Le fa'amaumauga sili ona le masani a le Guinness World Records

Le fa'amaumauga sili ona le masani a le Guinness World Records

E mafuli tagata e suʻe ni auala e faʻaalia ai o latou manatu. E masani lava ona taumafai se tagata e fai le mea e le mafai e se tasi na muamua ona faia. Ia oso maualuga, tamo'e vave pe togi se mea e mamao atu nai lo isi. O lenei manaʻoga faaletagata e faʻaalia lelei i taʻaloga: matou te fiafia e seti ni faʻamaumauga fou ma fiafia e matamata i isi o faia.

Ae ui i lea, o le numera o taʻaloga taʻaloga e faʻatapulaʻaina, ma le numera o taleni eseese a tagata e le gata. Ua maua le avanoa. I le 1953, na tatalaina ai se tusi e le masani ai. Sa i ai faamaumauga o le lalolagi i vaega eseese o le olaga o le tagata, faapea foi ma tulaga taua faalenatura. O le tusi na lomia e ala i le poloaiga a le kamupani gaosi Irish Guinness. O le mafuaaga lena ua taʻua ai le Guinness Book of Records. O le manatu e lolomi sea tusi na sau i se tasi o tagata faigaluega a le kamupani, Hugh Beaver. Na ia manatu o le a naʻo le manaʻomia mo tagata faʻatau pia, i le taimi o latou feeseeseaiga e le gata e uiga i mea uma i le lalolagi. O le manatu na iu ina matua manuia.

Talu mai lena taimi, ua matua lauiloa. E masani ona maua e tagata itulau o lenei tusi, e mautinoa lava e taʻutaʻua ma taʻutaʻua. E mafai ona faʻaopoopoina o le tusi e lolomiina i tausaga taʻitasi, o lona faʻasalalauga e tele. E na o le Tusi Paia, le Koran ma le tusi sii a Mao Zedong o loo tuuina atu i se aofaiga tele. O nisi o fa'amaumauga na taumafai tagata e fa'amauina e mata'utia mo lo latou soifua maloloina ma e ono o'o atu ai i ni fa'aletonu le manuia. O le mea lea, na taofia e le au lomitusi o le Guinness Book of Records le resitalaina o na mea na ausia.

Ua matou tuʻufaʻatasia se lisi mo oe e aofia ai sili ona le masani ai Guinness World Records.

  • Georgian Lasha Patareya na mafai ona faʻanofoina se loli e sili atu i le valu tone lona mamafa. O le mea, na ia faia i lona taliga agavale.
  • Na toso e Manjit Singh se pasi e lua i luga ole laiga ile 21 mita le mamao. Sa nonoa le maea i lona lauulu.
  • O le tagata laulu Iapani Katsuhiro Watanabe o loʻo umia foi faʻamaumauga. Na ia faia o ia lava o le mohawk aupito maualuga i le lalolagi. O le maualuga o le lauulu na oʻo i le 113,284 senitimita.
  • Na ave e Jolene Van Vugt le mamao sili ona mamao i luga o se faleuila afi. O le saoasaoa o lenei taavale e 75 km/h. Ina ua mavae lena, sa ia ulufale atu i le Guinness Book of Records.
  • O le tusiata Saina o Fan Yang na ia faia le fasimoli sili ona tele i le lalolagi, lea e mafai ona ofi i ai le 183 tagata.
  • O Iapani Kenichi Ito na ia faia se faamaumauga o le lalolagi mo le saoasaoa o le faatoilaloina o le selau mita i luga o vae e fa. Na mafai ona ia tamoe i lenei mamao i le 17,47 sekone.
  • O le Siamani Maren Zonker mai Cologne sa sili ona saoasaoa i le lalolagi na tamoe i le mamao e 100 mita i apa. Na o le 22,35 sekone na alu ai.
  • Na mafai e John Do ona faia feusuaʻiga ma fafine e 55 i le aso e tasi. Sa fiafia o ia i ata tifaga ponokalafi.
  • O se fafine e igoa ia Houston na faia feusuaʻiga i le 1999 i le sefulu itula i le 620.
  • E sefululima itula le umi o feusuaiga. O lenei faamaumauga e patino i le fetu tifaga May West ma lana pele.
  • O le fafine na fanauina le numera tele o tamaiti o se fafine faifaatoaga Rusia, le faletua o Fyodor Vasilyev. Sa avea o ia ma tina o se fanau e 69. Na fanaua e le fafine le masaga e sefuluono, e faafitu ona fanauina e ia le masaga tolu, ma e fa ona fanauina e ia o lana fanau e toafa i le taimi e tasi.
  • I le tasi fanau mai, o Bobby ma Kenny McCoughty e to'atele le fanau. E toafitu pepe na fananau i le taimi e tasi.
  • Peruvian Lina Medina na fanauina se tamaititi i le lima o ona tausaga.
  • I aso nei, o le Great Dane Zeus, o loʻo nofo i le setete o Amerika o Michigan, ua taʻua o le taifau sili ona tele i le lalolagi. O le maualuga o lenei sauai e 1,118 mita. E nofo o ia i se fale masani i le taulaga o Otsego ma e le maualalo tele i le tuputupu ae i ona tagata.
  • O fa'alavelave o le pusi aupito maualuga lea i le lalolagi. O lona maualuga e 48,3 senitimita.
  • O le isi tagatanuu o Michigan, o Melvin Booth, e mitamita i fao sili ona uumi. O lo latou umi e 9,05 mita.
  • O se tagata nofomau o Initia, o Ram Sing Chauhan, e pito sili ona umi lona misa i le lalolagi. Latou te oʻo i le umi o le 4,2 mita.
  • O le maile Coonhound e igoa ia Harbour e sili ona umi ona taliga i le lalolagi. I le taimi lava e tasi, o taliga e eseese umi: o le agavale e 31,7 senitimita, ma le taumatau e 34 senitimita.
  • O le nofoa pito i tele o le lalolagi na fausia i Austria, o lona maualuga e sili atu i le tolusefulu mita.
  • O le vaiolini aupito tele i le lalolagi e faia i Siamani. E 4,2 mita le umi ma 1,23 mita le lautele. E mafai ona e taalo i ai. Ole umi ole aufana e sili atu ile lima mita.
  • O lē e ona le laulaufaiva sili ona umi o le Peretania o Stephen Taylor. O lona umi e 9,8 senitimita.
  • O le tama'ita'i la'ititi e nofo i Initia, o lona igoa o Jyote Amge ma lona maualuga e na'o le 62,8 senitimita. E mafua lenei mea i se ma'i ponaivi e seasea maua - achondroplasia. Faatoa atoa le sefuluvalu tausaga o le fafine. O le teine ​​e ola i se olaga atoatoa masani, sa ia aʻoga i le iunivesite ma mitamita i lona tuputupu aʻe laitiiti.
  • O le tama itiiti o Junrei Balawing, o lona maualuga e na o le 59,93 senitimita.
  • O Turkey o le fale o le tagata sili ona maualuga i luga o le paneta. O lona igoa o Sultan Kosen ma e 2,5 mita lona maualuga. E le gata i lea, e lua isi ana faamaumauga: e tele ona vae ma lima.
  • O Michel Rufineri e pito sili ona lautele i le lalolagi. O lo latou lautele e 244 senitimita, ma o le mamafa o se fafine e 420 kilokalama.
  • O le masaga aupito matutua i le lalolagi o Marie ma Gabrielle Woudrimer, lea na faamanatuina talu ai nei le 101 tausaga i se fale tausi soifua i Peleseuma.
  • O le Aikupito Mustafa Ismail e sili ona tele biceps. O le voluma o lona lima e 64 senitimita.
  • O le sikaleti sili ona umi na faia i Havana. O lona umi e 43,38 mita.
  • O se Czech fakir, Zdenek Zahradka, na sao mai ina ua mavae aso e sefulu i totonu o se pusa oti laupapa e aunoa ma se meaai po o se vai. E na'o se paipa ea e fa'afeso'ota'i atu i le lalolagi i fafo.
  • O le kisi sili ona umi e 30 itula ma 45 minute. E iai se ulugalii Isaraelu. I lea taimi atoa latou te leʻi aai, e leʻi inu, ae na o le sogi. Ma ina ua mavae lena na latou oo atu i le Guinness Book of Records.

Ua matou lisiina na o se vaega itiiti lava o faamaumauga ua resitalaina aloaia i totonu o le tusi. O le mea moni, e tele afe o latou ma e matua fia iloa uma lava, malie ma e le masani ai.

Tuua se tali