Faa-Iutaia ma Vegetarianism

I lana tusi, na tusia ai e Rabbi David Wolpe e faapea: “Ua faamamafaina e le faa-Iutaia le tāua o galuega lelei ona e leai se mea e mafai ona suia. O le fa'atupuina o le fa'amasinoga tonu ma le fa'amaoni, o le tetee atu i le sauā, o le fia inu i le amiotonu - o lo tatou taunuuga lea o le tagata. 

I upu a Rabbi Fred Dobb, "Ou te vaai i le vegetarianism o se miti - o se tiute paia ma se mafuaaga mamalu."

E ui lava i le mea moni e masani lava ona faigata tele, e mafai e i tatou taitoatasi ona maua le malosi e lafoai ai mausa faataumaoi ae laa atu i se ala sili atu i le olaga. O le fai mea'ai e aofia ai se ala i le olaga atoa o le amiotonu. O le Torah ma le Talmud e mauoa i tala o tagata na tauia ona o le faaalia o le agalelei i manu ma faasalaina mo le faia o i latou ma le le faaeteete pe sauā. I le Torah, o Iakopo, Mose, ma Tavita o ni leoleo mamoe na tausia manu. E sili ona taʻutaʻua Mose i le faaalia o le alofa mutimutivale i le tamaʻi mamoe faapea foʻi ma tagata. Na talia Repeka e fai ma avā a Isaako, auā na ia tausia manu: na ia avatu fo‘i le vai i kamela fia inu, ‘ae fa‘aopoopo i tagata o lo‘o mana‘omia le vai. O Noa o se tagata amiotonu na te tausia le tele o manu i totonu o le Atolaau. I le taimi lava e tasi, o ni tagata tulimanu e toʻalua - o Nimarota ma Esau - o loʻo taʻua i le Torah o ni tagata leaga. E tusa ai ma le tala, o Rabbi Judah Prince, o le na tuufaatasia ma le faatonu o le Mishnah, na faasalaina i le tele o tausaga o le tiga ona o le le amanaiaina o le fefe i se tamai povi e taʻitaʻia i le fasiga (Talmud, Bava Meziah 85a).

E tusa ai ma le Torah mai le Rabbi Mosh Kassuto, "E faʻatagaina oe e faʻaaoga se manu mo galuega, ae le mo le fasia, e le mo meaʻai. O lau mea'ai masani o le vegetarian.” O le mea moni, o meaʻai uma e fautuaina i le Torah o meaʻai: vine, saito, karite, mati, rimoni, aso, fualaau aina, fatu, nati, olive, falaoa, susu ma le meli. Ma e oo lava i le manai, “e pei o le fatu koriana” (Numera 11:7), o fualaau faisua. Ina ua aai tagata Isaraelu i le toafa o Sinai i aano o manu ma iʻa, e toʻatele na mafatia ma feoti i le mala.

O le talitonuga faa-Iutaia o loo folafola atu le “bal tashkit” – o le mataupu faavae o le tausia o le siosiomaga, o loo faailoa mai i le Teuteronome 20:19 – 20). E faʻasaina i tatou e faʻaumatia ma le le aoga soʻo se mea taua, ma fai mai foi e le tatau ona tatou faʻaogaina le tele o punaoa nai lo le manaʻomia e ausia ai le sini (faʻamuamua i le faʻasaoina ma le lelei). O aano o manu ma meaʻai susu, i se faʻatusatusaga, e mafua ai le faʻaaogaina faʻaleagaina o punaoa o eleele, eleele pito i luga, vai, suauʻu ma isi ituaiga o malosi, galuega, saito, aʻo faʻaogaina vailaʻau, vailaʻau ma hormones. “O le tagata amioatua, ma le faaeaina o le a le faamaimauina e oo lava i se fatu sinapi. E le mafai ona ia matamata i le faatafunaina ma le faatafunaina ma se loto filemu. Afai e i ai i lona malosi, o le a ia faia mea uma e taofia ai, "na tusia ai e Rabbi Aaron Halevi i le seneturi lona 13.

O le soifua maloloina ma le saogalemu o le olaga o loo faamamafaina soo i aoaoga a Iutaia. A o tautala le faa-Iutaia i le taua o le sh'mirat haguf (faasaoina o punaoa o le tino) ma pekuach nefesh (puipuia le ola i soo se tau), o le tele o suʻesuʻega faʻasaienisi e faʻamaonia ai le sootaga o meaola manu ma maʻi fatu (le mafuaʻaga Numera 1 o le oti. i le US), ituaiga eseese o kanesa (le mafuaʻaga o le No2) ma le tele o isi faʻamaʻi.

Na tusia e le rabi o le senituri lona 15 o Joseph Albo “E iai le sauā i le fasiotia o manu.” I senituri muamua atu, na tusi mai ai Maimonides, o se rabi ma se fomaʻi, “E leai se eseesega i le va o le tigā o le tagata ma le manu.” Na taʻua e tagata popoto o le Talmud “O tagata Iutaia o ni fanau agaalofa a o latou augātamā, ma o lē ua ese le alofa i ai, e lē mafai ona tupu moni mai o lo tatou tamā o Aperaamo.” E ui ina tetee le faa-Iutaia i le tiga o manu ma uunaia tagata ia agaalofa, o le tele o faatoaga kosher faatoaga e tausia manu i tulaga matautia, mutilate, sauaina, toso teine. Fai mai le aʻoaʻo sili o Efrat i Isaraelu, o Shlomo Riskin, "O le faʻatapulaʻaina o le 'ai e tatau ona aʻoaʻoina i tatou i le agaalofa ma taʻitaʻia malie i tatou i meaʻai."

Ua faamamafaina e le faa-Iutaia le felagolagomai o mafaufauga ma gaoioiga, ma faamamafaina ai le taua o le kavanah (faamoemoega faaleagaga) o se mea e manaʻomia muamua mo le gaioiga. E tusa ai ma tu ma aga a Iutaia, sa faatagaina le taumafaina o aano o manu ma ni faasāsāaga faapitoa ina ua mavae le Lolo, e fai ma faatagaga mo i latou ua vaivai o ē sa naunau i aano o manu.

I le faasino atu i le tulafono faa-Iutaia, na faapea mai ai Rabbi Adam Frank: . Na ia faaopoopo mai: “O laʻu filifiliga e taumamao mai i manu o se faailoaga lea o loʻu tuutoina atu i tulafono faa-Iutaia ma o se matuā lē taliaina o le sauā.”

Tuua se tali