Maualuga 10 motu tetele i le lalolagi

O le motu o se fasi fanua e vavae ese mai isi konetineta. E sili atu i le afa miliona ia vaega o fanua i luga o le paneta o le Lalolagi. Ma o nisi e ono mou atu, o isi e aliali mai. O lea na aliaʻe mai ai le motu laʻitiiti i le 1992 o se taunuuga o se mauga mu. Ae o nisi oi latou e mataʻina i la latou fua. I le fa'avasegaga motu tetele i le lalolagi 10 tulaga sili ona mataʻina i le eria o loʻo tuʻuina atu.

10 Ellesmere | 196 afe sq. km

Maualuga 10 motu tetele i le lalolagi Tatala sefulu motu tetele i le lalolagi Ellesmere. O lona teritori o Kanata. O le motu lona tolu tele o lenei setete ma se eria e na o le 196 afe sikuea kilomita. O lenei fasi fanua e tu i matu o motu uma o Kanata. Ona o tulaga faigata o le tau, e tau leai ni tagata (i le averesi, o le numera o tagata e 200 tagata), ae e taua tele i tagata suʻesuʻe o mea anamua, ona o toega o manu anamua o loʻo maua pea iina. O le laueleele ua aisa talu mai le Vaitau Aisa.

9. Vitoria | 217 afe sq. km

Maualuga 10 motu tetele i le lalolagi Tulaga iva i totonu motu tetele i le lalolagi e alu le kosi Victoria. E pei o Ellesmere, o Vitoria e ona le Atu Kanata. Na maua lona igoa mai Queen Victoria. O le fanua e 217 afe sikuea kilomita. ma fufuluina i vai o le Vasa Arctic. E ta'uta'ua le motu i le tele o vaituloto o vai magalo. O luga o le motu atoa e toetoe lava leai ni mauga. Ma e na o le lua nofoaga o loʻo i ai i lona teritori. O le faitau aofaʻi o tagata e matua maualalo, ma e naʻo le 1700 tagata o loʻo nonofo i lenei sone.

8. Honshu | 28 afe sq. km

Maualuga 10 motu tetele i le lalolagi Tulaga valu motu tetele tu honshue auai i le atu Iapani. O loʻo nofoia se vaega o le 228 afe sq. km. O aai tetele Iapani, e aofia ai le laumua o le setete, o loʻo i luga o lenei motu. O le mauga maualuga, o se faailoga o le atunuu - Fujiyama o loʻo i luga foi o Honshu. O le motu e ufitia i mauga ma e tele foi mauga mu i luga, e aofia ai ma mauga mu. Ona o le mauga, o le tau i luga o le motu e matua fesuisuiai. O le teritori e to'atele tagata. E tusa ai ma faʻamatalaga lata mai, o le faitau aofaʻi e tusa ma le 100 miliona tagata. O lenei tulaga e tu'u ai Honshu i le tulaga lua i totonu o atumotu i le tulaga o le faitau aofa'i.

7. Peretania | 230 afe sq. km

Maualuga 10 motu tetele i le lalolagi Peletaniatulaga fitu i le lisi motu tetele i le lalolagi, o le pito sili foi lea i le Atu Peretania ma Europa atoa. O lona teritori e nofo i le 230 afe sq. km, lea e nonofo ai 63 miliona tagata. O Peretania Tele e ana le vaega tele o Peretania. O le maualuga o le faitau aofaʻi ua avea ai Peretania ma motu lona tolu sili ona tele i le lalolagi e tusa ai ma le aofaʻi o tagata nonofo. Ma o le itulagi sili ona toʻatele tagata i Europa. O loʻo i luga o le motu ma le laumua o le Malo - Lonetona. O le tau e sili atu le tau nai lo isi atunuu i lenei nofoaga masani. E mafua ona o le mafanafana o le tafe o le Fagaloa.

6. Sumatra | 43 afe sq. km

Maualuga 10 motu tetele i le lalolagi Sumatra nofo i le tulaga ono o le fa'avasegaga motu tetele i le lalolagi. E vaevae e le ekueta le Summatra i ni afa e lua toetoe lava tutusa, o lea e tu ai i itulagi e lua i le taimi e tasi. O le eria o le motu e sili atu i le 443 afe sq. km, lea e sili atu i le 50 miliona tagata e nonofo ai. O le motu e ona Initonesia ma o se vaega o le Atu Malae. O Sumatra e siosiomia e vao vevela ma fufuluina e vai mafanafana o le Vasa Initia. O lo'o i totonu o se sone o lo'o tele mafui'e ma galulolo. O Sumatra e tele naua o metala taua.

5. Baffin Island | 500 afe sq. km

Maualuga 10 motu tetele i le lalolagi Tatala le lima pito i luga motu tetele Nuu o Baffin. O le motu tele foi lea i Kanata, o le teritori e sili atu i le 500 afe sq. km. E ufitia i le tele o vaituloto, ae na o le afa o tagata e nonofo ai. O le faitau aofaʻi o le motu e naʻo le 11 afe tagata. E mafua lenei mea ona o tulaga faigata o le tau o le Arctic. O le averesi o le vevela o le tausaga e tausia i le -8 tikeri. O iinei o le tau e faʻatonuina e vai o le Vasa Arctic. Baffin Island ua vavae ese mai le motu tele. E na o le pau lava le auala e oo atu ai i le motu o le ea.

4. Matakasa | 587 afe sq. km

Maualuga 10 motu tetele i le lalolagi Le isi mea i luga ole lisi o motu sili ona manaia i tulaga o le eria - Madagascar. O le motu e tu i sasae o Aferika, i le taimi na avea ai ma vaega o le peninsula Hindustan. Ua vavae ese i latou mai le motu tele e le Mozambique Channel. O le vaega o le saite ma le setete o le igoa tutusa Madagascar e sili atu i le 587 afe sq. km. ma le faitau aofaʻi e 20 miliona. E taʻua e tagata o le atunuu ia Madagascar o le motu mumu (le lanu o le motu o le eleele) ma le puaa (ona o le toatele o tagata o puaa vao). E sili atu ma le afa o manu o loʻo nonofo i Madagascar e le maua i luga o le atunuʻu, ma 90% o laʻau e maua naʻo lenei nofoaga faʻafanua.

3. Kalimantan | 748 afe sq. km

Maualuga 10 motu tetele i le lalolagi

O le tulaga lona tolu o le fua faatatau motu tetele i le lalolagi pisi la'u upu faatasi ai ma se vaega o le 748 afe sq. km. ma e 16 miliona tagata e nonofo ai. O lenei motu e iai le isi igoa masani – Borneo. O Kalimantan o lo'o nofoia le ogatotonu o le Atu Malay ma e tolu setete i le taimi e tasi: Initonesia (tele o ia), Malaysia ma Brunei. O Borneo e fufulu e sami e fa ma ufitia i vaomatua mafiafia o le teropika, lea e manatu o le matua i le lalolagi. O le faatosinaga a Borneo o le pito maualuga lea i Sautesasae Asia - Mauga Kinabalu ma le maualuga o le 4 afe mita. O le motu e tamaoaiga i punaoa faanatura, aemaise taimane, lea na faaigoa ai. Kalimantan i le gagana faalotoifale o lona uiga o le vaitafe taimane.

2. Niu Kini | 786 afe sq. km

Maualuga 10 motu tetele i le lalolagi Niu Kini - tulaga lua i le lisi motu tetele i le lalolagi. 786 afe sq. km. e tu i le Vasa Pasefika i le va o Ausetalia ma Asia. E talitonu saienitisi o le motu sa avea muamua ma vaega o Ausetalia. O le faitau aofaʻi o loʻo latalata ile 8 miliona faʻailoga. Ua vaelua Niu Kini i le va o Papua Niu Kini ma Initonesia. O le igoa o le motu na tuuina mai e le au Potukale. “Papua”, lea e fa'aliliuina o le fa'aumiumi, e feso'ota'i ma le lauulu fa'aumiumi o tagata Aborigines i le lotoifale. O lo'o iai pea nofoaga i Niu Kini e le'i o'o iai se tagata. O lenei nofoaga e tosina mai ai tagata suʻesuʻe o laʻau ma fauna, aua e mafai ona latou faʻafeiloaʻi i ituaiga sili ona seasea o manu ma laau iinei.

1. Greenland | 2130 afe sq. km

Maualuga 10 motu tetele i le lalolagi O le motu tele i le lalolagi o Greenland. O lona eria e sili atu i le eria o le tele o atunuu Europa ma e 2130 afe sikuea kilomita. Greenland o se vaega o Tenimaka, ma e tele taseni taimi e sili atu nai lo le motu tele o lenei setete. O le atunuu lanu meamata, e pei ona taʻua ai lenei motu, ua fufuluina e le Vasa Atelani ma Arctic. Ona o tulaga o le tau, o le tele o mea e le o 'aina (e tusa ma le 57 afe tagata e ola), ma ua ufitia i le aisa. O aisa e tele fa'asao o vai fou. E tusa ai ma le numera o glaciers, e lona lua i le Antarctica. Greenland National Park ua manatu o le pito i matu ma tele i le lalolagi.

Tuua se tali