Le aulelei e valu: o manu vegan sili ona aulelei

1. Quokka po'o kangaroo si'usi'u pupuu. Atonu o le manu e sili ona ataata! O le manu e tupu e pei o se pusi, ma o lona mamafa e sili atu i le 5 kilokalama. I le taimi lava e tasi, o le mamame e iai lana ato e ave ai tama. Quokkas e fafaga faʻapitoa i laau: mutia, lau, fuga ma fua o laau. O vae tua malolosi, e pei o kangaroo uma, e faigofie ona latou a'e i le maualuga e oo atu i le tasi ma le afa mita. Ae e le iloa e le quokka ona fusu e pei o se kangaroo tele, e le gata i lea, e 32 nifo laiti o le manu ae leai ni nifo. I le taimi muamua, i nofoaga o nei manu aulelei (i totonu o Ausetalia), e leai ni manu feʻai e tulituliloa i latou, ae a aumai e tagata pusi ma maile, na avea pepe ma mea faigofie. O le taimi nei e mafai ona maua quokkas i nai motu mai le talafatai o le konetineta lanu meamata. O iina na ave uma ai nei ata malie uma ma manu ataata, lea na ootia ai le lalolagi atoa. Va'ai i le ata o le ulutala!

2. Pygmy hippopotamus. E pei o lona uso e toʻatasi, o le hippopotamus masani, o le pepe e faʻaalu le afa o le taimi i totonu o le vai, ae e le pei o ia, e le faʻatasi i lafu, ae nofo na o ia. O pepe hippopotamus e vegans, ma e le gata i lea, e matua filemu lava: e le feteʻenaʻi tama pe a latou feiloai, ae taʻape i se auala filemu. O se mea manaia: o le afu o nei manu e piniki. O glands e natia se mealilo faapitoa - lanu lanu, lea e avea o se "sunscreen". Mini-hippos e nonofo i vanu taufusi vaitafe o Liberia, Sierra Leone ma Côte d'Ivoire. O le mea e leaga ai, ua lata ina fa'aumatia e tagata o le nu'u nei meaola matagofie mo mea'ai. E na o le afe tagata o totoe i le natura.

3. porcupine laau Amerika. Ole manu lea – ose kopi laititi malie o porcupine moni – e maualuga lona mamafa e 18 kilokalama. E tui ma fuga i le taimi e tasi: o le tino e ufiufi i lauulu ma nila maʻai 2,5-11 cm le umi. I le taimi lava e tasi, e umi ona matiuu ma 20 nifo. O pepe pepe e nonofo i vaomatua mafiafia o Amerika i Matu ma Saute, aʻe lelei i luga o laʻau. O o latou “fale” e masani ona iai i omoomo po o aʻa, ae e mafai foʻi ona nonofo i maa papa po o ana. Latou te 'ai pa'u, vine ma e le teenaina se apu. Latou te nonofo naʻo latou pe taʻitoʻalua, ae le umi - pe a ma le tolu tausaga.

4. Pika. E maua o latou igoa mai leo latou te faia pe a latou fesootai le tasi i le isi. O manu laiti ia e pei o hamsters, ae o le mea moni o aiga vavalalata o hares. Pikas e fafaga mutia, lau o vao, mosses ma lichens, ma teuina vaomago mo le taumalulu, lea e taʻua ai foi vaomago. O tama'i vegans latou te aoina le mutia fou ma fa'aputu i luga se'ia mago. Ina ia puipuia le mutia mai le savili, latou te ufiufi i maa. O le taimi lava e mago ai le mutia, ona latou ave lea i lo latou lua e teu ai. O le tele o pika e nonofo i vaega o aiga ma fefaʻasoaaʻi tiute o le aoina o meaʻai ma vaʻavaʻai mo lamatiaga. O manu e nonofo i Asia, Amerika i Matu, e tele ituaiga e mafai ona maua i le steppes o Rusia. 

5. Koala. O le isi vegan aulelei, e le gata i lea, o le mono-raw eater. O nei marsupials, lea e paʻi mai ia i tatou iina, e 'ai na o lala ma lau o le eucalyptus, ona naʻo le 120 ituaiga o laau mai le 800 o loʻo iai i le natura. Ae ui i lea, o nisi taimi, e faʻaleleia ai le leai o ni minerale, e 'ai e koalas le eleele. O Koalas o ni manu to'afimalie, e matua'i phlegmatic. Latou te taʻitaʻia se olaga e fuaina i le vaomatua o Ausetalia. E fai lava si fia iloa o koalas e iai ni mamanu tulaga ese i luga o papa o latou tamatamailima, pei o tagata ma nisi manuki. 

6. Amiotonu. O tama'i antelope ia o lo'o nonofo i savannas ma semi-toafa o Aferika tutotonu ma sasa'e (mai Namibia i Somalia). Tiiti e le sili atu i le 6 kilokalama le mamafa ma e le sili atu i le 40 cm. O Dikdiks o ni manu fa'atosina e fiafia e nofo latalata i vao. E le gata i lea, o dik-diks o ni alii faamaoni o le aiga. O ulugalii e nonofo faatasi i o latou olaga atoa, tausia fanau ma puipuia e le tasi le isi. O le taufaaleaga i totonu o latou aiga o se mea seasea.

7. Goondies. O se tama'i roi e nofo i le toafa ma vaega papa o Aferika i Matu. E pupuu vae, efuefu samasama fulufulu, mimilo taliga, mata uliuli iila, ma sina si'usi'u. E ta'ua fo'i le gundi o isumu selu ona o le pupuni o fulufulu e pipii i luga a'e o tamatamaivae o latou vae. O nei “selu” e fesoasoani e faapaleni, vaavaai mo fatu i le oneone ma selu i tua. Gundis e le inu vai, ma o le vai e manaʻomia e maua mai meaʻai laau. E feso'ota'i le mu'amu'amu i leo tagitagi po'o le tata'i o latou vae i luga o ma'a, e pei o le "Morse code".

8. Wombat. Faamanatu mai ia te au se hamster lapoa po o se tamai urosa. E nofo i Ausetalia lenei mamele malie malie, e fiafia i fuga mutia laiti, a'a laau, mosses, mushrooms ma vine. O manu e telegese ma lelei le metabolism: o nisi taimi latou te manaʻomia ai le 14 aso e faʻamalieina ai meaʻai. O i latou fo'i e sili ona taugofie le fa'atauina o vai pe a uma kamela. E na o fili lava o le wombat o dingo ma le tiapolo Tasmania. Ae ui i lea, o le pito i tua o le tino o le wombat e matua malosi lava e mafai ai ona puipuia le manu mai se tagata faʻatau: afai e ulu atu se tagata leaga i le mink, o le a tuʻimomomoina e le wombat i lona lima malosi. E ui lava i o latou foliga mataga, e lelei tele wombats i le maulu ma le tamoe, ma e mafai foi ona aʻe i luga o laʻau pe a lamatia. O se mea moni e le masani ai: o fe'au o wombats e foliga pei o ni pusa lelei atoatoa e fa'aoga e manu mo le faufale po'o ni "pou tuaoi".

Mo nisi, o mea'ai toto e fesoasoani e tumau ai le gaogao ma le vave, mo isi e fiafia i se olaga to'afilemu, fuaina. O manu taʻitasi e iai a latou lava meaʻai e sili ona fiafia i ai: paʻu, laʻau, vine, pulou, fualaau aina, poʻo le eucalyptus. Veganism e sau masani ia i latou. Ma mo i tatou.

Tuua se tali