O le faoa epileptic

O le faoa epileptic

Epilepsy ose fa'ama'i neura e i'u ai i gaioiga fa'ale-eletise i totonu ole fai'ai. E masani ona afaina ai tamaiti, talavou ma tagata matutua i tulaga eseese. O mafuaʻaga o nisi tulaga e mafua mai i le kenera, ae i le tele o tulaga e le o iloa.

Uiga o le epilepsy

Epilepsy e faʻaalia i le faʻafuaseʻi o le faʻaogaina o le eletise i totonu o le faiʻai, e mafua ai se faʻalavelave le tumau o fesoʻotaʻiga i le va o neu. E masani ona pupuu. E mafai ona faia i totonu o se vaega patino o le faiʻai poʻo lona atoaga. E mafai ona fuaina nei fa'alavelave neura i le taimi a elemenephalogram (EEG), o se suʻega e faʻamaumau ai gaioiga o faiʻai.

E feteenai ma le manatu o se tasi, o le faoa epileptic e le o fa'atasi mai i taimi uma ma ni gaio'iga fe'ai po'o tete'e. Atonu o le mea moni e tau le ofoofogia. Ona fa'aalia lea i lagona e le masani ai (e pei o le olfactory poo le auditory hallucinations, etc.) faatasi ai ma le leai o se malamalama, ma e ala i faʻaaliga eseese, e pei o le vaʻavaʻai tumau poʻo le faʻaalia o le toe fai.

Mea moni taua: fa'alavelave e tatau e toe fai ona o le ma'i epilepsy. O lea la, ina ua maua se faoa faamalosi e tasi o tete i lona olaga e le faapea ua tatou maua i le ma'i ma'i. E mana'omia a itiiti ifo ma le lua mo se su'esu'ega o le epilepsy e fai. E mafai ona aliali mai se faoa epileptic i le tele o tulaga: manu'a o le ulu, maningitis, stroke, soona inu fualaau faasaina, aveese fualaau faasaina, ma isi.

E le o se mea e masani ai tamaiti laiti maua le ma'i i le taimi o se fiva fiva. Valaau febrile convulsions, e masani ona fa'agata pe tusa o le 5 pe 6 tausaga. E le o se ituaiga o epilepsy. A tula'i mai fa'apea, e taua lava le va'ai i le foma'i.

Mafuaaga

I le tusa ma le 60% o mataupu, e le mafai e fomaʻi ona faʻamautinoa le mafuaʻaga tonu o le faoa faamalosi. E fa'apea e tusa ma le 10% i le 15% o mataupu uma e iai se vaega tupuaga talu ai e foliga mai e sili atu ona taatele i nisi aiga le epilepsy. Ua fa'afeso'ota'ia e tagata su'esu'e nisi ituaiga o epilepsy i le fa'aletonu o le tele o genes. Mo le tele o tagata, o genes ua na o se vaega o le mafuaʻaga o le epilepsy. O nisi kenera e mafai ona fa'atupu ai le ma'ale'ale o se tagata i tulaga tau si'osi'omaga e fa'aoso ai le faoa.

I taimi e seasea tupu, epilepsy atonu e mafua mai i le tuma o le faiʻai, o se faʻasologa o le stroke, poʻo isi faʻalavelave i le faiʻai. O le mea moni, o se maʻila e mafai ona fausia i totonu o le cerebral cortex, mo se faʻataʻitaʻiga, ma suia le gaioiga o neu. Manatua o ni nai tausaga e mafai ona mavae i le va o le faʻalavelave ma le amataga o le epilepsy. Ma ia manatua o le i ai o le epilepsy, e tatau ona tupu soo ae le na o le faatasi. Ole stroke ole mafua'aga autu ole epilepsy ile tagata matutua ile 35 tausaga le matutua.

Fa'ama'i pipisi. O fa'ama'i fa'ama'i, e pei o le fiva fai'ai, AIDS, ma le encephalitis viral, e mafai ona mafua ai le epilepsy.

Manu'a a'o le'i fanau. A'o le'i fananau mai, e ono afaina pepe i fai'ai e mafai ona mafua mai i le tele o mea, e pei o le fa'ama'i o le tina, le lelei o mea'ai, po'o le le lava o le okesene. O nei fa'aleagaina ole fai'ai e mafai ona o'o atu ai ile epilepsy po'o le cerebral palsy.

Fa'aletonu o le atina'e. Epilepsy e mafai i nisi taimi ona fesoʻotaʻi ma faʻafitauli tau atinaʻe, e pei ole autism ma neurofibromatosis.

O ai e aʻafia?

I Amerika i Matu, e tusa ma le 1 i le 100 tagata e maua i le ma'i ma'i. Mai faamaʻi neura, e sili ona taatele, pe a uma le migraine. E oo atu i le 10% o le faitau aofaʻi o le lalolagi e mafai ona maua se faoa faamalosi i se taimi o latou olaga.

E ui lava e mafai ona tupu i soo se matua, o leepilepsy E masani ona tupu i le taimi o le tamaitiiti poʻo le talavou, poʻo le maeʻa o le 65 tausaga. I tagata matutua, o le faʻateleina o le fatu fatu ma le stroke e faʻateleina ai le lamatiaga.

Ituaiga o faoa faamalosi

E 2 ituaiga autu o faoa epileptic:

  • vaega faoa faamalosi, fa'atapula'a i se vaega patino o le fai'ai; o le tagata ma'i atonu e nofouta i le taimi o le faoa faamalosi (faoa faamalosi vaega faigofie) pe mafai foi ona suia lona malamalama (faoa faamalosi vaega lavelave). I le tulaga mulimuli, e masani lava ona le manatua e le tagata maʻi lona faoa faamalosi.
  • faoa faoa lautele, salalau atu i vaega uma o le fai'ai. O le tagata maʻi e leiloa le mafaufau i le taimi o le faoa faamalosi.

O nisi taimi o le faoa faamalosi, e muamua le vaega, e sosolo atu i le fai'ai atoa ma oo ai ina lautele. O le ituaiga lagona e lagona i le taimi o le faoa faamalosi e maua ai e le fomaʻi se faʻamatalaga poʻo fea e sau ai (o le pito i luma, le lobe faaletino, ma isi).

O faoa faamalosi e mafai ona mafua mai:

  • Idiopathic. O lona uiga e leai se mafuaaga manino.
  • fa'ailoga. O lona uiga e iloa e le foma'i le mafua'aga. E mafai foi ona ia masalomia se mafuaaga, e aunoa ma le faailoaina.

E tolu faʻamatalaga o le faoa faamalosi, e faʻatatau i le vaega o le faiʻai na amata ai le gaioiga faʻamalosi:

Faoa faoa vaega

E fa'atapula'aina i se vaega fa'atapula'aina o le fai'ai.

  • Fa'ato'a faoa fa'apitoa (na taʻua muamua o le “faoa faamalosi”). O nei osofa'iga e masani lava ona umi ni nai minute. I le taimi o se faoa faamalosi vaega, e tumau pea le malamalama o le tagata.

    O auga e fa'alagolago ile vaega ole fai'ai ua a'afia. E ono o'o le tagata i lagona fa'afefete, faia se gaio'iga fa'amalosi e le mafai ona taofiofia i so'o se vaega o le tino, fa'alogoina le sogisogi, va'ai po'o le tofo, pe fa'aalia se lagona e le'i fa'amatalaina.

O fa'ailoga o faoa faoa faigofie e mafai ona fenumiai ma isi fa'afitauli o le neura, e pei ole migraine, narcolepsy, po'o le ma'i mafaufau. E mana'omia su'esu'ega fa'aeteete ma su'esu'ega e iloa ai le ma'i epilepsy mai isi fa'afitauli.

  • Fa'alavelave vaega faoa faamalosi (lea sa ta'ua muamua o le “psychomotor seizures”). I le taimi o se faoa faamalosi vaega lavelave, o le tagata ua i ai i se tulaga suia o le malamalama.

    E le tali atu o ia i le faaosofia ma ua mau lana vaai. Atonu e iai ana galuega otometi, o lona uiga e na te faia ni taga e fai soo e pei o le tosoina o ona lavalava, fememeaʻi o ona nifo, ma isi. A uma loa le faʻalavelave, na te le manatua lava pe itiiti le mea na tupu. Atonu e le mautonu pe moe.

Faoa faamalosi

O lenei ituaiga o faoa faamalosi e aofia ai le fai'ai atoa.

  • Toesea lautele. O le mea lea sa masani ona taʻua o le "tamaʻi leaga". O osofaiga muamua o lenei ituaiga o epilepsy e masani lava ona tupu i le tamaitiiti, mai le 5 i le 10 tausaga. E tumau ni sekone ma e mafai foi ona o faatasi ma le tetete puupuu o laumata. E le toe maua e le tagata le feso'ota'iga ma lona si'osi'omaga, ae tumau pea lona leo maso. E silia ma le 90% o tamaiti e maua i lenei ituaiga o ma'i epileptic e o'o i le fa'amagaloga mai le 12 tausaga.
  • Tonicoclonic seizures. Sa taʻua i latou i se tasi taimi o le "leaga tele". O le ituaiga faoa lea e masani ona fesootai ma epilepsy ona o latou foliga mataʻina. Ole faoa faamalosi e masani ona i lalo ole 2 minute. O lena faoa faamalosi lea e faia i vaega e 2: tonic ona clonic.

    - I le taimi o le vaega vailaau, atonu e tagi le tagata ona te'a ai lea. Ona malo ai lea o lona tino ma mau lona auvae. Ole vaega lea e masani ona i lalo ole 30 sekone.

    - Ona, i le vaega clonic, ua tetete le tagata (e le mafai ona taofiofia, tetete maso maso). O le manava, poloka i le amataga o le osofaʻiga, e mafai ona matua le masani. E masani lava e itiiti ifo i le 1 minute.

    A uma le faoa, ona malolo ai lea o maso, e aofia ai maso o le manava ma le manava. Mulimuli ane, atonu e le mautonu le tagata, le mautonu, tiga le ulu ma manaʻo e moe. O nei a'afiaga e fesuisuia'i le umi, mai le luasefulu minute i le tele o itula. O tiga o musele o nisi taimi e tumau pea mo ni nai aso.

  • Crises myocloniques. E seasea, e fa'afuase'i ona fa'aalia i latou ita lima ma vae. O lenei ituaiga o faoa faamalosi e tumau mai le tasi i ni nai sekone e fuafua lava pe o se te'i tasi po o se faasologa o tete. E masani lava e le mafua ai le fenumiai.
  • Atonic fa'alavelave. I le taimi o nei faoa e le masani ai, o le tagata pa'ū fa'afuase'i ona o le leiloa fa'afuase'i o le leo o maso. Ina ua mavae ni nai sekone, ua toe malamalama o ia. Ua mafai ona tu i luga ma savali.

O taunuuga e ono tupu

Faoa faamalosi e mafai ona taitai atu ai manuʻa pe afai ua le toe pulea e le tagata ana gaioiga.

O tagata taʻitoʻatasi e maua i le maʻi epilepsy e mafai foi ona oʻo i aʻafiaga faʻale-mafaufau e mafua, faatasi ai ma isi mea, e ala i le le mautonu o le faoa faamalosi, faʻaituau, aafiaga le manaʻomia o vailaʻau, ma isi.

O faoa faamalosi e faaumiumi pe e le muta i le toe foi i se tulaga masani e tatau lava togafitia fa'anatinati. E mafai ona latou taʻitaʻia i mea taua fa'asologa o le neura i soo se matua. O le mea moni, i le taimi o se faʻalavelave faaumiumi, o nisi vaega o le faiʻai e leai se okesene. E le gata i lea, o le faʻaleagaina e mafai ona faia i neu ona o le tuʻuina atu o mea faʻamalosi ma catecholamines e fesoʻotaʻi ma faʻalavelave mamafa.

O nisi faoa faamalosi e oo lava i le oti. E seasea ona tupu ma e le iloa. E iai le igoa o” maliu faʻafuaseʻi, faʻafuaseʻi ma le faʻamatalaina ile epilepsy (MSIE). E iai le talitonuga o le faoa faamalosi e mafai ona suia ai le tata o le fatu pe taofi le manava. Ole tulaga lamatia ole a sili atu ile epileptics e le lelei le togafitia o latou faoa faamalosi.

O le maua o se ma'i i nisi taimi e ono lamatia ai oe po'o isi.

Pau. Afai e te pa'ū i le taimi o le faoa faamalosi, e te ono manu'a lou ulu pe gau se ponaivi.

malemo. Afai e maua oe i le ma'i epilepsy, e 15 i le 19 taimi e sili atu ai lou malemo a'o e aau pe i totonu o lau taputa'ele nai lo le isi vaega o le faitau aofa'i ona o le lamatiaga o le maua i totonu o le vai.

Faalavelave tau taavale. O le faoa faamalosi e mafua ai le leiloa po'o le pulea e mafai ona lamatia pe afai e te aveina se taavale. O nisi atunu'u e iai fa'atapula'a laisene aveta'avale e feso'ota'i ma lou agava'a e pulea au faoa faamalosi.

Fa'afitauli tau le soifua maloloina. O tagata e maua i le ma'i epilepsy e sili atu ona i ai ni fa'afitauli o le mafaufau, aemaise lava le atuatuvale, popole ma, i nisi tulaga, amioga pule. O faʻafitauli e mafai ona mafua mai i faigata e fesoʻotaʻi ma le faʻamaʻi lava ia faʻapea foʻi ma aʻafiaga o le vailaʻau.

O se fafine e maua i le epilepsy o loʻo fuafua e maʻitaga e tatau ona faʻaeteete. E tatau ona va'ai le foma'i ia le itiiti ifo i le 3 masina a'o le'i ma'itaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai e le fomaʻi ona fetuʻunaʻi vailaʻau ona o le lamatiaga o le faʻaleagaina o le fanau mai nisi o vailaʻau faʻamaʻi epileptic. E le gata i lea, o le tele o vailaʻau e faʻamaʻi epileptic e leʻo faʻaogaina i le auala tutusa i le taimi o le maitaga, o lea e ono suia ai le fua. Manatua o faoa epileptic i latou lava e mafai ona tuʻuina le fetus lamatia e ala i le taofia mo sina taimi le okesene.

Iloiloga fa'atino

I se tulaga lautele, afai e tausia lelei le tagata, e mafai ona latou ola i se olaga masani ma nisi tapula'a. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le ave taʻavale faʻapea foʻi ma le faʻaogaina o masini faʻapitoa poʻo masini i totonu o le faʻavae o se galuega e mafai ona faʻasaina i le amataga o togafitiga. Afai o le tagata ua maua i le ma'i epilepsy e le'i maua se faoa faamalosi mo se vaitaimi patino, e mafai e le fomai ona toe iloilo lona tulaga ma tuuina atu ia te ia se tusi faamaonia faafomai e faamuta ai nei faasaina.

Epilepsy Canada e faamanatu atu i tagata o tagata e mauaepilepsy e itiiti le faoa pe a taitai a ola galue. "O lona uiga e tatau ona tatou faʻamalosia i latou e suʻe se galuega", e mafai ona tatou faitau i luga o latou upega tafaʻilagi.

Evolution umi

Epilepsy e mafai ona tumau i le olaga atoa, ae o nisi tagata e maua i ai e iu lava ina le toe maua. E fa'atatau e tagata popoto e tusa ma le 60% o tagata e le'i togafitia e le toe maua i totonu o le 24 masina talu ona latou maua muamua.

O le maua muamua o lou ma'i i lou la'ititi e foliga mai e fa'aola ai. E tusa ma le 70% e fa'amagaloga mo le 5 tausaga (leai se faoa faamalosi mo le 5 tausaga).

E tusa ma le 20 i le 30 pasene e maua ai le epilepsy tumau (epilepsy umi).

Mo le 70% i le 80% o tagata o loʻo tumau ai le faʻamaʻi, o vailaʻau e manuia i le faʻaumatiaina o le faoa faamalosi.

Ua lipotia mai e le au suʻesuʻe Peretania o le maliu e 11 taimi sili atu ona taatele i tagata e maua i le epilepsy nai lo le isi vaega o le faitau aofaʻi. Na faaopoopo mai e tusitala e sili atu le lamatiaga pe afai o se tagata e maua i le epilepsy e iai foi se maʻi mafaufau. O pule i le ola, fa'alavelave fa'afuase'i ma fa'ao'olima na mafua ai le 16% o maliu vave; O le to'atele na maua i se fa'aletonu o le mafaufau.

Tuua se tali