Vegetarianism ma i'a. E faapefea ona maua ma tausia i'a

“O aʻu o se tagata fai meaʻai, ae ou te ʻai iʻa.” Ua e faalogo ea i lenei fuaitau? Ou te fia fesili atu ia i latou e faapea, o le a so latou manatu i i'a? Latou te manatu o se mea e pei o se fualaau faisua e pei o se kāloti poʻo se kaulifila!

O i'a leaga e masani lava ona faia i togafitiga sili ona le mafaufau, ma ou te mautinoa ona o se tasi na maua le manatu atamai e le lagona e iʻa le tiga. Mafaufau i ai. O i'a e iai le ate ma le manava, toto, mata ma taliga - o le mea moni, o le tele o totoga i totonu, e pei lava o tatou - ae le lagona e le i'a le tiga? Aiseā la e manaʻomia ai e ia se fatugalemu o le neura e feʻaveaʻi ai lagona i le faiʻai ma mai le faiʻai, e aofia ai le lagona o le tiga. Ioe, e lagona e le iʻa le tiga, o se vaega o le faʻaogaina o le ola. E ui lava i le malosi o le iʻa e lagona le tiga, e leai se faʻatapulaʻaina poʻo ni tulafono i le auala e faʻaumatia ai. E mafai ona e faia soo se mea e te manaʻo ai ma ia. O le tele o tulaga, e mate le iʻa e ala i le tipiina o le manava i se naifi ma tatala le manava, pe lafoina i totonu o pusa e maʻi ai. Ina ia aʻoaʻo atili e uiga i iʻa, na ou alu ai i se malaga fagota ma sa ou teʻi i mea na ou vaʻaia. Na ou aoaoina le tele o mea mataʻutia, ae o le mea sili ona leaga o le mea na tupu i le faʻafefe, o se iʻa lapoa, mafolafola ma lanu moli. Sa lafoina o ia i totonu o se atigipusa ma isi iʻa ma i le itula mulimuli ane na ou lagona moni lava lo latou feoti. Na ou taʻu atu lenei mea i se tasi o seila, o lē, e aunoa ma se faatuai, na amata ona sasa o ia i se uati. Sa ou manatu e sili atu nai lo le oti i le manava ma faapea ua mate le i'a. Ina ua mavae le ono itula, sa ou matauina o latou gutu ma fuga o loo matala ma tapuni ona o le leai o se okesene. O lenei puapuaga e sefulu itula. E eseese auala na maua ai i'a. I luga o le vaa sa ou i ai, sa i ai se mamafa tele upega fagota. O mea mamafa mamafa na taofia ai le upega i le pito i lalo o le sami, ma tagitagi ma olo a o fealuaʻi i luga o le oneone ma fasiotia ai le faitau selau o meaola. A si'i ese se i'a ua maua mai le vai, e mafai ona pa le manava ma ana mata ona o le eseesega o le mamafa. O le tele o taimi e “goto” ai le i'a ona o le tele o i'a i totonu o le upega e le mafai ai ona pa'u le i'a. E le gata i i’a, ae tele isi manu e ulu i le upega – e aofia ai i’a fetu, paa ma figota, e toe lafo i tua i le sami e mamate ai. E iai tulafono fagota – o le tele lava e fa'atatau i le lapopoa o upega ma o ai ma o fea e mafai ona fagota. O nei tulafono e fa'aofi mai e atunu'u ta'itasi i o latou gataifale. E iai foʻi tulafono mo le aofaʻi ma le ituaiga iʻa e mafai ona e maua. Ua valaauina i latou quota mo i'a. E foliga mai o nei tulafono e faatonutonu ai le aofaʻi o iʻa e maua, ae o le mea moni e leai se mea faapena. Ose taumafaiga fa'atauva'a e su'esu'e pe fia i'a o totoe. I Europa, o loʻo faʻaogaina iʻa e pei o lenei: ave cod ma haddock, mo se faʻataʻitaʻiga, aua e masani ona latou nonofo faʻatasi. A lafo le upega, a maua le ilo, ona fa'apea fo'i lea o le haddock. Ae o nisi taimi e nana ai e le kapeteni ia i'a fagota faasolitulafono i nofoaga lilo i luga o le vaa. E foliga mai, o le i'a lea o le a toe togi i le sami, ae tasi lava le faafitauli, o le i'a lea ua mate! E foliga mai, e fasefulu pasene le sili atu o i'a nai lo le quota fa'amautu e mate i lenei auala. Ae paga lea, e le na o le haddock e afaina i nei tulafono faavalevalea, ae o soo se ituaiga iʻa e maua i le quota system. I ogasami tetele o le lalolagi po o le gataifale o atunuu matitiva, o faigafaiva e le lelei ona pulea. O le mea moni, e itiiti lava tulafono e foliga mai o sea ituaiga faiga faiva FAIGA FA'AVAE. Faatasi ai ma lenei faiga fagota, o loʻo faʻaaogaina se upega manifinifi mafiafia, e puʻea ai meaola uma, e oʻo lava i se tamaʻi iʻa poʻo se paa e mafai ona sola ese mai lenei upega. O tagata fagogota i le Sami i Saute e iai se auala fou ma sili ona inosia e pu'e ai malie. E aofia ai i le mea moni e faapea o malie ua maua e tipi ese apaʻau aʻo latou ola pea. Ona toe lafo lea o i'a i le sami e pe ai i le te'i. E tupu lenei mea i le 100 miliona sharks i tausaga taʻitasi, o mea uma mo le sua faʻataʻitaʻi shark e tautua i faleaiga Saina i le lalolagi atoa. O le isi auala masani, lea e aofia ai le faʻaaogaina ato tupe. O lenei seine e ufitia ai lafu i'a tetele ma e leai se tasi e mafai ona sola. E le mafiafia tele le upega ma o lea e mafai ai ona se'e ese mai i'a laiti, ae o le toatele o tagata matutua e tumau pea i le upega ma oi latou e mafai ona sosola e le mafai ona vave fafaga e toe maua ai mea na leiloa. E faanoanoa lava, ae o le ituaiga faiga faiva lea e masani ona oo i totonu o upega. O isi ituaiga faigafaiva, e aofia ai ma se auala e fia selau matau maunu fa'apipi'i i se laina fagota e fa'aloloa mo ni nai kilomita. O lenei auala e fa'aaogaina i gataifale papa e mafai ona motu ai le upega. O mea pāpā ma mea oona, e pei o le pa'u vai, o se vaega o tekinolosi fagota e fasiotia ai le tele o manu nai lo i'a. Masalo o le auala sili ona leaga o le fagota o le faʻaaogaina feso'ota'iga tafetafea. O le upega e faia i le nailon manifinifi ae malosi ma e toetoe lava a le vaaia i le vai. Ua ta'ua o ia "puipui o le oti“aua o le tele o manu e lavelavea i ai ma mamate – lumefe, tama’i tafola, fulu faamaufa’ailoga, manulele, ave ma malie. Ua tia'i uma ona ua na'o le tuna e maua e le au faifaiva. E tusa ma le miliona dolphins e feoti i tausaga taʻitasi i upega tafetafea ona e le mafai ona latou tulaʻi aʻe i luga e manava. Ua faʻaaogaina nei upega taʻavale i le lalolagi atoa ma, talu ai nei, na faʻaalia i Peretania ma Europa, lea e le tatau ona sili atu i le 2.5 kilomita le umi o le upega. I avanoa avanoa o le Pasefika ma Atalani, lea e itiiti lava le puleaina, o le umi o fesoʻotaʻiga e mafai ona oʻo atu i le 30 pe sili atu kilomita. O nisi taimi e malepe ai upega i le taimi o se afā ma opeopea solo, ma fasi ma manua ai manu. I le faaiuga, o le upega, ua tumu i tino oti, ua goto i lalo. Ina ua mavae sina taimi, ona pala lea o tino ma toe oso aʻe le upega i luga e faaauau ai le faʻaumatiaga ma le faʻaumatiaga valea. O tausaga taʻitasi, o vaʻa fagota faʻatau pisinisi latou te maua le tusa ma le 100 miliona tone o iʻa, o le tele o tagata na maua e leai se taimi e oʻo ai i le matua o feusuaiga, o lea e le maua ai e punaoa i le sami le taimi e toe faʻatumu ai. O tausaga taʻitasi e faʻateteleina le tulaga. Soo se taimi lava e faamanatu ai e se tasi e pei o le United Nations Food and the Agricultural Organization le faaleagaina ua toe faia, o nei lapataiga e le amanaiaina. Ua iloa uma e tagata ua mamate le sami, ae leai se isi e mana’o e fai se mea e taofi ai faiga faiva, e tele naua tupe e leiloa. Talu mai le fa'ai'uga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ua vaevaeina vasa i 17 nofoaga fagota. E tusa ai ma le faamatalaga a le Faalapotopotoga o Faatoaga, o le iva o i latou ua i ai nei i se tulaga “o le paʻu mataʻutia o nisi o ituaiga.” O isi vaega e valu o lo'o i ai le tulaga tutusa, aemaise lava ona o le soona fagotaina. Fono Faava-o-malo mo Suesuega o Sami (ICES) – o le tagata tomai faapitoa i le lalolagi i le tulaga o le sami ma le sami – e popole tele foi i le tulaga o iai nei. O le tele o mackerel 'a'ai sa nonofo ai i le Sami i Matu ua fa'aumatia uma, e tusa ai ma le ICES. Ua lapatai mai foi le ICES e faapea, i totonu o le lima tausaga, o se tasi o ituaiga sili ona taatele i sami Europa, cod, o le a le pine ae mou atu atoa. E leai se mea e leaga ai nei mea uma pe afai e te fiafia i jellyfish, aua e na o latou e ola. Ae o le mea e sili ona leaga, o le tele o taimi, o manu e maua i le sami e le iu i luga o le laulau. E gaosia e fai fetilaisa pe fai fo'i e fa'aiila seevae po'o moliga'o. E fa'aaogaina fo'i e fai ma fafaga mo manu fa'ato'aga. E mafai ona e talitonu i ai? Matou te maua le tele o iʻa, faʻapipiʻi, fai pelleti ma fafaga i isi iʻa! Mo le totoina o le pauna o iʻa i luga o se faatoaga, matou te manaʻomia le 4 pauna o iʻa vao. E manatu nisi o le fa'ato'aga o i'a o le fofo lea o le fa'afitauli o le fa'aumatia o le sami, ae e tutusa lava le fa'aleagaina. E faitau miliona i'a o lo'o fa'afaleina i ogasami, ma o mago o lo'o ola i le gataifale o lo'o ta'oto i lalo le aofa'i tele e fai ai se fa'ato'aga. I nofoaga e pei o Filipaina, Kenya, Initia ma Taialani, e sili atu i le 70 pasene o togavao mago ua uma ona mou atu ma o loʻo tipi i lalo. O vaomatua mago e 'aina e ituaiga ola eseese, e sili atu i le 2000 laau ma meaola eseese o loʻo nonofo ai. O i latou fo'i e fa'atupuina ai le 80 pasene o i'a uma o le gataifale i luga o le paneta. O fa'ato'aga i'a e aliali mai i le nofoaga o toga mago e fa'aleagaina ai le vai, e ufitia ai le alititai i otaota o mea'ai ma otaota, e fa'aleagaina ai mea ola uma. O i'a e teu i totonu o pa e tumu i tagata ma e a'afia i fa'ama'i ma tu'uina atu i ai vaila'au fa'ama'i ma iniseti e tape ai a'afiaga e pei ole utu o le sami. I ni nai tausaga mulimuli ane, ua leaga tele le si’osi’omaga ua toe si’i atu ai fa’ato’aga i’a i se isi nofoaga, ua toe tipi fo’i le mago. I Nouei ma Peretania, aemaise lava i fjords ma vaituloto Sikotilani, o faatoaga i'a e totoina ai le samani Atelani. I lalo o tulaga masani, e aau saoloto le samani mai vaitafe vaiti mauga i le loloto o Atalani o Greenland. O le malosi o le iʻa e mafai ona oso i totonu o afu pe aau e faʻasaga i se au tafe. Na taumafai tagata e fa'alelemo nei lagona ma fa'atumauina nei i'a i se aofa'iga tele i pa u'amea. O le mea moni o le sami ma le vasa ua paʻu, naʻo tagata e tuʻuaia. Vaai faalemafaufau pe o le a le mea e tupu i manulele, faamaufaailoga, dolphins ma isi meaola e 'ai iʻa. Ua leva ona latou tauivi mo le ola, ma o lo latou lumanaʻi e foliga mai e leaga. Atonu la e tatau ona tatou tuu i'a mo i latou?

Tuua se tali