Latou te ulaula afifi ma lea afifi ma aloese mai le kanesa o le mama. E mafai faapefea? Manaia su'esu'ega

O le kanesa o le mama o se tasi lea o kanesa e sili ona taatele ma sili ona leaga e iloa ai, ma o le ulaula o le mea sili lea ona malosi. Ae ui i lea, e foliga mai o loʻo i ai tagata e susunuina "faʻasalaga ma lea afifi" mo le tele o tausaga ae fiafia e aloese mai faʻamaʻi. E mafai faapefea? Ua maua e saienitisi se tali talafeagai. Ae ui i lea, matou te lapataia oe i le taimi lava lena - e le o se mea e faʻamaonia ai o le ulaula e itiiti le afaina. Ae, e mafai ona avea ma se laasaga taua i le puipuia ma le vave iloa o se tasi o kanesa sili ona oti.

  1. O le a'afiaga o le kanesa o le māmā e fa'atupula'ia ona o le matua, fa'aleagaina o le ea (fa'ata'ita'iga asu), ma le fa'afeso'ota'i ma mea o'ona, pei ole asbestos. Ae ui i lea, o le ulaula ua manatu o le mafuaʻaga sili ona taua o le faʻamaʻi
  2. O le umi o se vaisu ma le tele o le tapaa tatou te ulaula ai, o le tele foi lea o le ono tupu mai o le kanesa
  3. Ua masalomia e saienitisi nisi tagata ulaula atonu e iai se masini malosi i totonu poʻo se puipuiga e fesoasoani e faʻatapulaʻa suiga i sela mama ma puipuia mai le kanesa
  4. E manaʻomia e saienitisi nisi faʻamaoniga e lagolago ai lenei faʻamatalaga
  5. E mafai ona maua nisi fa'amatalaga ile itulau autu ole Onet

Ulaula - o le mafua'aga sili ona taua o le tuputupu a'e o le kanesa o le mama

E tusa ai ma le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, o le kanesa o le mama o se tasi lea o mafuaʻaga masani o le maliu o le kanesa - i alii ma tamaitai. E tusa ai ma fua faatatau, e tusa ma le 2 miliona tagata e maliliu ai i tausaga taʻitasi. E le gata i lea, e leai ni fa'ailoga masani o le kanesa o le mama, o lea e matua faigata ai le su'esu'eina vave. O le mafuaaga foi lea ua avea ai ma se tasi o kanesa e sili ona mata'utia.

Siaki pe e te ono maua i le kanesa!

Fa'atau se pusa o su'ega fa'ama'i:

  1. afifi oncology mo tamaitai
  2. afifi oncology mo alii

O mea e fa'atuputeleina ai le fa'atupuina o le kanesa o le mama e aofia ai le matua (sili atu i le 63 tausaga le matua), fa'aleagaina o le ea (smog, asu ta'avale), fa'afeso'ota'i ma mea oona, pei ole asbestos. Ae ui i lea, o le ulaula tapaa e manatu o le mafuaʻaga sili lea ona taua o le tuputupu aʻe o le kanesa o le mama, e le gata o sikaleti, ae o paipa, sikaleti poʻo le mea e taʻua o le hookah. O le lamatiaga, e ui ina maualalo, e mafua mai foi i le ulaula tapaa, e pei o le manavaina o le asu sikaleti. Ua iloa o le umi o se vaisu ma le tele o le tapaa tatou te ulaula ai, o le tele foi lea o le ono tulai mai o le kanesa.

  1. Kanesa o le mama: Polani i taʻitaʻi i le numera o mataupu ma le numera o maliu. Aisea?

Isi vaega i lalo ole vitio.

O nisi tagata, e ui i lea, e mafai ona ulaula sikaleti "faʻapipiʻi" mo le tele o tausaga e aunoa ma le maʻi. O saienitisi mai le Albert Einstein College of Medicine i Niu Ioka na filifili e tilotilo i lenei mataupu ma faʻamaonia ai atonu e le naʻo se tulaga manuia. Na latou faʻasoa a latou mea na maua i le tusi talaaga Nature Genetics. 33 tagata auai e eseese tala faasolopito ulaula na auai i le suʻesuʻega. E aofia ai ma i latou e 14 tagata e 11 i le 86 tausaga e le'i ulaula lava ma 19 tagata ulaula i le va o le 44 ma le 81 tausaga e ulaula sikaleti eseese - o le tapulaa pito i luga o le 116 pack-years (tasi le pusa i le tausaga o lona uiga o le ulaina o le tasi sikaleti - 20). sikaleti). – aso uma mo le tausaga e tasi).

  1. O le a le mea e tupu i le tino pe a tupu se kanesa? Ua faamatala mai e le fomai

O nisi tagata ulaula mamafa atonu e iai se faiga e faaitiitia ai le lamatiaga o le kanesa

Aisea e mafua ai le kanesa o le mama le ulaula? Ua leva ona manatu o mea faʻamaʻi i totonu o le asu tapaa e mafai ona faʻaleagaina ai mea faʻapitoa o sela epithelial bronchial, e oʻo atu ai i suiga o le kenera ma, o le mea lea, i suiga neoplastic. Na fa'aalia fo'i i lenei su'esu'ega: na maua e saienitisi le tele o suiga i sela mama o tagata ulaula nai lo tagata e le ulaula tapaa.

  1. O auala sili e valu e tuu ai le ulaula

“E foliga mai foʻi o le aofaʻi o suiga i sela e fesootaʻi vavalalata ma le aofaʻi o tapaa na ulaina - ae naʻo le oʻo atu i se tulaga,” o le faamatalaga lea a le iflscience.com. Na matauina e le au suʻesuʻe o le siʻitia laina o le lamatiaga o le kanesa e oʻo atu i le 23 pack-years, mulimuli ane e leai se isi faʻaopoopoga i fua faatatau o suiga. Ua masalomia e tusitala o le suʻesuʻega o latou tino o loʻo i ai se ituaiga o DNA faʻaleagaina poʻo le faʻaogaina o le asu, lea e faʻaitiitia ai le faʻafefe i suiga. I se isi faaupuga, o nisi o tagata ulaula sili ona malosi e mafai ona i ai se masini malosi poʻo se puipuiga e fesoasoani e taofi suiga mai le faʻaputu atili i totonu o latou sela ma faʻaitiitia ai le lamatiaga o le kanesa o le mama. Peitaʻi, ua taofi e tagata atamamai e manaʻomia nisi faamaoniga e lagolagoina ai lenei faamatalaga.

  1. Fa'ailoga atypical o le kanesa mama. E aliali mai i tamatamailima ma fao. E ta'ua lea o tamatamailima ta'ipala

Afai e saʻo, o suʻesuʻega e mafai ona faʻavaeina mo se fuafuaga fou mo le vave iloa o le kanesa o le mama. O le tulitatao o lenei su'esu'ega, o lo'o fa'amoemoe le 'au e su'esu'e pe mafai ona su'esu'eina le agava'a o le tagata e toe fa'aleleia le DNA po'o le fa'amama, ma fa'ailoa ai lo latou ono maua i le kanesa o le mama mai le ulaula tapaa. "E mafai ona faʻamaonia lenei mea o se laasaga taua i le puipuia ma le vave iloa o le kanesa o le mama, e ese mai taumafaiga Herculean o loʻo manaʻomia e tau ai faʻamaʻi tuai," o le tala lea a le tusitala suʻesuʻe, polofesa o vailaʻau, epidemiology, soifua maloloina o tagata ma genetics i Albert Einstein College of Medicine Dr. Simon Spivack.

E tusa ai ma le Ofisa o le WHO i Europa, o le lamatiaga o le olaga atoa o le atiaʻe o le kanesa o le mama i tagata ulaula e 22 taimi sili atu nai lo tagata e le ulaula tapaa. O le mea taua, o le ulaula tapaa e mafai fo'i ona i'u ai i le kanesa o le mama ma fa'atupula'ia isi fa'ama'i e masani ai tagata ulaula, ae i tagata e le ulaula tapaa. Ole asu ole sikaleti ile itu ole asu ole mafua'aga autu lea e fa'atupuina ai le fa'alavelave fa'apenei i tagata o lo'o va'ava'ai, fa'aalia ile asu sikaleti. Pe a mu le tapaa, e maua ai le maualuga o vaega o le carcinogenic compounds (carcinogens), lea e manavaina e tagata e le ulaula i totonu o māmā o ia asu.

O le tala fiafia o le tu'ua o le ulaula e toetoe lava a fo'ia ai le fa'afitauli o le kanesa o le mama. E te mana'o e fesoasoani ia te oe lava e taofi le ulaula ma fa'amama lou tino? Aapa mo Taofi Nałogom – Panaseus mea'ai faaopoopo.

E tusa ai ma le WHO, o le 9 mai le 10 o le kanesa o le mama e faatoa mafai ona aloese pe a taofi tagata ulaula:

– O le tu’ua o le ulaula o le tulaga auro lea o lo’o tatou taumafai i ai. Peitaʻi, e ulaula pea tagata. O le faapea atu “tatou faaitiitia le ulaula tapaa”, o le a aafia ai le 85 pasene. i luga o le epidemiology o le kanesa mama - fai mai Prof. dr hab. n. med. Lucjan Wyrwicz, ulu o le Matagaluega o Oncology ma Radiotherapy o le National Institute of Oncology, sui o le Faalapotopotoga a Europa mo Suesuega ma Togafitiga o Kanesa (EORTC).

I le taimi o le faʻasaienisi faʻasaienisi "Primary prevention of cardiological and oncological disease" prof. Lucjan Wyrwicz na faʻaalia le taua o le sui o le nicotine i le tulaga o le faʻaitiitia o nisi o aʻafiaga oncological i tagata ulaula. Mo i latou e oʻo lava i togafitiga faʻafomaʻi e leʻi taʻitaʻia ai i se malologa mai vaisu, o le suitulaga o le nicotine e mafai ona faʻamaonia o se auala e faʻaitiitia ai lamatiaga o le soifua maloloina. E fesoʻotaʻi ma se suiga i le auala e inu ai e le tagata ulaula le nicotine:

– O faiga fa'avevela tapaa e tatau ona fa'aitiitia ai le lamatiaga o le kanesa e fa'atatau tonu ile ulaula. Mai le lipoti a le FDA [United States Food and Drug Administration - dop. aut.] o loʻo faʻaalia ai latou te faʻaititia tele le aofaʻi o mea oona e faʻatatau i le mea e taʻua o le sikaleti faʻamatalaga. E fa'apea fo'i pe a o'o mai i fa'ama'i, o fa'aitiitiga e tele, e sili atu i le 10 taimi, mo mea 'ese'ese - pe feso'ota'i ma le kanesa e le FDA pe, mo se fa'ata'ita'iga, ile ma'i cardiovascular. Ae ui i lea, e tatau ona tatou manatua ma fai atu o le taofi o le ulaula o le tulaga auro. O lenei mea e matua fa'aitiitia ai lamatiaga o le soifua maloloina. Ma afai e le mafai, o isi metotia e aafia ai foi - o le tala lea a le polofesa. Fa'amalositino.

Matou te fa'amalosia oe e fa'afofoga i le tala fou o le RESET podcast. O le taimi lenei matou te tuʻuina atu i faʻafitauli o le perineum - o se vaega o le tino e pei lava o isi. Ma e ui lava ina popole i tatou uma, ae ose mataupu tapu e masani ona tatou maasiasi e talanoa i ai. O le a le suiga o le hormonal ma le fananau mai masani? E faʻafefea ona le afaina maso fola o le pelvic ma faʻafefea ona tausia? E faapefea ona tatou talanoa e uiga i faafitauli o le perineal ma a tatou fanau teine? E uiga i lenei mea ma le tele o isi itu o le faʻafitauli i se vaega fou o le podcast.

Atonu e te fiafia i:

  1. O a mea e feoti ai tagata i Polani ma le lalolagi? O mafua'aga masani nei [INFOGRAPHICS]
  2. E ta’ua e foma’i o se ma’i o le soifua manuia. "Na tuuaia e le tagata maʻi le galuega nofonofo ma o le kanesa"
  3. Fa'ailoga e le masani ai o le kanesa e te le amana'ia

Tuua se tali