O le mea moni e uiga i iʻa o loʻo natia mai ia i tatou O le 'ai o iʻa e lamatia ai le soifua maloloina

Mata'utia matautia mai le loloto o le sami

O nei aso ua pisia i'a i vaila'au o'ona e mafua ai le kanesa ma le fa'aleagaina o le fai'ai. E le gata i lea, mai oloa uma, o iʻa e sili ona mataʻutia i tulaga o siama faʻamaʻi. E te manatu o i'a o se mea'ai maloloina? Toe mafaufau. O i'a e ola i le vai e leaga tele e te le mafaufau ai e inu. Ae peita'i o lo'o e 'aina lenei vaila'au o'ona o siama, toxins, metala mamafa, ma isi. E tupu lenei mea i taimi uma e te 'ai ai i'a. Na maua e tagata suʻesuʻe i le Iunivesite o Ilinoi o tagata e 'ai iʻa ma maualuga le maualuga o polychlorinated biphenyls i totonu o latou toto e faigata ona manatua faʻamatalaga na latou mauaina i le 30 minute talu ai. E mitiia e le tino o i'a vaila'au o'ona mai le vai, ma o'o ai ina sili atu le fa'atumauina a'o fa'agasolo i luga le filifili mea'ai. O i'a tetele e 'aina i'a laiti, ae o i'a lapopoa (e pei o le tuna ma le samani) e mitiia vaila'au mai i'a latou te 'ai. O aano o i'a e fa'aputuina mea fa'aleagaina e pei ole polychlorinated biphenyls e mafua ai le fa'aleagaina o le ate, neura ma totoga fanautama. Strontium-90 i iʻa, faʻapea foʻi ma le cadmium, mercury, lead, chromium ma arsenic, e mafai ona faʻaleagaina ai fatugaʻo, faʻalavelave mafaufau, ma le kanesa (1,2,3,4). O nei toxins e fa'aputu i totonu o ga'o o le tagata ma nonofo ai iina mo le tele o tausaga. O mea'ai i le sami o le #1 mafua'aga o mea'ai oona i le US.

O le tele o alavai e pisia i otaota o tagata ma manu, ma o otaota e feaveai ai siama matautia e pei ole E. coli. O le mea lea, pe a tatou 'ai iʻa, tatou te tuʻuina i tatou lava i se tulaga lamatia e le tatau ona maua i se faʻamaʻi pipisi e mafai ona oʻo atu ai i le faʻalavelave tele, faʻaleagaina le tino, ma e oʻo lava i le oti.

O mea'ai o le sami o le #1 mafua'aga o mea'ai 'ona i le US. Oona i le sami e mafai ona o'o atu ai i le leaga tele o le soifua maloloina, fa'aleagaina fatuga'o ma neura, ma e o'o lava i le oti. E tusa ai ma se lipoti a le Ofisa o le Tausi Tusi, e matua le lelei lava le pulea o pisinisi fagota. Ole Food and Drug Administration e masani ona le su'eina i'a mo le tele o vaila'au ma siama. Ole mercury lea Ona o le fa'aleagaina o fale gaosi oloa, ua fa'aputuina e i'a le mercury i a latou aano. E mitiia e iʻa le mercury, ma teuina i totonu o latou aano. Afai e te 'ai iʻa, o le a mitiia e lou tino le mercury mai aano o iʻa, ma o le faʻaputuina o lenei mea e mafai ona oʻo atu ai i faʻafitauli matuia o le soifua maloloina. E tatau ona maitauina se iʻa – e na o le pau lea o le auala e mafai ai e se tagata ona faʻafesoʻotaʻi ma lenei mea oona. O le 'aina o i'a ma isi meaola o le gataifale na'o le pau lea o le auala e mafai ai e tagata ona faʻafesoʻotaʻi ma le mercury. New England Journal of Medicine (2003) E oo lava i nai i'a laiti e iai sona aafiaga malosi i le maualuga o le mercury i le toto. O se su’esu’ega a le Ofisa o le Puipuiga o le Si’osi’omaga (EPA) na maua ai o fafine e ‘ai i’a fa’alua i le vaiaso e fa’afitu ona maualuga le maualuga o le suka i le toto nai lo i latou e le’i ‘aina i’a i le masina talu ai. O suʻesuʻega foʻi ua faʻaalia ai afai e 'ai e se fafine e 140 pauna le mamafa o le tuna paʻepaʻe 6 i le vaiaso, ona sili atu lea o le maualuga o le mercury i totonu o lona toto i le tau faʻatagaina. 30%. Mercury o se mea oona. O le Mercury ua iloa e mafua ai maʻi ogaoga i tagata, e aofia ai le faʻaleagaina o le faiʻai, leiloa o le mafaufau, tete, faʻaipoipo, ma le faaletonu o le fetus. O le oona o le Mercury mai le 'aina o i'a e mafua ai le vaivai ma le leiloa o le mafaufau. O nisi o fomaʻi e taʻua lenei mea o le "sauo iʻa". O se suʻesuʻega a Jane Hightower, o se fomaʻi i San Francisco, na maua ai le toʻatele o ana gasegase na maualuga le maualuga o le mercury i o latou tino, ma o le toʻatele na faʻaalia ai faʻamaoniga o le oona o le mercury, e pei o le gau o lauulu, vaivai, atuatuvale, le mafai ona mafaufau, ma le ulu ulu. Na maua e le ali’i foma’i le fa’aleleia o le tulaga o gasegase ina ua le toe taumafaina i’a. E pei ona fai mai Hightower, “O le Mercury o se mea oona ua iloa. E i ai lava faafitauli ia te ia, po o fea lava e feiloai ai. Na maua foi e le au suʻesuʻe o le mercury e maua i meaola o le gataifale e mafai ona mafua ai le maʻi fatu i tagata e 'ai iʻa. O se lipoti talu ai nei na tuʻuina mai e le Research Institute of Public Health i Finelani na maua ai o tamaloloa ua maualuga le maualuga o le mercury i le toto mai le 'aina o iʻa e tusa ma le 1,5 taimi e sili atu ona maua i le maʻi fatu, e aofia ai maʻi fatu. faoa faamalosi. aano oona E le na'o le Mercury le elemene matautia i i'a. O tagata e 'ai i'a e maua fo'i le polychlorinated biphenyl. O i'a tetele e 'ai i'a laiti, o lea e maualuga atu ai le fa'aogaina o PCB i tino o i'a tetele. O tagata e maua polychlorinated biphenyls e ala i le 'aina o iʻa e afaina ai le faiʻai, faʻalavelave faʻafuaseʻi, ma faʻateleina le lamatiaga o le kanesa. E mafai e iʻa ona faʻaputuina le tele o vailaʻau i iʻa ma gaʻo, e oʻo atu i le 9 miliona taimi e sili atu nai lo le vai latou te ola ai. Polychlorinated biphenyl o mea faʻapipiʻi na faʻaaogaina muamua i suauʻu ma suauʻu, i capacitors eletise ma transformers. O lo latou faʻaaogaina na faʻasaina i le US i le 1979, ae o le faʻaaogaina lautele i tausaga ua mavae na mafua ai ona maua i soo se mea, aemaise lava i iʻa. Polychlorinated biphenyls e matautia ona e gaoioi pei o hormones, mafua ai le faaleagaina o neura, ma saofagā i le tele o faʻamaʻi, e aofia ai le kanesa, le fanau mai, isi faʻafitauli o le fanautama, ma isi mea. Na maua e tagata suʻesuʻe i le Iunivesite o Ilinoi o tagata e 'ai iʻa ma maualuga le maualuga o PCB i totonu o latou toto e faigata ona manatua faʻamatalaga na latou mauaina i le 30 minute talu ai. Polychlorinated biphenyl e mitiia e tino o i'a. O i'a tetele e 'ai tama'i i'a e fa'aputuina le tele o PCB i a latou aano o manu ma e mafai ona o'o i tulaga fa'afesili e maualuga atu nai lo PCB. Ae o le a le mafaufau lava se tagata e inu lenei vai! E tasi le isumu fagu e iai le maualuga o le PCB o le 2000 ppm, e 40 taimi le tapulaa faaletulafono. I Eskimos, o ana meaʻai e aofia ai le tele o iʻa, o le maualuga o le polychlorinated biphenyls i le tino e 15,7 vaega i le miliona. E sili atu lenei mea i le tau fa'atapula'a (0,094 ppm). Toeitiiti lava o tagata Eskimo uma na sili atu le maualuga o le polychlorinated biphenyls (PCBs), ma o nisi e matua maualuga lava ma o latou susu o susu ma aano o le tino e mafai ona faʻavasegaina o otaota matautia. I le 2002, e 38 setete i le US na tu'uina atu fautuaga e uiga i le taumafaina o i'a, e mafua mai i le maualuga o le polychlorinated biphenyls. PCBs e faavalevalea. O Dr. Susan L. Schantz o le Iunivesite o Illinois College of Veterinary Medicine sa suʻesuʻeina tagata e 'ai iʻa talu mai le 1992 ma maua ai o i latou e 'ai iʻa 24 pe sili atu i le tausaga pauna o iʻa, e iai faʻafitauli o le mafaufau. I le averesi, e 40 pauna o iʻa e 'ai e tagata i le lalolagi atoa i le tausaga.) Na ia iloa o tagata e 'ai iʻa e maualuga le maualuga o polychlorinated biphenyls i totonu o latou toto, ma ona o lenei mea, e faigata ai ona latou manatuaina faʻamatalaga na latou mauaina i le 30 minute talu ai. . "O tagata matutua ua maua e itiiti le aʻafia i aʻafiaga o PCBs nai lo le atinaʻeina o pepe. Atonu e le o le tulaga lena.” I lana suʻesuʻega, o le tele o iʻa e 'ai iʻa e maualuga le maualuga o le taʻitaʻi, mercury, ma le DDE (na fausia pe a talepe i lalo le DDT) i totonu o latou toto. E oo lava i le maualalo o le ta'ita'i e mafai ona mafua ai le faaletonu ma le faaletonu o le mafaufau i tamaiti. O le maualuga o le fa'atonuga e mafai ona o'o atu ai i le epilepsy ma e o'o lava i le oti. Faatasi ai ma le fausiaina o pisinisi, o le iʻa e sili atu ona oona. O Salmon i le vao ua amata ona seasea, o le mea lea 80% Samani, lea e maua faapisinisi i Amerika, e sau mai faatoaga i'a. O i'a fa'ato'aga e tu'uina atu i'a e maua e le vao. E mana'omia le 1 pauna o i'a e maua e le vao (o ituaiga uma e le talafeagai mo le taumafaina e tagata) e totō ai le 5 pauna o i'a i fa'ato'aga. E fa'aluaina le ga'o o samani ua fa'atagatao'o'a'a'e nai lo latou fua vao, e mafai ai ona fa'aputuina le tele o ga'o. O su'esu'ega i samoa fa'atau mai fa'ato'aga mai supamaketi a Amerika ua fa'aalia ai le sili atu o PCBs nai lo samoni e maua e vao. E le gata i lea, e vali piniki e pei o i'a ua maua e le vao. I le 2003, na faila ai se mataupu i le setete o Uosigitone ona e leʻi lisiina se vali i luga o se afifi o samani. Ua popole saienitisi ona valifa'aaoga mo samani e mafai ona fa'aleagaina ai le retina. Ua fuafuaina e le Siosiomaga Task Force e 800000 tagata i le Iunaite Setete o loʻo lamatia i le olaga atoa i le kanesa mai le 'aina o samani faʻatoʻaga. O i'a e matautia mo fafine ma a latou fanau O fafine ma'itaga e 'ai i'a e le gata ina lamatia ai lo latou soifua maloloina, ae fa'apea fo'i ma le soifua maloloina o le pepe e le'i fanau mai. PCBs, mercury ma isi mea oona o lo'o maua i i'a e mafai ona tu'uina atu i pepe e ala ile susu ole tina. Na maua e tagata suʻesuʻe i le Iunivesite o Wayne State e faapea, “o fafine e ʻai e lē aunoa iʻa, e oo lava i tausaga a o leʻi maitaga, e sili atu ona iai ni pepe e vaivai pe a fananau mai, e laʻitiiti le liʻo o le ulu, ma e iai ni faafitauli i le tuputupu aʻe.” Ua fuafuaina e le Ofisa o le Puipuiga o le Siosiomaga e 600000 tamaiti na fananau i le tausaga e 2000 e tau le mafai ma faigata ona aoaoina ona o le aai o latou tina i le maitaga ma le susu. E oo lava i le maualalo o le taʻitaʻi i le toto o le tinā e mafai ona maʻi ai le pepe. Aemaise lava le oona o le mercury e matautia mo le pepe, aua o le maualuga o le taʻitaʻi i totonu o le toto o le fetus e ono i ai. 70 pasene e maualuga atu nai lo le tina. Atonu e mafua ona o le toto o le fetus e faʻaputuina le mercury faʻatasi ai ma molelaʻau e manaʻomia mo le tuputupu aʻe. Ua fuafuaina e le Ofisa o le Puipuiga o le Siosiomaga e 600000 tamaiti na fananau i le tausaga e 2000 e tau le mafai ma faigata ona aoaoina ona o le aai o latou tina i le maitaga ma le susu. O tama'ita'i e 'ai i'a a'o ma'itaga e mafai fo'i ona afaina tele i le fai'ai ma le tino o le pepe. O suʻesuʻega ua faʻaalia ai o tamaiti e fananau mai i tina e 'ai le tele o iʻa mulimuli ane amata ona tautala, savavali, e sili atu le leaga o latou manatua ma le gauai. "E mafai ona pa'u le IQ i ni nai 'ai," fai mai Dr. Michael Gochfeld, taitaifono o le Mercury Task Force. "E mafai ona faʻaleagaina le faʻamaopoopoina o gaioiga". Dr. Roberta F. White, o le taʻitaʻifono o le saogalemu o le siosiomaga i le Iunivesite o Boston ma le faatonu o le Boston Environmental Research Center, fai mai o tamaiti e aafia i le mercury aʻo leʻi fananau mai e sili atu le leaga o iʻuga i suʻega mo le gaioiga o le tino. O le i'a e 'aina e le tina e fa'aleagaina ai lana tama Ua iloa e saienitisi i le Harvard School of Public Health, o le mercury e maua mai i le sami e mafai ona faaleagaina ai le fatu ma mafua ai le faaleagaina tumau o le faiʻai o pepe, e le gata i le manava ma le taimi o le tuputupu ae. "Afai e tupu se mea i le faiʻai i le taimi o le tuputupu aʻe ma le atinaʻe, o le a leai se avanoa lona lua," o le tala lea a le taʻitaʻi suʻesuʻe Philippe Grandjean. E Matautia I'a Uma E tusa ai ma le National Resources Defense Council, o le tasi mai le ono tamaitai o le tausaga fanautama i le Iunaite Setete e iai le maualuga o le mercury e lamatia ai lana pepe. Ua lapataia e le Public Interest Research Group ma le Environment Working Group e faapea o fafine e sili atu i le tasi le apa tuna i le masina e mafai ona faaofiofi i totonu o latou tino le mercury e ono afaina ai le faiai o le pepe. Ua lapata'ia e le Public Interest Research Group ma le Environment Working Group e faapea o fafine ma'itaga e 'ai e sili atu i le tasi apa tuna i le masina e ono aafia i le maualuga o le mercury e ono afaina ai le fai'ai o le pepe. E le na'o i'a o le sami e maua mai ai mea leaga mata'utia O i'a e maua mai o tatou vaitafe ma vaituloto e lamatia ai le soifua maloloina o tina ma'itaga ma a latou fanau. E o'o lava i le EPA fa'asao ua fa'ailoa mai e sili atu ma le afa o i'a suasami uma i le Iunaite Setete o lo'o i ai se lamatiaga i tama'ita'i matutua pe a 'aina fa'alua i le vaiaso, ma o le tolu-kuata o i'a e iai le maualuga o le mercury e ono lamatia ai tamaiti i lalo o le tolu tausaga. o le matua. I Massachusetts, na lapataia tamaitai maʻitaga e aua neʻi 'aina soʻo se iʻa vai fou na maua i lea setete ona o le faʻaleagaina o le mercury. I le 2002, e 43 setete na tuʻuina atu lapataʻiga ma faʻatapulaʻaina iʻa suasami e aofia ai le 30% o vaituloto o le atunuʻu ma le 13% o vaitafe. I le tali atu i le fa'atupu fa'amata'u, ua fautuaina ai e le Food and Drug Administration ma le Environmental Protection Agency le 'aua ne'i 'aina e tama'ita'i ua matutua ma tamaiti laiti ni ituaiga i'a e maualuga tele le ta'a. Ae o le mercury e maua i iʻa uma, ma talu ai o le mercury o se mea oona, aisea la e manaʻomia ai le faʻaaogaina o se mea e mafua ai le tele o faʻamaʻi mataʻutia? O i'a e feso'ota'i i le kanesa o le susu ma le le fanautama'i O le taumafaina o i'a e feso'ota'i fo'i ma le le maua o le tama'ita'i ma le fa'ateleina o le lamatiaga o le kanesa o le susu. So'o se fafine e 'ai e o'o lava i sina vaega itiiti o i'a leaga e tele atu fa'afitauli i le ma'itaga. Ua maua e saienitisi mai le Iunivesite o Wisconsin-Madison o fafine e taumafaina i'a fou e matua maualuga lava le maua o le kanesa o le susu. O se su'esu'ega fa'apena a tagata su'esu'e Tenimaka na maua ai fo'i se feso'ota'iga i le va o le taumafaina o i'a ma le kanesa o le susu. Fa'ai'uga: tina mama'i ma tamaiti mama'i O i'a o se tulaga lamatia tele i fafine ma tamaiti, ma e matua lamatia lava i tatou i so'o se taimi e fai ai a tatou mea'ai i fasi i'a po'o supa i'a. Pau lava le auala e laveai ai lou aiga ma oe lava, aua le tu’u le i’a i luga o lau ipu, ae tu’u i le sami. Oona o Mea'ai E tusa ai ma le Center for Disease Control and Prevention, e 75 miliona mataupu o meaʻai oona i le Iunaite Setete i tausaga taʻitasi, ma le faitau selau afe o tagata o loʻo taofia i falemaʻi ma le faitau afe o tagata maliliu. Ma o le numera 1 mafuaʻaga o le oona o le sami. O fa'ailoga o le 'ona o le sami e afua mai i ma'i vaivai i le fa'aleagaina o le tino ma e o'o lava i le oti. E mafai foi ona oona mea'ai o le sami ona o lo'o iai siama ma siama e pei ole salmonella, listeria ma le E. coli. Ina ua tilotilo le Consumer Reports i le maualuga o siama i iʻa fou na faʻatau mai supamaketi i le atunuʻu, na maua ai o le 3-8 pasene o faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai le siama E. coli i luga atu o le tapulaa faaletulafono. E to'atele tagata e 'ona i i'a ma latou le iloa le mea na tupu, latou te fa'aseseina le 'ona o le "intestinal flu". E masani ona latou pua'i, manava manava, tiga o le manava, o auga tutusa e pei o le "flu intestinal". Afai e le togafitia, o lenei mea 'ona e mafai ona oti. Tamaiti, tagata matutua, fafine ma'itaga ma tagata e vaivai le puipuiga o le tino e sili ona a'afia i ai. Talu ai o i'a o le puna autu lea o mea'ai oona, e ono ma'i ai se tagata i so'o se taimi latou te 'ai ai i lenei oloa. O mea'ai o le sami o le mafua'aga autu lea o le 'ona o mea'ai. E sili atu i le 100000 tagata e mamaʻi i tausaga uma ona o lenei meaʻai, e toʻatele e maliliu, e ui lava na mafai ona puipuia lo latou oti. Caroline Smith De Waal, Center for Science in the Public Interest faʻatonu o le saogalemu o meaʻai. Fa'atonuga o Mea'ai ma Fualaau Fa'asaina: O lo'o filemu le malo i mea e ono afaina ai oe E le taofia e le Food and Drug Administration e oo lava i iʻa e sili ona leaga mai le ulufale atu i faleoloa, e le manaʻomia foi ona tusia ni lapataiga i luga o iʻa. Ma o lenei mea e ui i le mea moni e faapea o le Komiti Faatino lava latou te iloa e le tatau i fafine maʻitaga ona 'ai. O le mea lea, e faigata ai mo tagata faʻatau ona aʻoaʻoina e uiga i le lamatiaga. E tusa ai ma se lipoti a le Ofisa o le Tausi Tusi, e matua le lelei lava le pulea o pisinisi fagota. E siaki e le FDA le au fai i’a i le ta’i lua masina, e to’atele le au gaosi oloa e le o siakiina ona e le mana’omia ona lesitala i le Food and Drug Administration. E na'o le 1-3 pasene o i'a o lo'o fa'aulufale mai i isi atunu'u o lo'o siaki ile tuaoi. I le tele o vaega o pisinisi fagota, e aofia ai fale teu oloa, e leai lava se pule. Afai fo'i e fai su'ega, e fa'aituau ona e le'o su'esu'eina e le Pulega o Mea'ai ma Fualaau i'a le tele o fa'ailoga iloga e ono tula'i mai ai se mata'utia, e aofia ai le oona o le mekuri. E tusa ai ma le faamatalaga a Carolyn Smith De Waal, o le faatonu o le Food Safety Science Center, “O le polokalame o i’a a le FDA e faaletonu, leaga le faatupeina, ma e le saogalemu mo tagata faatau.” O ai le itu latou te i ai? E ui lava ua lauiloa le tulaga lamatia o le taumafaina o iʻa, ae o loʻo faʻaauau pea e pulega a le malo le faʻamuamua o manaʻoga o tagata fai iʻa nai lo le soifua maloloina o tagata. Fai mai le Vaega Galulue Si'osi'omaga, ua suia e le Pulega o Mea'ai ma Fualaau Fa'asaina le fa'atapula'aina o tuna. Ina ua uma ona unai e le aufai faiva. O se tasi o tagata tomai faapitoa a le FDA na faamavae i le tetee ina ua ia iloa ua filifili le FDA e le amanaiaina le faasaienisi ae le lapataia tagata faatau e uiga i le soifua maloloina o le tuna. Vas Aposhian, o se foma'i oona i le Iunivesite o Arisona, fai mai e tatau i le malo ona faia ni tulafono sili atu ona mamafa i tuna tuna. "O fautuaga fou e matautia mo le 99 pasene o fafine maʻitaga ma a latou fanau e leʻi fananau mai," o lana tala lea. Ou te manatu e tatau ona sili atu lo tatou popole i le soifua maloloina o fanau a lo tatou atunuu i le lumanai nai lo le pisinisi tuna.” Na taʻua e Vas Aposhian, o se fomaʻi oona i le Iunivesite o Arisona, e tatau i le malo ona faia ni tulafono sili atu ona mamafa i tuna tuna ma faapea mai: “O taʻiala fou e lamatia mo le 99 pasene o fafine maʻitaga ma a latou pepe e leʻi fananau mai.” Nofoaga Tutotonu o Aia Tatau a Manu “Vita”

Tuua se tali