Fafu pusi: e tatau ona e popole pe a oini laʻu pusi?

Fafu pusi: e tatau ona e popole pe a oini laʻu pusi?

E pei foi o tatou tagata, e mafai ona tupu o le pusi sneeze. O se reflex e faʻateʻa ese le ea mai le tino pe a o le mucous membrane i le isu ua ita. O mafuaʻaga o le mafatua i pusi e tele ma e mafai ona amata mai i se taimi puʻupuʻu amataga i se ogaoga maʻi mo lo latou soifua maloloina.

Aiseā e faʻasusu ai se pusi?

A manava se pusi, o le a pasi atu le ea i le pito i luga o le manava ala (isu nasal, sinus, pharynx ma larynx) ma lalo lalo (trachea ma mama). O nei respiratory tractates ei ai le matafaioi o le susulu ma faʻamafanafanaina le musumusuga ea. I se faʻaopopoga, latou te avea o ni papupuni e faʻamama le ea e puipuia ai fasimea, pei o le pefu, ma pathogens mai le oʻo atu i māmā. O le taimi lava e afaina ai le mucous membrane o le respiratory tract, ua le mafai ona toe faʻatinoina lelei ana gaioiga.

O le mafatua e mafua mai i se faʻaletonu o le pito i luga o le respiratory tract, e aofia ai le fulafula o le isu o le isu. E mafai ona rhinitis, mumu o le ie ufiufi o le isu, po o sinusitis, pupuga o le ie puipui o le sinus. Afai o nei 2 mucous membrane e popole, matou te talanoa la i le rhinosinusitis.

O isi faʻailoga manava e mafai ona fesoʻotaʻi ma nei sisi, pei o le isu o le isu poʻo le pisapisao manava. I se faʻaopopoga, atonu e i ai foʻi le faʻateʻaina o ou mata.

O mafuaʻaga o le mafatua

E tele mafuaʻaga e ono mafua ai le mafatua i pusi. Faʻatasi ai ma siama o loʻo aafia, o siama e masani ona tali atu.

Coryza: Feline herpes siama ituaiga 1

Coryza i pusi o se faʻamaʻi e nafa ma faʻailoga manava faʻafomaʻi. O lenei faʻamaʻi pipisi lava e masani ona fetaiaʻi ma pusi. E mafai ona mafua mai i se tasi pe sili atu sooupu e aofia ai le siama taʻua o le feline herpes virus ituaiga 1, nafa ma feline viral rhinotracheitis. I le taimi nei, o lenei faʻamaʻi o se tasi o faʻasaga i tui e tuiina ai pusi. O le mea moni, o faʻaiuga i le soifua maloloina o le pusi mafai ona ogaoga. Faʻailoga e aofia ai le mafatua, fiva, faʻamaʻi, ma le lafoa mai le isu ma mata. E taua le iloa a maua e se pusi lenei siama, e ui lava o faʻailoga faʻapitoa e mafai ona alu ese ma togafitiga, e ono mafai ona latou taofia mo le ola. O lenei siama e mafai ona tumau le toaga ae toe faʻagaoioi i soo se taimi, mo se faʻataʻitaʻiga pe a oʻo ina popole le pusi.

Coryza: fic calicivirus

I aso nei, o pusi tui puipuia e puipuia foi mai le siama calicivirus, o se siama e tali foi mo coryza. O faʻailoga e manava, e pei o le siama o le herpes virus, ae o loʻo i ai foi i le gutu, aemaise lava abscesses o le oral mucosa.

Mo nei mulimuli 2 siama, faʻaleagaina e ala i droplets mai sneeze ma secretions o loʻo i ai siama. O mea ia e mafai ona faʻasolo atu i isi pusi ma pisia i latou i le isi itu. Faʻaletonu faʻaleagaina e ala i ala eseese o faʻasalalauga (pesini, pa, ma isi) e mafai foi.

Coryza: siama

E faʻatatau i le coryza, o le mafuaʻaga pathogen mafai ona naʻo ia (siama poʻo siama) ae mafai foi ona latou tele ma fesoʻotaʻi. Faʻatasi ai ma siama autu mafua ai, tatou mafai ona taʻua Pusi Chlamydophila po o Bordetella bronchiseptica.

Ae o siama ma siama e le na o le sooupu e mafai ona nafa ma le mafatua, e mafai foi ona tatou taʻua mea nei:

  • Fungi / Parasites: Fula o le nasal ie ufiufi mafai foi ona mafua mai i isi pathogens pei o pulou (Cryptococcus neoformans faʻataʻitaʻiga) poʻo parasites;
  • Fa'aitaita i oloa: o le nasal mucosa e mafai ona ita i le i ai o nisi o mea e le mafai e le pusi ona talia e pei o le pefu mai le pusa lapisi, nisi o oloa poʻo le asu. E le gata i lea, o le allergy i se oloa e mafai ona fa'aalia o le rhinitis allergy. E mafai ona tupu pe a i ai le pusi i le i ai o se allergen e le mafai e lona tino ona gafatia. E mafai ona avea ma allergen i totonu o lou fale poʻo fafo e pei ole pollen mo se faʻataʻitaʻiga. I le tulaga muamua, o le rhinitis o le vaitau;
  • Tino mai Fafo: a ulu le tino mai fafo ua isu o lau pusi, pei o se lau o vao mo se faʻataʻitaʻiga, o le tino o le a taumafai e faʻateʻa ia e ala i le mafatua tele pe itiiti ifo;
  • Misasa: o se vaega tele, pe o le tuma poʻo le tama (nasopharyngeal polyp), e mafai ona avea ma faʻafitauli i le alu atu o le ea ma mafua ai le mafatua i pusi;
  • Lulu laugutu: o le vaeluaina lea e fai i le maualuga o le gutu. E mafai ona fananau mai, o lona uiga o loʻo iai talu mai le fanau mai o le pusi, pe e mafai ona aliali mai pe a mavae se faʻalavelave. Lenei vaeluaina faia ai se fesoʻotaʻiga i le va o le gutu ma le isu nasal. Meaʻai mafai faʻasolo atu i lenei slit, iu i le isu ma avea ma mafuaʻaga o le mafatua i le pusi lea e taumafai e faʻateʻa ia.

Le mea e fai pe a e sogi

I le mea e tupu o se sneezing le tumau, atonu o le efuefu na afaina ai le mucous membrane, e pei foi o le tulaga ia i tatou. I leisi itu, o le taimi lava e faʻafuaseʻi ai le masani pe le taofi foi, e tatau ona faʻafesoʻotaʻi lau fomaʻi manu mo se feutanaiga. Naʻo ia e mafai ona fuafuaina le mafuaʻaga ma faʻatonuina se talafeagai togafitiga. Ioe, o le togafitiga o le a ese faʻamoemoeina i le mafuaʻaga o le mafatua. Manatua foʻi e lipoti se isi faʻailoga i lau fomaʻi manu (faʻateʻaina, tale, ma isi).

I se faʻaopopoga, e taua le aua le tuʻuina atu tagata vailaʻau i lau pusi. E le gata e mafai ona latou oona ia latou, latou ono ono le aoga.

Ui i lea, o le puipuiga sili ona lelei o le tui, ina ia faʻafouina e le aunoa i taimi uma e puipuia ai lau pusi mai nei faʻamaʻi manava e ono oʻo. E taua ai la le taofiofia o tui puipuia a lau pusi i le aso e ala i le faia o lana tui puipuia faaletausaga i lau fomai manu.

Tuua se tali