Faailoga o le kanesa o le paʻu

Faailoga o le kanesa o le paʻu

O faʻaaliga muamua o le faʻamaʻi e masani ona le iloa. O le tele o kanesa o le paʻu aua le fa'atupuina le tiga, mageso po'o le toto.

Carcinoma cellula basal

70 i le 80% o basal cell carcinomas e maua i luga o foliga ma le ua ma e tusa ma le 30% i luga o le isu, o le nofoaga sili lea ona masani ai; o isi nofoaga e masani ai o alafau, o le muaulu, o le pito i tua o mata, aemaise lava i le pito i totonu.

E faʻaalia faʻapitoa e se tasi poʻo isi faʻailoga nei:

  • o se pa'u lanu aano pe piniki, waxy po'o "penina" i luga o foliga, taliga, po'o le ua;
  • se pa'i piniki, lamolemole i luga o le fatafata po'o tua;
  • ose papala e le malolo.

E fa ituaiga fa'ama'i tetele ole basal cell carcinoma:

– Papa mafolafola mafolafola cell carcinoma po'o le tuaoi penina

O le mea e sili ona masani ai, e fai ai se faʻailoga lapotopoto poʻo se oval, faʻateleina le tele i le tele o masina poʻo tausaga, faʻaalia e se tuaoi penina (penina carcinomatous o ni tuputupu aʻe laiti o le tasi i ni nai millimita le lautele, mausali, translucent, faʻapipiʻi i totonu. o le pa'u, e pei o penina ua fa'atupuina, ma tama'i ipu.

– Nodular basal cell carcinoma

O lea fo'i fa'asolo masani e fa'atupuina ai fo'i le si'i a'e fe'avea'i o le mautu, pa'epa'e pa'epa'e pe piniki ma tama'i va'a, e pei o penina o lo'o fa'amatalaina i luga. A latou faʻasolosolo ma sili atu i le 3-4 mm le lautele, e masani lava ona vaʻaia se faʻalavelave i le ogatotonu, ma tuʻuina atu ia i latou foliga o se mauga mu e leai se mea ma se tuaoi translucent ma mauga. E masani ona ma'ale'ale ma faigofie ona tafe toto.

– Papa'a'ai sela sela mama

E na'o le pau lea o le basal cell carcinoma e taatele i le ogalaau (pe tusa o le afa o mataupu) ma vae. E fai ai se ma'a piniki po'o le mumu o le fa'alautele lemu ma faasolosolo malie.

- Basal cell carcinoma scleroderma

O lenei basal cell carcinoma e seasea ona fa'atusalia na'o le 2% o mataupu, e fai ai se samasama-pa'epa'e, waxy, ma'a'a ma'a, o ona tuaoi e faigata ona fa'amalamalamaina. O lona toe tupu e masani ona o se mea e le masani ai le le lava o le ablation ona o tapulaʻa e faigata ona faʻamatalaina: o le dermatologist poʻo le fomai tipitipi e aveese mea na te vaʻaia ma e masani ona i ai nisi o totoe i le pito o le vaega o taotoga.

Toeitiiti lava o ituaiga uma o le basal cell carcinoma e mafai ona i ai se pa'u (eena-uliuli) foliga ma papala pe a tupu. Ona faigofie ai lea ona tafe toto ma e mafai ona amata faʻaleagaina e ala i le faʻaleagaina o le paʻu ma aano o le tino (cartilage, ponaivi ...).

Umika o le cellcinoma masima

E faʻaalia faʻapitoa e se tasi poʻo isi faʻailoga nei:

  • se pa'u piniki pe pa'epa'e, talatala pe mago;
  • o se lanu piniki po o le pa'epa'e, fa'amauma'a, nodule warty;
  • ose papala e le malolo.

Squamous cell carcinoma e masani ona tupu ile actinic keratosis, ose manu'a la'ititi e talatala ile pa'i, nai millimita le lautele, piniki pe enaena. O le Actinic keratoses e masani ona masani i luga o vaega o loʻo faʻaalia i le la (convexities o foliga, paʻu o alii e paʻu, tua o lima, lima, ma isi). O tagata e tele actinic keratoses e tusa ma le 10% le lamatiaga o le atia'e o le carcinoma cell squamous cell invasive i le taimi o latou olaga. O faʻailoga e tatau ona taʻitaʻia ai se tasi e masalomia le suiga o le actinic keratosis i le squamous cell carcinoma o le sosolo vave lea o le keratosis ma lona faʻauluina (o le paʻu e sili atu ona fulafula ma faʻaulu i le paʻu, e leiloa lona uiga faʻapitoa e faʻamalosi ai). Ona mafai lea ona tafi pe oo lava i le papala ma totogo. Ona i'u ai lea i se ma'i ma'i ma'a ma'a'a, fa'atupu le tumo ma'a'a ma le fa'aletonu o le pito i luga, fuga ma ma'i.

Seʻi o tatou taʻua ni ituaiga faʻapitoa se lua o le squamous cell carcinoma:

– Bowen's intraepidermal carcinoma: o se ituaiga lea o squamous cell carcinoma e fa'atapula'a i le epidermis, o le vaega papa'u o le pa'u ma o lea e itiiti ai le lamatiaga o metastases (o va'a e mafai ai ona femalaga'i sela o le kanesa o lo'o i totonu o le dermis, i lalo o le epidermis. o le tele o taimi i foliga o le mumu, pa'epa'e pa'epa'e e fai si telegese le atina'e, ma e masani lava i vae O le leai o se su'esu'ega e o'o atu ai i le lamatiaga o le atina'e ile infiltrating squamous cell carcinoma.

– Keratoacanthoma: ose tumo e vave ona aliali mai, e masani i luga o foliga ma le pito i luga o le ogalaau, e iu ai i se vaega o le "tamato faʻapipiʻi": sone puʻu tutotonu ma lanu piniki paepae ma vaʻa.

Melanoma

Un mole masani e lanu enaena, beige pe piniki. E mafolafola pe maualuga. E lapotopoto pe lapotopoto, ma o lona auivi e masani. E fua, i le tele o taimi, e itiiti ifo i le 6 mm le lautele, ma sili atu i mea uma, e le suia.

E fa'aalia fa'apitoa e se tasi po'o se isi fa'ailoga nei.

  • o se mole e suia le lanu poʻo le lapopoa, poʻo le i ai o se auivi le masani;
  • o se mole o loʻo tafetoto pe iai ni vaega o lanu mumu, paʻepaʻe, lanumoana, poʻo le lanumoana-uliuli;
  • se manu'a uliuli i luga o le pa'u po'o luga ole mucous membrane (mo se fa'ata'ita'iga, le mucous membrane o le isu po'o le gutu).

mataʻi. Melanoma e mafai ona tupu soo se mea i le tino. Ae ui i lea, e masani ona maua i tua i alii, ma i luga o le tasi vae i tamaitai.

Tuua se tali