O le faiʻai o le tagata e iai le malosi e sui ai, toe faʻaleleia ma faʻamalolo, tusa lava po o le a le matua

E tusa ai ma le manatu sa i ai muamua, o le faagasologa o le matua o le faiʻai e amata pe a avea le tamaititi ma talavou. O le maualuga o lenei faagasologa e pa'u i tausaga matutua. Ae ui i lea, ua faʻamautuina nei o le faiʻai o le tagata e mafai ona suia, toe faʻafoʻisia ma toe faʻafouina, ma i luga o se fua e le gata. E mulimuli mai i lenei mea o le mea autu e aʻafia ai le faiʻai e le o le matua, ae o le amio a le tagata i le olaga atoa.

O loʻo i ai faʻagasologa e "toe faʻafouina" neu mea paʻepaʻe paʻepaʻe (faʻatasi e taʻua o le nucleus basal); i le taimi o nei faiga, e galue le faiʻai i se faiga faʻaleleia. O le nucleus basalis e fa'agaoioia le faiga o le neuroplasticity fai'ai. O le upu neuroplasticity e faasino i le mafai ona pulea le tulaga o le faiʻai ma tausia lona gaioiga.

Faatasi ai ma le matua, o loʻo i ai sina faʻaitiitia o le lelei o le faiʻai, ae e le taua tele e pei ona manatu muamua i ai tagata atamamai. E le gata ina mafai ona faia ni auala fou neural, ae faʻapea foʻi ona faʻaleleia mea tuai; e mafai ona faia lenei mea i le olaga atoa o le tagata. Ina ia ausia uma le muamua ma le lona lua e mafai ai ona faʻaaogaina nisi o metotia. I le taimi lava e tasi, e talitonuina o le aʻafiaga lelei i le tino o le tagata na ausia e nei faiga e faʻaauau pea mo se taimi umi.

O se aafiaga faapena e mafai ona o le mea moni e mafai e mafaufauga o se tagata ona aafia ai ona kenera. E masani ona talia e faapea o mea tau kenera na tuufaasolo mai e se tagata mai o latou tuaa e le mafai ona faia ni suiga. E tusa ai ma se talitonuga lautele, e maua e se tagata mai ona matua ato uma na latou mauaina mai o latou tuaa (faʻataʻitaʻiga, kenera e iloa ai le ituaiga tagata o le a umi ma faigata, o a faʻamaʻi o le a avea ma uiga o ia, ma isi). ma o lenei ato e le mafai ona suia. Ae ui i lea, o le mea moni, e mafai ona aʻafia genes o le tagata i lona olaga atoa. E aafia uma i latou i amioga a le latou ave taavale, ma ona mafaufauga, lagona, ma talitonuga.

I le taimi nei, o le mea moni lenei e iloa: pe faʻafefea ona 'ai se tagata ma le ituaiga olaga na te ola ai e aʻafia ai ona kenera. O gaioiga faʻaletino ma isi mea e tuʻuina atu ai se faʻailoga ia i latou. I aso nei, o loʻo faʻatautaia e le au atamamai suʻesuʻega i le tulaga o aʻafiaga o loʻo faʻaaogaina i kenera e ala i lagona - mafaufauga, lagona, faʻatuatua o se tagata. Ua faafia ona talitonu tagata popoto o vailaau e aafia i gaoioiga faalemafaufau o le tagata e sili ona malosi lona aafiaga i ona kenera. Ole maualuga ole a'afiaga e fa'atusaina ile a'afiaga e fa'atupu ile mea tau kenera e ala ile suiga ile mea'ai, olaga po'o le nofoaga.

O le ā ua faaalia i suʻesuʻega?

E tusa ai ma le Dr. Dawson Church, o ana suʻesuʻega e faʻamaonia ai e mafai e mafaufauga ma le faʻatuatua o se tagata ona faʻagaoioia kenera e fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi ma le toe faʻaleleia. E tusa ai ma ia, o le tino o le tagata e faitau faʻamatalaga mai le faiʻai. E tusa ai ma le faasaienisi, o le tagata e naʻo se seti faʻapitoa e le mafai ona suia. Ae ui i lea, o se sao taua o loʻo faia lea e iai se aʻafiaga o genes i le vaʻaia o le latou feaveaʻi ma luga o faiga eseese o loʻo tutupu i lona tino, fai mai le Ekalesia.

O se faʻataʻitaʻiga na faia i le Iunivesite o Ohio na faʻaalia manino ai le maualuga o le aafiaga o le mafaufau i le toe faʻafouina o le tino. Sa aafia ulugalii i lona faatinoina. O mataupu taʻitasi na tuʻuina atu i ai sina manua itiiti i le paʻu, ma iʻu ai i se maʻi. Ina ua uma lena, sa tatau i ulugalii ona faia se talanoaga i se mataupu puupuu mo le 30 minute pe faia se finauga i so o se mataupu.

Ina ua maeʻa le faʻataʻitaʻiga, mo ni nai vaiaso, na fuaina ai e le au atamamai le faʻaogaina o meaola o mataupu o ni polotini se tolu e aʻafia ai le fua o le faʻamaloloina o manuʻa o le paʻu. O faʻaiʻuga na faʻaalia ai o tagata auai na ulu atu i se finauga ma faʻaalia le sili atu le causticity ma le faʻamalosi, o mea o loʻo i totonu o nei polotini na foliga mai e 40% maualalo ifo nai lo i latou na fesoʻotaʻi i luga o se mataupu faʻapitoa; tutusa le faʻatatau i le fua o le toe faʻafouina o manuʻa - na maualalo i le pasene tutusa. I le faʻamatalaga i le faʻataʻitaʻiga, o loʻo tuʻuina mai e le Ekalesia le faʻamatalaga o loʻo faʻaauau pea: o se porotini e gaosia i totonu o le tino e amata ai le galuega a kenera e nafa ma le toe faʻafouina. E fa'aaoga e kene ni sela fa'ato'aga e fausia ai sela fou e toe fa'afo'isia ai. Ae i lalo o le atuatuvale, e faʻaalu le malosi o le tino i le faʻasaʻoina o mea faʻalavelave (adrenaline, cortisol, norepinephrine). I lenei tulaga, o le faailo e auina atu i genes faamalolo e sili atu ona vaivai. O lenei mea e taʻitaʻia ai le faʻamalologa e faʻagesegese tele. I se isi itu, afai e le faʻamalosia le tino e tali atu i faʻamataʻu mai fafo, o lona malosi uma e faʻaaogaina i le faʻamalologa.

Aisea e taua ai?

O le fanau mai, o se tagata e iai se tofi faʻapitoa e faʻamautinoa ai le aoga lelei o le tino i taimi o gaioiga faaletino i aso taitasi. Ae o le gafatia o se tagata e faatumauina le paleni o le mafaufau e aafia tonu ai le malosi o le tino e faʻaaoga ai ona gafatia. E tusa lava pe o loʻo faʻaofuofu se tagata i mafaufauga faʻamalosi, o loʻo i ai auala e mafai ona ia faʻaogaina e faʻafetaui ai ona ala e lagolago ai faiga faʻaletonu. O le fa'apopoleina faifaipea e fesoasoani i le matua vave o le fai'ai.

O le atuatuvale e o faatasi ma se tagata i lona olaga atoa. O le manatu lenei o Dr. Harvard Phyllitt o le Iunaite Setete, polofesa o geriatrics i le New York School of Medicine (Phyllitt foi o loo faauluulu i se faavae e atiina ae fualaau fou mo i latou o loo mafatia i le faamai o le Alzheimer). Fai mai Phyllit, o le a'afiaga sili ona leaga i le tino e mafua mai i le atuatuvale o le mafaufau e lagona e se tagata i totonu o se tali atu i faʻamalosi i fafo. O lenei faʻamatalaga o loʻo faʻamamafaina ai e tuʻuina atu e le tino se tali patino i mea leaga mai fafo. O se tali tutusa a le tino o le tagata e iai sona aafiaga i le faiʻai; o le taunuuga o faaletonu mafaufau eseese, mo se faataitaiga, faaletonu manatua. O le fa'apopoleina e fesoasoani i le leiloa o le mafaufau i le matua ma o se fa'alavelave fa'alavelave mo le fa'ama'i o le Alzheimer. I le taimi lava e tasi, e mafai e se tagata ona maua le lagona e sili atu lona matua (i le tulaga o le mafaufau) nai lo le mea moni.

O taunuʻuga o suʻesuʻega na faia e saienitisi i le Iunivesite o Kalefonia na faʻaalia ai afai e faʻamalosia pea le tino e tali atu i le atuatuvale, o le taunuuga e mafai ona faʻaitiitia i se vaega taua o le limbic system o le faiʻai - o le hippocampus. O lenei vaega o le faiʻai e faʻagaoioia faiga e faʻaumatia ai aʻafiaga o le atuatuvale, ma faʻamautinoaina foi le faʻaogaina o le manatua umi. I lenei tulaga, o loʻo tatou talanoa foi e uiga i le faʻaalia o le neuroplasticity, ae o iinei e le lelei.

O le malolo, o se tagata o loʻo faʻatautaia sauniga i le taimi na te faʻaumatia atoa ai soʻo se mafaufauga - o nei faiga e mafai ai ona e faʻavaveina mafaufauga ma, o se taunuuga, faʻamalieina le maualuga o mea faʻalavelave i le tino ma le faʻaaliga o gene. E le gata i lea, o nei gaioiga e iai se aafiaga i le fausaga o le faiʻai.

O se tasi o mataupu faavae o le neuroplasticity o le faʻamalosia o vaega o le faiʻai e nafa ma lagona lelei, e mafai ona e faʻamalosia fesoʻotaʻiga neural. O lenei aafiaga e mafai ona faatusatusa i le faamalosia o maso e ala i faamalositino. I le isi itu, afai e masani ona mafaufau se tagata e uiga i mea faʻalavelave, o le maaleale o lona cerebellar amygdala, lea e nafa ma lagona le lelei, faʻateleina. Na faamatala e Hanson e ala i ia gaioiga e faateleina ai e le tagata le faigofie o lona faiʻai ma, o se taunuuga, i le lumanaʻi e amata ona ita ona o mea laiti eseese.

O le tino o le tino e iloa ai le fiafia i totonu o totoga o le tino ma le auai o le vaega tutotonu o le faiʻai, ua taʻua o le "motu". Ona o lenei manatu, ua taʻua o le interoception, i le taimi o gaioiga faaletino, e puipuia le tino o le tagata mai manuʻa; e mafai ai e se tagata ona lagona e masani mea uma i le tino, o le tala lea a Hanson. E le gata i lea, afai o le "motu" o loʻo i ai i se tulaga maloloina, o le a faʻateleina le malamalama ma le lagona alofa o se tagata. O le pito i luma cingulate cortex e nafa ma le faʻatonuga. O nei vaega e mafai ona aʻafia e ala faʻapitoa faʻamalologa, ausia ai se aafiaga lelei i le tino.

I le matua, faʻaleleia atili le mafaufau e mafai i tausaga taʻitasi.

Mo le tele o tausaga, o le manatu taatele e faapea pe a oʻo le tagata i le ogatotonu o tausaga, o le faiʻai o le tagata e amata ona leiloa lona fetuutuunai ma gafatia. Ae o faʻaiʻuga o suʻesuʻega talu ai nei ua faʻaalia ai pe a e oʻo i le ogatotonu o le matua, e mafai e le faiʻai ona oʻo i le tumutumu o ona gafatia. E tusa ai ma suʻesuʻega, o nei tausaga e sili ona lelei mo le gaioiga sili ona malosi o le faiʻai, tusa lava poʻo a masaniga leaga a le tagata. O filifiliga e faia i lenei tausaga e faʻaalia e le faʻalauiloa sili, talu ai o le tagata e taʻitaʻia e le poto masani.

O tagata tomai faapitoa o loʻo aʻafia i suʻesuʻega o le faiʻai e masani ona finau e faapea o le matua o lenei okeni e mafua mai i le oti o neutrons - sela faiʻai. Ae ina ua suʻesuʻeina le faiʻai e faʻaaoga ai tekinolosi faʻapitoa, na maua ai i le tele o le faiʻai e tutusa le numera o neu i le olaga atoa. E ui o nisi vaega o le matua e mafua ai le faʻaleagaina o tomai faʻapitoa (e pei o le taimi e tali atu ai), ae o loʻo faʻaleleia pea neu.

I lenei faagasologa - "bilateralization o le faiʻai", e pei ona taʻua e le au atamamai - e tutusa uma vaega uma e lua. I le 1990s o saienitisi Kanata i le Iunivesite o Toronto, o loʻo faʻaaogaina le tekonolosi fou e suʻesuʻe ai le faiʻai, na mafai ona latou vaʻaia lana galuega. Ina ia faʻatusatusa le galuega a le faiʻai o tagata talavou ma tagata ogatotonu, na faia se faʻataʻitaʻiga i le mafaufau ma le mafaufau. Na fa'aalia i mata'upu ata o foliga e tatau ona vave taulotoina o latou igoa, ona ta'u mai lea o igoa o i latou ta'itasi.

Na talitonu tagata popoto o le a sili atu le leaga o tagata auai i le vaeluagalemu i luga o le galuega, ae ui i lea, e feteenai ma faʻamoemoega, o vaega uma e lua na faʻaalia tutusa taunuuga. E le gata i lea, o se tasi o tulaga na mafua ai le faateia o saienitisi. A o faia le positron emission tomography, o mea nei na maua: i tagata talavou, o le faʻagaoioia o fesoʻotaʻiga neural na tupu i se vaega patino o le faiʻai, ma i totonu o tagata matutua, e faaopoopo atu i lenei vaega, o se vaega o le pito i luma. sa aafia ai foi le tino o le fai'ai. Faʻavae i luga o lenei ma isi suʻesuʻega, na faʻamatalaina e le au atamamai lenei faʻalavelave e ala i le mea moni e faapea o mataupu mai le vaeluagalemu o tausaga i soʻo se sone o le neural network e mafai ona i ai ni faaletonu; i le taimi lea, o le isi vaega o le faiʻai na faʻagaoioia e taui. E faʻaalia ai i le tele o tausaga e faʻaaogaina e tagata o latou faiʻai i se tulaga sili atu. E le gata i lea, i tausaga matutua, o le neural network i isi vaega o le faiʻai e faʻamalosia.

E mafai e le faiʻai o le tagata ona manumalo i tulaga, e tetee atu ai, e faʻaaoga ai lona fetuutuunai. O le uaʻi totoʻa i lona soifua maloloina e saosaolaumea i le mea moni e sili atu ona lelei iʻuga. E tusa ai ma le au suʻesuʻe, o lona tulaga e aʻafia lelei i meaʻai tatau, malologa, faʻamalositino mafaufau (galuega i galuega o le faʻateleina o le lavelave, suʻesuʻega o soʻo se vaega), gaioiga faaletino, ma isi. O nei mea e mafai ona aʻafia ai le faiʻai i soʻo se matua - pei o le talavou faapea foi ma le matua.

Tuua se tali