pala (Marasmius androsaceus)

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Agaricomycetidae (Agaricomycetes)
  • Poloaiga: Agaricales (Agaric poʻo Lamellar)
  • Aiga: Marasmiaceae (Negniuchnikovye)
  • Genus: Marasmius (Negnyuchnik)
  • ituaiga: Marasmius androsaceus
  • Negnyuchnyk stykinonozkovy
  • La'au pala e pei o le stamen
  • Fa'alava vae;
  • E pei o le stamen le kalaka;
  • Gymnopus_androsaceus
  • Setulipes androsaceus.

Stamen pala (Marasmius androsaceus) ata ma faʻamatalaga

Stamen pala (Marasmius androsaceus) o se gaʻo o le aiga Tricholomov (Ryadovkovyh).

Stamen rot (Marasmius androsaceus) o se tino fua e aofia ai se pulou, muamua faʻafefete, faasolosolo malie, faʻasolosolo, faʻapea foʻi ma se mea manifinifi, faʻaalia i le maʻaʻa, pala ma le susulu. O le pito i luga o le vae o loʻo ufiufi i luga i fua faʻafefe, ma o ia lava e maualuga le 3 i le 6 cm, ma le lautele e le sili atu i le 0.1 cm.

O le lautele o le pulou e 0.4-1 cm, o le tisiki o lona pito e faʻavaivai, ma o le pulou lava ia i totonu o pulou talavou ei ai se lanu paʻepaʻe, gaugau ma taʻavale. Mulimuli ane, i tino fua fua, o le pulou e avea ma enaena-enaena poʻo lanu-kulimi. I le ogatotonu, o le lanu o le pulou e sili atu le pogisa. I luga o ona pito, o loʻo tuʻuina atu i luga o le radially strokes ma grooves e iloagofie. O le hymenophore o loʻo faʻatusalia e papatusi e seasea maua ma pipii i luga o le aʻa. O papatusi e matua vaapiapi, tutusa lanu ma le pulou. O le ituaiga mushroom o loʻo faʻamatalaina e tasi lona uiga. O papatusi e le faia se mama faataamilo i le pito i lalo o le au, e pei o le tulaga i isi ituaiga o mea e le afaina, ae alu ifo i luga o le au, alu ifo i luga.

O le paʻu o le spore o fugalaʻau e leʻi pala e faʻaalia i le lanu paʻepaʻe, ma o le pulupulu o nei sigi e iai se manogi le lelei.

O le pala (Marasmius androsaceus) e fua mai ia Iuni ia Setema. O nofoaga autu o le gaʻo o lala laiti ia ua paʻu mai laau. E le gata i lea, o lenei ituaiga o mushroom e mafai ona maua i luga o fafie tuai o laʻau coniferous, i luga o nila paʻu ma lau mago. E masani lava, e mafai ona iloa le pala o vae i le ogatotonu o le oneone, i luga o eleele tuufua. E fai ni kolone tetele, e aofia ai le tele o tama'i taseni. O lenei ituaiga o ga'o e matua mafiafia, lalaga o le hyphae e mafiafia fulufulu solofanua, lea e mulimuli ane fa'anofo ai se mea e le'i nofoia, ma fa'anofo ai mo isi meaola la'au. O le laau pala e fua mai le pulupulu-vae, aemaise lava le tele o fua i le vaitau lea faatoa mavae atu timuga mamafa ma mafanafana. E fai ni kolone tetele i vaega ua ufitia atoa i nila ua to'ulu.

E leai se mea e iloa mautinoa e uiga i le oona o le pala-vae-bulu. E ono le maua e lenei mushroom se aofaiga tele o mea oona. Ae ui i lea, latou te le 'ai, ma o le mafuaʻaga o lenei mea o le manogi le lelei o le pulupulu.

Stamen pala e fai si foliga tutusa ma le fungus Micromphale perforans (Micromphale perforans), peitaʻi, i totonu o lena gaʻo, o le vae e iai lona fausaga, ma o le aano o loʻo faʻaalia i se manogi manogi o kapisi pala.

Tuua se tali