PSYchology

10 tausaga talu ai BC, i se vaega itiiti lava o le avanoa lea na ola ai tagata, e taʻua i le Vanu o Ioritana, na tupu ai se fouvalega Neolithic i se taimi puupuu lava - na faʻataʻaina e le tagata le saito ma manu. Matou te le iloa pe aisea na tupu tonu ai iina ma mulimuli ane - masalo ona o se malulu malulu na tupu i Early Dryas. Na fasiotia e le Early Dryas le aganuu Clavist i Amerika, ae atonu na faamalosia le aganuu Natufian i le Vanu o Ioritana i faatoaga. O se suiga na suia atoa ai le natura o le tagata, ma o se manatu fou o le vateatea na tulaʻi mai, o se manatu fou o meatotino (o le saito na ou totoina e faʻatasi, ae o le mushroom i le vaomatua e faʻasoa).

Iulia Latynina. alualu i luma lautele ma le saolotoga

download leo

O le tagata na ulu atu i le symbiosis ma laau ma manu, ma o le talafaasolopito atoa o le tagata, i se tulaga lautele, o le talafaasolopito o symbiosis ma laau ma manu, faafetai lea e mafai ai e se tagata ona ola i ia siosiomaga faalenatura ma faaaogaina. ia punaoa e le mafai ona ia faaaogaina tuusao. O iinei, e le 'ai se tagata i le mutia, ae o se mamoe, o se nofoaga e gaosi ai le mutia mo le gaosia o mutia i aano o manu, e faia lenei galuega mo ia. I le seneturi talu ai, o le symbiosis o le tagata ma masini ua faʻaopoopoina i lenei mea.

Ae, iinei, o le mea e sili ona taua mo laʻu tala, o suli o Natufian na manumalo i le lalolagi atoa. O tagata Natufian e le o ni Iutaia, e le o ni Arapi, e le o ni Sumeria, e le o ni Saina, o i latou o tuaa o nei tagata uma. Toeitiiti lava o gagana uma e tautalagia i le lalolagi, sei vagana ai gagana Aferika, Papua Niu Kini ma le ituaiga Quechua, o gagana ia e tupuga mai ia i latou oe, o loʻo faʻaaogaina lenei tekinolosi fou o le symbiosis ma se laau poʻo se manu, nofoia i Eurasia afe tausaga ina ua mavae le meleniuma. O le aiga Sino-Caucasian, o lona uiga, Chechens ma Saina, o le aiga poly-Asiatic, o lona uiga, o Huns ma Kets, o le aiga barial, o lona uiga, Indo-Europeans, ma Finno-Ugric, ma le Semitic-Khamites - o i latou uma nei o le fanau a i latou oe ua sili atu i le 10 afe tausaga TLM i le Vanu o Ioritana na aʻoaʻoina e totō saito.

O lea, ou te manatu, e toʻatele na faʻalogo o Europa i le Upper Paleolithic sa nofoia e Cro-Magnons ma o lenei Cro-Magnon iinei, o le na suitulaga i le Neanderthal, o le na tusia ata i totonu o le ana, ma o lea e tatau ai ona e malamalama e leai se mea. tuua o nei Cro-Magnons o loʻo nofoia uma Europa, e itiiti ifo nai lo Initia o Amerika i Matu - na mou atu atoa, oe na vali ata i totonu o ana. O la latou gagana, aganu'u, aganu'u ua suia atoatoa e suli o na galu ma lea galu na fa'alataina saito, povi, asini ma solofanua. E oo lava i tagata Celts, Etruscans ma Pelasgians, o tagata ua uma ona mou atu, o ni tupuga foi o le Natufians. O le lesona muamua lea ou te fia fai atu, o le alualu i luma faatekinolosi o le a maua ai se avanoa e leʻi tupu muamua i le toe gaosia.

Ma 10 afe tausaga talu ai TLM, na tupu ai le Neolithic Revolution. Ina ua mavae le lua afe tausaga, o le aai muamua ua aliali mai e le gata i le Vanu o Ioritana, ae o loo siomia ai. O se tasi o uluai aai o tagata - Ieriko, 8 afe tausaga TLM. E faigata ona eli. Ia, mo se faʻataʻitaʻiga, na eliina Chatal-Guyuk i Asia Itiiti i se taimi mulimuli ane. Ma o le tulaʻi mai o taulaga o se taunuuga o le faʻatupulaia o le faitau aofaʻi, o se auala fou i le vateatea. Ma o lenei ou te manao ia e toe mafaufau i le fuaitau lea na ou fai atu ai: "Na aliali mai aai." Aua o le fuaitau e banal, ma i totonu, o le mea moni, o se faʻalavelave mataʻutia e ofoofogia.

O le mea moni o le lalolagi faʻaonaponei o loʻo nofoia e setete lautele, o taunuuga o le manumalo. E leai ni taulaga-setete i le lalolagi faʻaonaponei, lelei, sei vagana ai Sigapoa. O lea, mo le taimi muamua i le talafaasolopito o le tagata, e leʻi aliali mai le setete o se taunuuga o le faatoilaloina o se autau ma se tupu i le ulu, o le setete na foliga mai o se aai - o se pa, o malumalu, o fanua lata ane. Ma mo le 5 afe tausaga mai le 8th i le 3th meleniuma BC, o le setete sa i ai na o se aai. Na o le 3 afe tausaga TLM, mai le taimi o Sarekona o Akkad, malo faʻalautele e amata ona o se taunuuga o le faatoilaloina o nei aai.

Ma i le faʻatulagaina o lenei aai, 2 manatu e taua tele, o le tasi, o le vaʻai i luma, ou te maua le faʻamalosia tele mo tagata, ma le isi, i se isi itu, faʻalavelave. O se faalaeiauga le leai o ni tupu i ia aai. E taua tele. O iinei, e masani ona fesiligia aʻu i le fesili "I se tulaga lautele, tupu, alpha male - e mafai e se tagata ona aunoa ma i latou?" O le mea tonu lava lea e mafai ona fai. O loʻu faiaoga ma le supavaisa, Vyacheslav Vsevolodovich Ivanov, e masani ona pipii atu i se manatu mataʻutia, e talitonu o ia i totonu o tagata, e pei o isi apes maualuga, e faʻaitiitia le galuega a le taʻitaʻi pe a faʻatusatusa i apes maualalo. Ma o le tagata i le taimi muamua sa na o tupu paia. Ou te naunau i se manatu e sili atu le le mautonu, e tusa ai ma se tagata, ona e le o iai ni mamanu o amioga, e faigofie ona suia fuafuaga, lea, i le ala, o uiga foi o apes maualuga, aua e lelei. iloa o vaega o chimpanzees e mafai ona eseese i amioga mai le tasi ma le isi e pei o se samurai mai Europa. Ma o loʻo i ai faʻamaumauga faʻamaumauga pe a oʻo i totonu o se lafu orangutans se tane matua, i le tulaga o se lamatiaga, e tamoe i luma ma lavea, ma isi, pe a i totonu o se isi lafu e sola muamua le tane autu.

O iinei, e foliga mai e mafai e se tagata ona ola o se aiga monogamous i le teritori, o se tane ma se fafine, e mafai ona fausia ni faʻailoga faʻapitoa ma se alii pule ma se harem, o le muamua i le tulaga o le filemu ma le tamaoaiga, o le lona lua i le tulaga o taua. ma le le lava. I le lona lua, i le ala, mataupu, lelei alii ua faatulagaina i taimi uma i se mea e pei o se proto-autau. I se tulaga lautele, e ese mai i lena, o feusuaiga faatauatane i le va o alii talavou e foliga mai o se fetuutuunaiga lelei amio e faateleina ai le felagolagomai i totonu o se autau faapena. A’o lea ua fai lava si pa’u i lalo lea lagona ma ua va’aia ai tama’ita’i i lo tatou atunu’u. Ma, i se tulaga lautele, i le talafaasolopito o tagata, gays o le vaega pito sili ona taua. O Epaminondas ma Pelopidas, i se tulaga lautele, o le vaega paia atoa a Theban o tamaʻitaʻi. O le samurai o se gay. O nuu faamiliteli o lenei ituaiga sa taatele i tagata Siamani anamua. I se tulaga lautele, o faʻataʻitaʻiga masani nei. O iinei, e le o se mea faʻapitoa - hwarang. O Korea Anamua sa i ai se au fitafita, ma o se uiga, i le faaopoopo atu i le ita i le taua, o le Hwarang sa sili ona fafine, vali o latou foliga, ma laei i se faiga.

Ia, toe foʻi i aai anamua. Sa leai ni o latou tupu. E leai se maota tupu i Chatal-Guyuk poʻo Mohenjo-Daro. Sa i ai atua, mulimuli ane sa i ai se faapotopotoga lauiloa, sa eseese ona foliga. E i ai se tala e uiga ia Gilgamesh, le pule o le aai o Uruk, o le na pule i le faaiuga o le XNUMXth seneturi BC. O Uruk na pulea e se palemene bicameral, o le muamua (palemene) o toeaina, o le lona lua o i latou uma e mafai ona uu lima.

Fai mai i le solo e uiga i le palemene, o le mea lena. O Uruk i le taimi lea e pito i lalo i se isi aai, Kish. Ua manaʻomia e Kish tagata faigaluega mai Uruk mo galuega faʻafefe. Ua filifili Gilgamesh pe usitai ia Kiso. Fai mai le Fono a le Au Toeaiina "Auina atu," fai mai le Fono a Toa "Taua." Ua manumalo Gilgamesh i le taua, o le mea moni, e faamalosia ai lona malosi.

O iinei, na ou fai atu ai o ia o le pule o le aai o Uruk, i le faasologa, i le tusitusiga "lugal". O lenei upu e masani ona faaliliuina o le "tupu", lea e matua sese lava. Lugal ua na'o se ta'ita'i militeri ua filifilia mo se vaitaimi tumau, e masani lava e o'o atu i le 7 tausaga. Ma naʻo le tala ia Gilgamesh, e faigofie ona malamalama i le faagasologa o se taua manuia, ma e le afaina pe puipuia pe faʻafefe, o sea pule e mafai ona faigofie ona avea ma pule e toʻatasi. Ae ui i lea, o le lugal e le o se tupu, ae o se peresitene. E le gata i lea, e manino lava i nisi o aai o le upu «lugal» e latalata i le upu «peresitene» i le fuaitau «Peresitene Obama», i nisi e latalata i le uiga o le upu «peresitene» i le fuaitau «Peresitene Putin ».

Mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo i ai le aai o Ebla - o le taulaga sili lea o fefaʻatauaʻiga o Sumer, o se taulaga tele lea ma le faitau aofaʻi o le 250 afe tagata, e leai se tutusa i Sasaʻe. O lea, seʻia oo i lona maliu, e leʻi iai sana ʻautau masani.

O le tulaga faigata lona lua ou te fia ta'ua o le sa'olotoga faapolokiki i nei aai uma. Ma e oʻo lava ia Ebla sa sili atu le saʻolotoga faʻapolokiki 5 afe tausaga TLM nai lo lenei teritori i le taimi nei. Ma, iinei, sa leai se saolotoga tau tamaoaiga ia i latou i le amataga. I se tulaga lautele, i nei uluai aai, o le olaga sa matua faatonutonuina. Ma o le mea pito sili ona taua, na maliu Ebla mai le mea moni na faatoilaloina e Sargon o Akkad i le faaiuga o le XNUMXth seneturi BC. O le lalolagi muamua lea o Hitila, Attila ma Genghis Khan i le fagu e tasi, lea e faatoilaloina toetoe lava o aai uma o Mesopotamia. O le lisi o tafaoga faamasani a Sarekona e pei o lenei: o le tausaga na faaumatia ai e Sarekona Uruk, o le tausaga na faaumatia ai e Sarekona Elama.

Sa faatuina e Sargon lona laumua o Akkad i se nofoaga e le o fesootai i aai anamua o fefaatauaiga paia. O tausaga mulimuli o Sarekona i inā sa faailogaina i le oge ma le mativa. Ina ua mavae le maliu o Sarekona, na vave ona fouvale lona malo, ae e taua le tagata lenei i le isi 2 afe tausaga ... E oo lava i le 2 afe tausaga. O le mea moni, na ia musuia tagata manumalo uma o le lalolagi, aua o Asuria, sa Heti, o Papelonia, Metai, ma Peresia na mulimuli atu ia Sarekona. Ma o le amanaia o le mea moni na faʻataʻitaʻiina e Kuresa ia Sarekona, na faʻataʻitaʻiina e Alesana le Sili ia Kuresa, na faʻataʻitaʻia e Napoleon ia Alexander le Sili, na faʻataʻitaʻia e Hitila Napoleon i se tulaga, ona mafai lea ona tatou fai atu o lenei tu masani, lea na afua mai i le 2,5 afe tausaga TLM, na oʻo mai io tatou aso. ma faia setete uma o iai.

Aisea ua ou tautala ai i lenei mea? I le 3th seneturi BC, na tusia ai e Herodotus le tusi "Talafaasolopito" e uiga i le tau saoloto o Eleni ma Asia leaga, ua tatou ola ai i lenei faʻataʻitaʻiga talu mai lena taimi. O Sasa'e Tutotonu o le fanua o le pule sauā, o Europa o le fanua o le sa'olotoga. O le faʻafitauli o le faʻaleagaina masani, i le tulaga lea e faʻafefe ai Herodotus, e aliali mai i Sasaʻe i le 5 meleniuma BC, 5 tausaga talu ona faʻaalia muamua aai. Na o le XNUMX tausaga na alu ai le pulega leaga a le tagata lava ia i le pule aoao. Ia, ou te manatu o le tele o temokalasi faʻaonaponei e maua le avanoa e faʻatautaia vave ai.

O le mea moni, o na pulega sauā na tusia e Herodotus o le iʻuga o le faatoilaloina o aai-setete i Sasaʻe Tutotonu, o lo latou tuufaatasia i malo lautele. Ma o aai-o Eleni, o loʻo tauaveina le manatu o le saʻolotoga, sa i ai i le auala lava e tasi na tuʻufaʻatasia i totonu o se malo lautele - muamua Roma, sosoo ai ma Byzantium. O lenei lava Byzantium o se faailoga o le nofo pologa ma le nofo pologa i Sasaʻe. Ma, ioe, o le amataina o le talafaasolopito o Sasaʻe Anamua iina ma Sargon e pei o le amataina o le talafaasolopito o Europa ma Hitler ma Stalin.

O lona uiga, o le faʻafitauli o le i le tala faasolopito o tagata, o le saʻolotoga e leʻo aliali mai i le XNUMXth seneturi ma le sainia o le Tautinoga o le Tutoatasi, poʻo le XNUMXth ma le sainia o le Liberty Charter, poʻo, iina, ma le faʻasaʻolotoga. o Atenai mai Peisistratus. E masani lava ona tulai mai i le taimi muamua, e pei o se tulafono, i le tulaga o aai saoloto. Ona fano ai lea ma liliu atu e tuufaatasia i malo lautele, ma o aai sa i ai i totonu e pei o mitochondria i totonu o se sela. Ma po o fea lava e leai se tulaga lautele pe vaivai, na toe maua foi aai, aua o aai i Sasae Tutotonu na muamua faatoilaloina e Sarekona, ona faatoilalo lea e Papelonia ma Asuria, aai Eleni na faatoilaloina e Roma … Ma e lei faatoilaloina Roma e se tasi, ae i le faagasologa. o le fa'ato'ilaloina o ia lava na liua i le fa'asaunoa. Italia, Farani, Sepania medieval aai leiloa lo latou tutoatasi ao tuputupu ae le malosi tautupu, le Hansa leiloa lona taua, le Vikings taʻua Rusia «Gardarika», le atunuu o aai. O lea la, faatasi ai ma nei aai uma, o le mea lava lea e tasi e tupu e pei o faiga faavae anamua, Italia commodes po o aai Sumerian. O latou lugal, valaau mo le puipuiga, faoa faamalosi uma pe o mai tagata manumalo, iina, le tupu Farani po o le Mongols.

O se taimi sili ona taua ma faanoanoa. E masani ona taʻu mai e uiga i le alualu i luma. E tatau ona ou fai atu i le talafaasolopito o tagata e na o le tasi lava le ituaiga o le alualu i luma e le faatuaoia - o le alualu i luma faʻapitoa. O se mea e sili ona seasea o lenei mea poʻo lena tekinolosi fou, na maua muamua, na galo. E mafai ona ta'ua ni nai tuusaunoaga. Na galo i le Middle Ages le sima na faʻaaogaina e Roma. Ia, o le a ou faia se faʻasao na faʻaaogaina e Roma le sima mauga mu, ae o le tali e tutusa. Aikupito, ina ua uma le osofaʻiga a tagata o le sami, galo ai le tekinolosi mo le gaosia o uʻamea. Ae o le tuusaunoaga tonu lea i le tulafono. Afai e aʻoaʻoina e tagata soifua, mo se faʻataʻitaʻiga, e sogisogi i le apamemea, e le o toe umi ae amata le Tausaga Bronze i Europa atoa. Afai e faia e tagata se kariota, e lē o toe umi ae tiʻetiʻe tagata uma i kariota. Ae, o iinei, o le alualu i luma o agafesootai ma faaupufai e le o vaaia i le talafaasolopito o tagata - o tala faasolopito o le agafesootai o loʻo gaoioi i se liʻo, o tagata uma i se taamilosaga, faʻafetai i le alualu i luma tekinolosi. Ma o le mea e sili ona le fiafia o le mea faʻapitoa faʻapitoa e tuʻuina ai le auupega sili ona mataʻutia i lima o fili o le lalolagi. Ia, e pei lava o Bin Laden na te leʻi faia ni mea maualuluga ma vaalele, ae na ia faʻaaogaina lelei.

Na na ona ou fai atu i le seneturi lona 5 na faatoilaloina ai e Sargon Mesopotamia, na ia faʻaumatia aai pulea e le tagata lava ia, na ia faʻaliliuina i latou i piliki o lona malo atoa. O le faitau aofaʻi e leʻi faʻaumatia na avea ma pologa i se isi mea. O le laumua na faavaeina ese mai aai saoloto anamua. O Sarekona o le muamua manumalo, ae le o le muamua faaumatia. I le 1972th meleniuma, o tatou tuaa Indo-Europa na faʻaumatia le malo o Varna. O se tagata ofoofogia tele lenei, o toega o ia mea na maua i se faʻalavelave faʻafuaseʻi i le taimi o suʻega i le 5. O le tasi vaetolu o le Varna necropolis e leʻi elia. Ae ua uma ona tatou malamalama i le taimi nei, i le 2th meleniuma BC, o lona uiga, pe a totoe pea XNUMX afe tausaga aʻo leʻi faia Aikupito, i lena vaega o le Balkans e feagai ma le Sami Metitirani, sa i ai se aganuu Vinca sili ona atinaʻe, e foliga mai e tautala latalata i Sumerian. Sa i ai se tusi fa'ata'ita'i, o ana mea auro mai le Varna necropolis e sili atu i le tele o tu'ugamau o Farao. O la latou aganuu e le na'o le faaleagaina - o se fasioti tagata atoa. Ia, atonu o nisi o ē na sao mai na sosola i inā e ui atu i Balkans ma faia aʻe ai le faitau aofaʻi anamua o Indo-Europa o Eleni, le Pelasgians.

O le isi malo na faʻaumatia atoa e Indo-Europa. A'o le'i-Indo-European le taulaga o Initia Harappa Mohenjo-Daro. O lona uiga, e tele naua mataupu i le tala faasolopito pe a faʻaumatia e tagata matapeʻapeʻa tagata matapeʻapeʻa e leai se mea e leiloa sei vagana ai o latou steppes - o Huns ia, ma Avars, ma Turks, ma Mongols.

O le Mongols, i le ala, mo se faʻataʻitaʻiga, na faʻaumatia e le gata i tagata, ae faʻapea foʻi ma le siʻosiʻomaga o Afghanistan ina ua latou faʻaumatia ona 'aʻai ma faiga faʻafefe i lalo o vaieli. Na latou liliu mai Afghanistan mai se atunuu o aai fefaʻatauaʻiga ma fanua lafulemu, lea na faʻatoʻilaloina e tagata uma, mai Alesana le Sili i Hephthalites, i se atunuu o toafa ma mauga, e leai se tasi pe a uma le Mongols e mafai ona faatoilaloina. O iinei, atonu e manatua e le toʻatele le tala i le faʻafefea e Taliban o faʻatagata tetele o Buddha i tafatafa o Bamiyan. O le feulaina o faatagata, ioe, e le lelei, ae ia manatua le uiga o Bamiyan lava ia. O se aai tele fefaʻatauaʻiga, lea na faʻaumatia uma e Mongols. Na latou fasia mo aso e 3, ona toe foʻi mai lea, ma fasia i latou na totolo mai i lalo o tino oti.

Na faaleagaina e Mongol ia aai e le ona o ni uiga leaga. Sa latou le malamalama pe aisea e manaomia ai e se tagata se aai ma se fanua. Mai le vaaiga a le tagata faimalaga, o le aai ma le fanua o se nofoaga e le mafai ai e se solofanua ona 'ai. E tutusa lava le amio a le au Hun ma mo mafuaaga tutusa.

O le mea lea, o Mongols ma Huns, ioe, mataʻutia, ae e aoga i taimi uma le manatua o o tatou tuaa Indo-Europa o le sili ona sauā o lenei ituaiga o manumalo. O iinei, e pei o le tele o malo faʻatupuina aʻo latou faʻaumatia, e leai se Genghis Khan na faʻaumatia. I se isi itu, e sili atu le leaga nai lo Sargon, aua na fausia e Sargon se malo faʻapitoa mai le faitau aofaʻi o tagata faʻaumatia, ma e leʻi faia e Indo-Europeans se mea mai Varna ma Mohenjo-Daro, na o le tipiina.

Ae o le fesili sili ona tiga o le a. O le a tonu lava le mea na mafai ai e Indo-Europeans poʻo Sargon poʻo Huns ona auai i se faʻaumatiaga tele? O le a le mea na taofia ai tagata manumalo o le lalolagi mai le oo atu iina i le meleniuma lona 7 TLM? O le tali e matua faigofie lava: e leai se mea e manumalo ai. O le mafuaaga autu mo le oti o aai Sumerian o lo latou tamaoaiga, lea na faia ai le taua faasaga ia i latou e mafai ona gafatia. E pei lava o le mafuaʻaga autu o le osofaʻiga a le malo o Roma poʻo Saina o lo latou manuia tele.

O lea la, naʻo le maeʻa ai o le tulaʻi mai o le taulaga-setete, o tagata faʻapitoa e foliga mai e faʻapipiʻi ia i latou. Ma, o le mea moni, o setete uma faʻaonaponei o le taunuuga lea o nei faʻatoʻilaloina anamua ma masani ona fai soo.

Ma le lona lua, o le a le mea ua mafai ai nei manumalo? O taunuʻuga faʻapitoa nei, lea, e le gata i lea, e leʻi faia e le au manumalo. E faapefea ona le faia e Bin Laden ni vaalele. Na faʻaumatia e le Indo-Europeans Varna i luga o solofanua, ae latou te leʻi faʻaumatia i latou, e foliga mai. Na latou faʻaumatia Mohenjo-Daro i luga o kariota, ae o kariota e mautinoa, e foliga mai, e le o se mea fou a Indo-Europa. Sa faatoilaloina e Sargon o Akkad ia Sumer ona o le tausaga apamemea ma o ana fitafita sa i ai auupega apamemea. “E 5400 tagata tau e aai i a latou meaʻai i oʻu luma i aso uma,” o le tala lea a Sarekona. I le afe tausaga a o leʻi oo i lena mea, o le aofaʻi o fitafita faapena sa leai se uiga. O le numera o aai o le a totogi mo le i ai o sea masini o le faʻaumatia na misi. E leai se auupega faʻapitoa na maua ai e le fitafita le avanoa nai lo le tagata manua.

Sei o tatou otootoina la. O iinei, mai le amataga o le Bronze Age, o le 4th meleniuma BC, na tulaʻi mai aai fefaʻatauaʻiga i Sasaʻe Anamua (aʻo leʻi sili atu ona paia), lea na pulea e se faʻapotopotoga lauiloa ma se lugal na filifilia mo se vaitaimi. O nisi o nei aai o loʻo tau ma tagata tauva e pei o Uruk, o nisi e toetoe lava a leai se 'au e pei o Ebla. I nisi, o le taʻitaʻi le tumau e tumau, i isi e leai. Amata mai i le 3 meleniuma BC, o le au manumalo e lolofi atu i nei aai e pei o lago i le meli, ma o latou manuia ma mafua ai lo latou oti ona o le manuia o Europa i aso nei o le mafuaaga lea o le malaga mai o le toatele o tagata Arapi ma le manuia o le Malo o Roma. o le mafuaaga o le malaga mai o le toatele o tagata Siamani iina.

I le 2270s, Sargon o Akkad manumalo uma. Ona sosoo ai lea ma Ur-Nammu, lea e fausia ai se tasi o setete sili ona tutotonu ma le atoatoa i le lalolagi ma le ogatotonu i le aai o Uri. Ona sosoo ai lea ma Hammurabi, ona sosoo ai lea ma Asuria. Northern Anatolia ua faatoilaloina e Indo-Europeans, o latou aiga na faaleagaina Varna, Mohenjo-Daro ma Mycenae i se taimi muamua atu. Mai le XIII seneturi, faatasi ai ma le osofaʻiga a tagata o le sami i Sasaʻe Tutotonu, o tausaga pogisa e amata atoa, e 'ai tagata uma i tagata uma. Ua toe fanauina le Saolotoga i Eleni ma maliu ina ua mavae se faasologa o manumalo, ua liliu Eleni i Byzantium. Ua toe faaolaolaina le Saolotoga i aai anamua a Italia, ae ua toe faafo'isia e ta'ita'i ma malo lautele.

Ma o nei auala uma o le oti o le saʻolotoga, malo ma le noosphere e tele, ae gata. E mafai ona fa'avasegaina e pei o le fa'avasegaina e Propp o fa'autu o tala fa'afagogo. O se aai fefa'ataua'iga e mate a le mai totonu o parasite po'o fafo. Pe na faatoilaloina o ia e pei o Sumerians po o Eleni, pe o ia lava, i luga o le puipuiga, atiina ae se autau mataalia lea na ia liliu atu i se malo e pei o Roma. O le emepaea o le fa'asusuina ua aliali mai ua le aoga ma ua faatoilaloina. Po'o le tele o taimi e mafua ai le salinization o le palapala, mate lava ia.

I Ebla, na suitulaga ai le pule tumau i le pule, lea na filifilia mo le 7 tausaga, ona sau ai lea o Sarekona. I aai anamua a Italia, na muamua faoa e le condottiere le pule i luga o le komiuniti, ona sau ai lea o se tupu Farani, o lē e ona le malo lautele, na faatoilaloina mea uma.

I se tasi auala poʻo se isi, o le vafealoaʻi e le tupu aʻe mai le faʻaleagaina i le saʻolotoga. I se isi itu, o se tagata ua leiloa se alpha male i le tulaga o le fausiaina o le ituaiga e toe maua pe a maua e le alpha male tekinolosi fou, autau, ma se ofisa pule. Ma o le mea e sili ona ita o le, e pei o se tulafono, na te mauaina nei tekinolosi o se taunuuga o mea fou a isi tagata. Ma toetoe lava o faʻalavelave uma i le noosphere - o le manuia o 'aʻai, kariota, faʻafefe - mafua ai se faʻalavelave faʻaagafesootai, e ui o nisi taimi o nei faʻalavelave e oʻo atu ai i ni mea fou i le noosphere. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le maliu ma le paʻu o le Emepaea o Roma ma le manumalo o le faʻaKerisiano, o le matua tetee tele i le saolotoga ma le faapalepale anamua, na faʻafuaseʻi ona taʻitaʻia i le mea moni e faapea, mo le taimi muamua i le tele o afe tausaga, na toe vavaeeseina ai le mana paia mai le lalolagi, malosi faamiliteli. . Ma, o lea, mai le feitagai ma le tauva i le va o nei pulega e lua, i le iuga, na fanau mai ai le saolotoga fou o Europa.

O nai vaega nei na ou manaʻo e matauina o loʻo i ai le alualu i luma faʻapitoa ma le alualu i luma faʻapitoa o le afi o le faʻalauteleina o agafesootai o tagata. Ae, faatasi ai ma le alualu i luma lautele, o le tulaga e sili atu ona faigata. Ma pe a taʻu mai ma le fiafia "e te iloa, o i matou nei, mo le taimi muamua, mulimuli ane, ua saoloto Europa ma ua saoloto le lalolagi," o le tele o taimi i le talafaasolopito o tagata, o nisi vaega o tagata na saoloto. ona leiloa ai lea o lo latou saolotoga ona o faiga i totonu.

Na ou manaʻo e matauina e le o se tagata e usitai i tane alpha, faafetai i le Atua, ae e naunau e usitai i se sauniga. Gu.e. i le tautala, e le fia usitai le tagata i le pule malosi, ae e taumafai e faatonutonu i tulaga o le tamaoaiga, i le tulaga o le gaosiga. Ma o le a le mea na tupu i le XNUMXth seneturi, ina ua i ai i Amerika lava e tasi se miti Amerika ma le manatu o le avea ma se piliona, o se mea e ese ai, e feteenai ma lagona loloto o tagata, aua mo le tele o afe o tausaga, tagata soifua, o le mea e ese ai, ua auai i lena fefaʻasoaaʻi o le tamaoaiga o tagata mauoa i totonu o sui o le faʻapotopotoga. Na tupu lenei mea e oo lava i Eleni anamua, e sili atu ona tupu i totonu o sosaiete anamua, lea na tuuina atu ai e se tagata le tamaoaiga i ona uso a ituaiga ina ia faateleina ai lona aafiaga. O inei, sa usita'ia ai le au ta'ita'i, sa usita'ia le mamalu, ma le mauoa i le tala faasolopito o tagata, o le mea e leaga ai, sa le alofagia lava. O le alualu i luma Europa o le XNUMXth seneturi o se tuusaunoaga. Ma o le tuusaunoaga lenei ua iʻu ai i le atinaʻeina e leʻi tupu muamua o le tagata.

Tuua se tali