Sprengel (1827)
  • Daedalea suberosa Duby (1830)
  • Polyporus pallidocervinus Schweinitz (1832)

Hapalopilus rutilans (Hapalopilus rutilans) ata ma fa'amatalaga

Igoa nei Hapalopilus nidulans (Fries) P. Karsten, Hapalopilus rutilans (Pers.) Murrill

Etymology mai le απαλός (Greek) - vaivai, agamalu; πίλος (Greek) – 1. Fulu fulufulu, fetagofi; 2. pulou, pulou.

Rutilāns (lat.) – mumu; nidulans (Igilisi) – fa'aputu; faamoega.

tino fua sessile faaletausaga, convex, semi-fa'apa'u, o nisi taimi e fa'apa'ū fa'atasi ma uiga elastic-soft pulp - pe a oomi, e maua ai se lagona fa'alogona, e pei o le oomiina o le pa'u mafiafia, pe a fa'amago, e mama ma pala. Fa'apipi'i i le mea'ai e se fa'avae lautele lautele, o nisi taimi fa'aiti.

Hata e oʻo atu i le 100-120 mm i le pito sili ona tele, mafiafia - e oʻo atu i le 40 mm i le pito i lalo.

Hapalopilus rutilans (Hapalopilus rutilans) ata ma fa'amatalaga

O le pulou o loʻo i ai se mea faʻamaʻi, o se vaega e lagona-talatala, pe a matua e lamolemole, ocher poʻo le kinamoni-enaena, e aunoa ma le faʻavasegaina. E seasea ona matauina ni sone fa'atotonu vaivai. O le pito o le pulou, e pei o se tulafono, e faʻalelei, lapotopoto. A uma ona faʻagogo, o le sporophor atoa e matua mama lava. E tupu ta'ito'atasi pe fa'atupu fa'atasi pe fa'apito i luga a'e o le isi.

Pulp fibrous porous, ma'a'a ma fa'apalapala pe a mago, lanu enaena, mama latalata i le pito.

O le manogi o le gaʻo faatoa vavae ese mai le meaʻai e pei o le anise, a maeʻa ni nai minute e suia i le manogi o almonds oona ma mulimuli ane avea ma mea le lelei, e pei o le manogi o aano o manu.

Hymenophore tubular, pores lapotopoto pe angular, 2-4 i le millimita, tubules o le lanu tutusa ma pulp e oo atu i le 10-15 mm umi.

Hapalopilus rutilans (Hapalopilus rutilans) ata ma fa'amatalaga

I pulou lapopoa matutua, e masani ona ta'e le hymenophore, pogisa pe a oomi.

vae toesea

Fua faʻakamalama

Spores 3.5–5 × 2–2.5 (3) µm, ellipsoid, toetoe lava faanumera, hyaline, puipui manifinifi.

Hapalopilus rutilans (Hapalopilus rutilans) ata ma fa'amatalaga

Cystidia e le o iai. Basidia e fa sipo, e pei o le kalapu, 18–22 × 4–5 µm.

Hyphal system monomitic, hyphae ma pipii, leai se lanu, ma paʻu piniki pe enaena.

O se uiga fa'apitoa o lenei ga'o o le tali atu lea i fa'avae (alkalis) - o vaega uma o le ga'o e liua i le lanu viole ma i se vaifofo ammonia - e tupu ai le lanu viole-lilac.

Hapalopilus rutilans (Hapalopilus rutilans) ata ma fa'amatalaga

Faʻamau i luga o lala ma ogalaau mate, paʻu o laʻau lautele (birch, oak, poplar, willow, linden, hornbeam, beech, ash, hazel, maple, horse chestnut, Robinia, plum, apple tree, mountain ash, toeaina), sili atu i luga o le oak ma birch , i tulaga tulaga ese, e seasea tupu, na maua i luga o laau coniferous (spruce, fir, pine). E mafua ai le pala pa'epa'e. Fa'asalalau lautele i le Itulagi i Matu: Europa i Sisifo, lo tatou Atunu'u, Asia i Matu, Amerika i Matu. Fua mai ia Iuni ia Novema.

E le mafai ona 'aina, oona.

Hapalopilus currant (Hapalopilus ribicola) e tupu naʻo luga o fualaʻau.

Hapalopilus saffron samasama (Hapalopilus croceus) e mumu-lanu moli.

Haplopilus salmonicolor ei ai se lanu moli susulu ma lanu piniki.

  • Trametes lignicola var. populina Rabenhorst (1854)
  • Haplopilus nidulans (Fries) P. Karsten (1881)
  • Inonotus nidulans (Fries) P. Karsten (1881)
  • Trametes ribicola P. Karsten (1881)
  • Innonotus rutilans (Persoon) P. Karsten (1882)
  • Leptoporus rutilans (Persoon) Quélet (1886)
  • Inodermus rutilans (Persoon) Quélet (1888)
  • Polystictus pallidocervinus (Schweinitz) Saccardo (1888)
  • Polyporus rutilans var. ribicola (P. Karsten) Saccardo (1888)
  • Polystictus nidulans (Fries) Gillot & Lucand (1890)
  • Polyporus rutilans var. nidulans (Fries) Costantin & LM Dufour (1891)
  • Phaeolus nidulans (Fries) Patouillard (1900)
  • Lenzites bulliardii (Fries) Patouillard (1900)
  • Hapalopilus rutilans (Persoon) Murrill (1904)
  • Polystictus rutilans (Persoon) Bigeard & H. Guillemin (1913)
  • Polyporus conicus Velenovský (1922)
  • Polyporus ramicola Velenovský (1922)
  • Agaricus nidulans (Fries) EHL Krause (1933)
  • Phaeolus susulu f. The Recumbent Pilato (1936) [1935]
  • Hapalopilus ribicola (P. Karsten) Spirin & Miettinen (2016)

Ata: Maria.

Tuua se tali