Soya ma le kanesa

Atonu e aoga le soya mo i latou o lo'o sao mai i le kanesa ma i latou o lo'o mafatia i le kanesa

O lo'o fa'atupula'ia le aofa'i o lipoti o su'esu'ega o lo'o fa'ailoa mai ai o mea'ai soya e mafai ona fesoasoani e puipuia ma togafitia ai le kanesa. O vaega malosi o soya ua manatu e nafa ma lenei aafiaga aoga o isoflavones (isoflavonoids), lea e sili ona taua (e aofia ai le afa o isoflavones uma i soya) o le genistein. Genistein ei ai le malosi e fusifusia i estrogen receptors ma poloka se vaega o faʻamaʻi e mafua ai le estrogen. Ona o lenei mea, e faʻaitiitia ai le tuputupu aʻe o kanesa faʻalagolago i le estrogen, e pei o le susu ma le kanesa ovarian.

E le gata i lea, o le genistein e mafai ona fusifusia i se auala tutusa i le testosterone receptors, ma faʻatapulaaina ai le atinaʻeina o le kanesa prostate. E iai foʻi isi mea totino a Genistein - e faʻalavelave i le atinaʻeina o le angiogenesis (o le masini lea e fausia ai e tumo a latou lava toto e faʻaleleia ai lo latou tuputupu aʻe) ma enzymes (e pei o le tyrosine kinase) e aʻafia tuusaʻo i le tuputupu aʻe ma le faʻatonutonuina o le gaioiga. sela o le kanesa. O nei meatotino o le genistein e talitonuina e fesoasoani i le tau faasaga i kanesa eseese.

O le aofa'i o isoflavones e mana'omia e tagata ma'i kanesa i aso uma e maua i le lua i le tolu tu'uga o oloa soya. O le tufaina o le susu soya e na'o le tasi le ipu; o le tufaina o tofu e na o le fa aunese (sili atu laititi i le selau kalama). I Iapani, faʻapea foʻi ma Saina ma Sigapoa, o le taumafaina o meaʻai soya e talitonuina e tele nafa ma le maualalo o aʻafiaga o le manava, susu ma le kanesa prostate. O le isi itu taua o mea'ai o le taumafaina o ga'o maualalo. Faatasi ai ma tofu, e faʻaaoga e Iapani le miso supo, nato ma tempeh, faʻapea foʻi ma isi oloa soya. Faʻafetai i lenei mea, e maua e latou tino le 40-120 mg o soya isoflavones i aso uma. Ole taumafa masani a Europa e itiiti ifo ile 5 mg ole isoflavones ile aso.

O tagata e maua i le kanesa e mana'omia se mea'ai maualuga-kalori, maualuga-porotini, maualalo ga'o. O mea'ai soya e maualuga le polotini ma e maualalo le ga'o. Mo se faʻataʻitaʻiga, e tusa ma le 33% o kalori i Iapani tofu e sau mai le gaʻo.

O nisi o tagata gaosi oloa latou te ofoina atu le pauta palatini soya mo meainu o lo'o iai isoflavones fa'aopoopo, fa'apea fo'i masima phytic acid ma saponins. O lenei oloa e faʻatatau i tagata e le mafai ona lava le faʻaaogaina o oloa soya ma e le mafai ona maua le aofaʻi manaʻomia o mea e ono aoga (60-120 mg i le aso). O le paʻu o loʻo i ai le 60mg o isoflavones i le 28g tautua. Ose puna taua foi o polotini ma le 13g i le laulau ma e sa'oloto mai le soya polysaccharides e mafua ai le manava ma le pala. E ala i le faʻafefiloi o le paʻu i totonu o se mea faʻafefiloi ma yogurt ma fualaʻau, e mafai ona e maua se meaʻai suamalie e lava alava, carbohydrates, vitamini, ma sina vaega o gaʻo maloloina. O tagata mama'i kanesa e le 'aina soya e fautuaina e 'ai ni ipu se lua i le aso. O lenei pauta e mafai ona faʻaopopo i ipu ma tofu ma le araisa, ma maua ai le paleni o polotini ma gaʻo.

O tagata e maua i le kanesa e ono feagai ma fa'afitauli e pei o le fa'aitiitia o le fia'ai. I se vaega, o se taunuuga lea o le gaioiga o sela o le kanesa ma gaioiga o le tino puipuia, ma o se vaega - o le taunuuga o togafitiga masani e tetee i le kanesa. Ua fa'aitiitia le aofa'i o mea'ai. Nai lo o le tolu 'aiga i le aso, e mafai e le tagata ma'i ona fa'agasolo atu i le fa i le ono 'aiga, e maua ai e le tino le aofa'i o mea'ai mana'omia.

A'o fautuaina mea'ai fa'apitoa e su'e ai mea'ai e sui ai mea'ai, o mea'ai fa'alenatura e tutusa lelei le fa'asologa o mea'ai e sili atu le soifua maloloina; o nei mea mulimuli, e le gata i lea, e sili atu ona taugofie.

Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tofu o se oloa e mafai ona faʻaaogaina e faʻatamaoaigaina ai taumafa a tagata mamaʻi kanesa; i le taimi lava e tasi, e maua ai e le tino le isoflavones.

E masani ona fa'atau atu tofu i taga. A uma ona tatala le afifi, fufulu le tofu, tipi i ni fasi vaega le aofaʻi e manaʻomia, ma teu isi mea i totonu o le vai, i totonu o se pusa tapuni, i totonu o le pusaaisa. E tatau ona sui le vai i taimi uma e ave ai le tofu, poʻo isi aso uma. O tofu tatala e tatau ona fa'aaoga i totonu o le lima aso. E mafai ona fa'avela le tofu i le ogaumu.

O le araisa o se mea'ai e tele le ga'o ma kalori. E faigofie ona mitiia e le tino. E tasi le ipu araisa kuka e iai le 223 kaloli, 4,1 g o porotini, 49 g o gaʻo, ma 6 g o gaʻo. O le kuka araisa otometi e lelei mo le kukaina vave o araisa ma faʻamaonia se taunuuga lelei. O totoe araisa vela e mafai ona teu i totonu o se atigipusa ufiufi i totonu o le pusaaisa ma toe faʻamafanafana i totonu o le minute.

I se tulaga lautele, tofu ma le araisa e mafai ona avea ma puna o meaʻai uma e manaʻomia - kalori, polotini ma gaʻo. I le taimi lava e tasi, latou te aofia ai le itiiti ifo o le gaʻo.

O meainu paleni o se fa'afefiloiga o vaitamini ma minerale. O lo'o maua fo'i mea'ai fa'aopoopo ile laulau. Ae ui i lea, o nei oloa e le o iai ni phytonutrients e pei o isoflavones o loʻo maua i le soya.

E mafai ona e tu'ufa'atasia le tofu ma le araisa ma fualaau faisua, o se puna o ga'o fa'aopoopo. Afai e manaʻomia se gaʻo faʻaopoopo, o sina vaega itiiti o walnuts (85% o latou kaloli o loʻo i totonu o le gaʻo, o le isi mea o le porotini) poʻo se sipuniti o suauʻu fualaau faisua e mafai ona faʻaopopo.

E maualalo le ga'o ma le fiber, o le tofu e lelei e fai ma mea'ai po'o, fa'atasi ai ma mea fa'aopoopo, e fai ma mea'ai atoatoa. O le tele o ia mea'ai, i se faiga lamu, e le sili atu nai lo le tele o mea tau suavai. O le mea taua, o le tau o le 'ai o le tofu ma le araisa ma vaitamini ma minerale faaopoopo o le tasi vaetolu o le tau o meainu malosi. 

 

Tuua se tali