Ua iloa e saienitisi po o ai le atamai e maua e le tamaitiiti

Ua iloa e saienitisi po o ai le atamai e maua e le tamaitiiti.

– O ai e te atamai tele ai? – fesili alofa mai uo i lo’u atalii pe a ia, i le lima ma le afa, ta’u atu ia i latou le laulau faatele i le iva.

Ioe, i le taimi nei, ma te ataata uma ma lo'u toalua ma le taufaasee. Ae o lea ua ou iloa le mea moni. Ae ou te lē taʻuina lava i lana tane. Ou te ta'u atu ia te oe. E maua e le tamaititi le atamai mai le tina. O le tama e nafa ma isi uiga - o uiga autu, mo se faʻataʻitaʻiga. Fa'amaonia e Saienitisi!

O suʻesuʻega na faia e tagata faʻapitoa mai Siamani (Iunivesite o Ulm) ma Sikotilani (Social Council for Medical Research and Public Health Glasgow). Ma ina ia malamalama i lo latou manatu, e tatau ona e manatua le vaega o genetics mai le biology aʻoga.

O lea la, ua tatou iloa o uiga, foliga vaaia, ma e aofia ai le mafaufau o se tamaitiiti, e fausia ai kenera o ona matua. Ma o le X chromosome e nafa ma le gene atamai.

“E lua X chromosomes a fafine, o lona uiga, e faaluaina le ono mafai ona tuuina atu o latou atamai i se pepe,” ua mautinoa ai e saienitisi. - I le taimi lava e tasi, afai o genes o le "atamai" e tuʻuina atu i le taimi e tasi mai matua uma, ona faʻatupuina lea o le tama. E na'o le gene o le tina e galue.

Ae se'i o tatou tu'u na o genetics. E iai foʻi isi faamaoniga. Mo se faʻataʻitaʻiga, na faia e le Scots se suʻesuʻega tetele. Talu mai le 1994, na latou fa'atalanoaina e le aunoa le 12 talavou i le va o le 686 ma le 14 tausaga. E tele mea na amanaia: mai le lanu pa'u i le a'oga. Ma na latou iloa o le auala sili ona mautinoa e vaʻai ai pe o le a le IQ o le pepe o le fuaina lea o le atamai o lo latou tina.

"O le mea moni, e ese mai ia i latou i se averesi o le 15 points," o le otootoga a le au saienitisi.

Ole isi su'esu'ega lea, ole taimi lea mai Minnesota. O ai e fa'aalu so'o taimi ma le tamaititi? O ai e usuina pese ia te ia, taaalo ma ia i taaloga faaleaoaoga, aoao ia te ia mea eseese? E tutusa lava lena.

Fai mai tagata popoto: o le faʻalagona o le pepe ma le tina e fesoʻotaʻi faʻatasi ma le atamai. E le gata i lea, o ia tamaiti e sili atu ona tumau i le foia o faafitauli ma sili atu ona tali atu i le toilalo.

I se tulaga lautele, e tusa lava po o le a le faigata o geneticists ma sociologists taumafai, latou te leʻi mauaina "ala" o se tagata i vaega o le faiʻai e nafa ma le atamai, mafaufauga, gagana ma fuafuaga. Ae o loʻo latou faanatinati e faʻamautinoa tama: o la latou matafaioi e taua tele foi. Ae i isi vaega. O kenera tane e aʻafia ai le limbic system, lea, e tusa ai ma saienitisi, e nafa moni lava mo le ola: e pulea le manava, faʻafefe. Na te pulea foʻi lagona, fiaʻai, osofaʻiga ma faʻafeusuaiga.

I se tulaga lautele, o le atinaʻeina o le atamai e faʻalagolago i le gafa e 40-60 pasene. Ona sosoo ai lea - o le aafiaga o le siosiomaga, uiga patino ma le tausiga. O lea ia tausia lelei lau fanau ma o le a mulimuli mai isi.

Tuua se tali