O le 10 pito i sili ona itiiti o atunuu i le lalolagi

E tusa ma le 250 setete tutoatasi aloaia aloaia i luga o le faafanua faaupufai o le lalolagi o le lalolagi. I totonu oi latou o loʻo i ai mana malolosi e iai le mamafa tele i faʻalapotopotoga faʻavaomalo eseese ma faia se sao malosi i le olaga o isi setete. I le avea ai o se tulafono, o nei setete o loʻo i ai se vaega tele (mo se faʻataʻitaʻiga, Rusia) ma le faitau aofaʻi (Saina).

Faatasi ai ma atunuu tetele, o loʻo i ai foi ni setete laiti, o le eria o le u500buXNUMXblea e le sili atu i le XNUMX km², ma o le numera o tagata o loʻo nonofo e faʻatusatusa i le faitau aofaʻi o se tamaʻi taulaga. Ae ui i lea, o nisi o nei atunuu o loʻo i ai se sao taua tele. O nei mea, mo se faʻataʻitaʻiga, e aofia ai le setete o le Vatikana - o le nofoaga faʻalelotu o Katoliko uma, o loʻo taʻitaʻia e le Pope.

E pei ona e mateina, i aso nei ua matou saunia se fua faatatau o atunuu laiti i le lalolagi, o le autu autu mo le tufatufaina o nofoaga o le vaega o le teritori o loʻo nofoia e le setete.

10 Grenata | 344 sq.m. km

O le 10 pito i sili ona itiiti o atunuu i le lalolagi

  • Gagana autu: Igilisi
  • Laumua: St. George's
  • Numera o tagata: 89,502 afe tagata
  • GDP i tagata ta'itasi: $9,000

O Grenada o se motu o loʻo iai le pule faʻavae. O lo'o i le atu Karipiane. Na maua muamua e Columbus i le 14th seneturi. I le vaega o faʻatoʻaga, faʻi, citrus fruits, nutmeg ua tupu, lea e faʻatau atu i isi atunuu. O Grenada ose sone i fafo. Faʻafetai i le tuʻuina atu o auaunaga tau tupe i fafo, o le tupe a le atunuʻu e faʻatumu i tausaga taʻitasi e $ 7,4 miliona.

9. Maldives | 298 sq. km

O le 10 pito i sili ona itiiti o atunuu i le lalolagi

  • Gagana autu: Maldivian
  • Nofoa: Male
  • Numera o tagata: 393 afe tagata
  • GDP i tagata ta'itasi: $7,675

O le Republic of Maldives o loʻo i totonu o se atumotu e sili atu i le 1100 motu i le Vasa Initia. O Maldives o se tasi o nofoaga sili ona lelei i le lalolagi, o le mea lea, faatasi ai ma faigafaiva, o le vaega autu o le tamaoaiga o le vaega o auaunaga (e tusa ma le 28% o le GDP). E i ai tulaga uma mo se aso malolo matagofie: natura matagofie ma se tau malulu, matafaga mama. O le tele o ituaiga eseese o manu, e aofia ai e toetoe lava leai ni ituaiga matautia. O le i ai o ana matagofie i lalo o le sami o loʻo faʻalauteleina i le atumotu atoa, o le a avea ma meaalofa moni mo tagata tafafao maimoa e fiafia i le maulu.

Mea moni fiafia: Faatasi ai ma se fuifui o motu faapena, e leai se vaitafe po o se vaituloto.

8. Saint Kitts ma Nevis | 261 sq. km

O le 10 pito i sili ona itiiti o atunuu i le lalolagi

  • Gagana autu: Igilisi
  • Laumua: Baster
  • Numera o tagata: 49,8 afe tagata
  • GDP i tagata ta'itasi: $15,200

O Saint Kitts ma Nevis o se faʻapotopotoga o loʻo i luga o motu e lua o le igoa tutusa, i sasaʻe o le Sami Karepeane. I le tulaga o le teritori ma le faitau aofaʻi, o lenei setete o le atunuʻu laʻititi i le Itulagi i Sisifo. O le tau e vevela. Ona o lenei mea, o atumotu o loʻo i ai le tele o laʻau ma fauna. O le pisinisi autu o loʻo maua ai le tele o tupe maua i le faleteuoloa o turisi (70% o le GDP). O fa'ato'aga e le'o lelei le atina'eina, aemaise o le to'ato'a. Ina ia faʻaonaponei faʻatoʻaga ma alamanuia i totonu o le atunuʻu, na faʻalauiloaina ai se polokalame - "Citizen for Investment", faʻafetai e mafai ai ona e maua sitiseni e ala i le totogiina o le $ 250-450 afe.

Manaia: Pavel Durov (faia o le social network VKontakte) ei ai sitiseni i lenei atunuu.

7. Atu Maresala | 181 sq. km

O le 10 pito i sili ona itiiti o atunuu i le lalolagi

  • Gagana autu: Marshallese, Igilisi
  • Laumua: Majuro
  • Numera o tagata: 53,1 afe tagata
  • GDP i tagata ta'itasi: $2,851

Atu Maresala (republic), e tu i le Vasa Pasefika. O le atunuu o loʻo i luga o se atumotu, lea e aofia ai 29 atolls ma 5 motu. O le tau i luga o motu e ese, mai le teropika - i le itu i saute, i semi-toafa - i matu. O meaola ma fauna ua matua suia e tagata, e aofia ai le 1954 suʻega faaniukilia na faia e le Iunaite Setete. O le mea lea, i luga o motu, e toetoe lava a le maua ituaiga o laau o loʻo iai i lenei nofoaga; o isi na totōina. O le vaega autu o le tamaoaiga o le vaega o auaunaga. O oloa e gaosia i faatoaga, mo le tele o vaega, o loʻo faʻaaogaina mo latou lava manaʻoga i totonu o le atunuʻu. E maualalo lafoga a le atunuu, lea e mafai ai ona e faia se sone i fafo. Ona o atina'e e le'i atina'e ma tau maualuga mo felauaiga (vaalele i atumotu), o tagata tafafao maimoa o lo'o i ai i le amataga o le atina'e.

6. Liechtenstein | 160 sq. km

O le 10 pito i sili ona itiiti o atunuu i le lalolagi

  • Gagana autu: Siamani
  • Laumua: Vaduz
  • Numera o tagata: 36,8 afe tagata
  • GDP i tagata ta'itasi: $141,000

O le Principality of Liechtenstein o loʻo i Europa i Sisifo, e tuaoi ma Suiselani ma Austria. E ui lava o lenei setete o loʻo nofoia se vaega itiiti, ae e matua matagofie lava. Matagofie vaaiga i mauga, aua. o le atunuu o loʻo i totonu o le Alps, faʻapea foʻi i le itu i sisifo o le setete o loʻo tafe ai le vaitafe tele i Europa - o le Rhine. O le Principality of Liechtenstein ose tulaga fa'atekonolosi. O lo'o fa'agaoioia pisinisi meafaigaluega fa'apitoa i totonu o le atunu'u. E le gata i lea, o Liechtenstein o se tasi o nofoaga sili ona tele tau tupe i le lalolagi, faʻatasi ai ma se vaega o faletupe maualuga. E maualuga le tulaga o le soifuaga ma le soifua manuia o le atunuu. I le tulaga o le GDP i tagata taʻitasi, o lenei setete e tulaga lua i le lalolagi, pe a maeʻa Qatar, ma le aofaʻi o le 141 afe tala. Liechtenstein o se faʻataʻitaʻiga manino o le mea moni e oʻo lava i se atunuu laʻititi e mafai ona ola ma le mamalu ma nofoia se nofoaga taua i faiga faʻapolokiki a le lalolagi ma le tamaoaiga.

5. San Marino | 61 sikuea kilomita

O le 10 pito i sili ona itiiti o atunuu i le lalolagi

  • Gagana autu: Italia
  • Laumua: San Marino
  • Numera o tagata: 32 afe tagata
  • GDP i tagata ta'itasi: $44,605

O le Republic of San Marino e tu i le itu i saute o Europa ma tuaoi Italia i itu uma. O San Marino o le setete pito i leva o Europa, na fausia i le seneturi lona 3. O lenei atunuu o loʻo i totonu o se mauga, 80% o le teritori o loʻo taoto i le itu i sisifo o Monte Titano. O fale anamua ma le Mauga Titano lava ia o le UNESCO Heritage Site. O le faʻavae o le tamaoaiga o le gaosiga, lea e tuʻuina atu ai le 34% o le GDP, ma o le vaega o auaunaga ma tagata tafafao maimoa e iai foʻi se sao taua.

4. Tuvalu | 26 sikuea mita kilomita

O le 10 pito i sili ona itiiti o atunuu i le lalolagi

  • Gagana autu: Tuvalu, Igilisi
  • Laumua: Funafuti
  • Numera o tagata: 11,2 afe tagata
  • GDP i tagata ta'itasi: $1,600

O le setete o Tuvalu o loʻo i luga o se fuifui o motu ma motu (e 9 le aofaʻi) ma o loʻo i totonu o le Vasa Pasefika. O le tau i lenei atunuu o le teropika, faatasi ai ma vaitau taʻutaʻua - timuga ma lamala. O le tele o taimi, e ui atu ai afā leaga i atumotu. O la'au ma fauna o lenei setete e fai si utiuti ma o lo'o fa'atusalia e manu e aumai i atumotu - pua'a, pusi, maile ma la'au - niu, fa'i, ulu. O le tamaoaiga o Tuvalu, e pei o isi atunuu o le Oceania, e tele lava ina faia i vaega a le Malo, ma i sina vaega itiiti o faatoaga ma faigafaiva. E lē gata i lea, o Tuvalu o se tasi lea o atunuu matitiva i le lalolagi.

3. Nauru | 21,3 sq. km

O le 10 pito i sili ona itiiti o atunuu i le lalolagi

  • Gagana autu: Igilisi, Nauru
  • Laumua: Leai (O le Malo o lo'o i le Itumalo o Yaren)
  • Numera o tagata: 10 afe tagata
  • GDP i tagata ta'itasi: $5,000

O Nauru o lo'o i luga o se motu 'amu i le Vasa Pasefika ma o le malo aupito la'ititi lea i le lalolagi. O lenei atunuu e leai se laumua, e tulaga ese ai foi. O le tau i luga o le motu e fai si vevela, ma maualuga le susu. O se tasi o fa’afitauli tele o lenei atunu’u o le le lava lea o le suavai fou. E pei lava o Tuvalu, e matua utiuti le la’au ma fauna. O le punavai autu o le toe faʻatumu o le faleteuoloa mo se taimi umi o le faʻaaogaina o phosphorite (i na tausaga, o le atunuu o se tasi o atunuu sili ona tamaoaiga i le lalolagi ma le GDP maualuga), ae talu mai le 90s, o le maualuga o le gaosiga na amata fa'aitiitia, fa'atasi ai ma le manuia o le faitau aofa'i. E tusa ai ma nisi o tala faʻatatau, sa tatau ona lava le faʻaagaga phosphate seia oʻo i le 2010. E le gata i lea, o le atinaʻeina o phosphorite na mafua ai le faʻaleagaina o le eleele ma le faʻaogaina o meaola o le motu. O turisi e le o atiina ae ona o le ogaoga o le filogia o le atunuu.

2. Monako | 2,02 sikuea mita. km

O le 10 pito i sili ona itiiti o atunuu i le lalolagi

  • Gagana autu: Farani
  • Laumua: Monaco
  • Numera o tagata: 36 afe tagata
  • GDP i tagata ta'itasi: $16,969

E mautinoa lava, e toʻatele na faʻalogo e uiga i lenei setete, faʻafetai i le aai o Monte Carlo ma ona taʻutaʻua kasino. Monaco e tu i tafatafa o Farani. E le gata i lea, o tagata fiafia i taaloga, aemaise lava tuuga taavale, ua lauiloa lenei atunuu ona o le siamupini Formula 1 na faia iinei - le Monaco Grand Prix. O turisi o se tasi lea o alagatupe autu mo lenei tamai setete, faatasi ai ma le fausiaina ma le faatauina atu o fanua. E le gata i lea, ona o le mea moni o Monaco e maualalo tele lafoga ma o loʻo i ai se faʻamaoniga mautinoa o le faalilolilo o teugatupe, o tagata mauʻoa mai le lalolagi atoa o loʻo naunau e teuina a latou tupe teu iinei.

Matauina: Monaco na o le pau lea o le setete e itiiti ifo le numera o fitafita masani (82 tagata) nai lo le vaega a le militeri (85 tagata).

1. Vatikana | 0,44 sikuea kilomita

O le 10 pito i sili ona itiiti o atunuu i le lalolagi

  • Gagana autu: Italia
  • Ituaiga pulega: Pule faatiokarate atoatoa
  • Pope: Falanisisi
  • Numera o le faitau aofa'i: 836 tagata

O le Vatikana o le ta'ita'i lea o lo tatou fa'avasegaga, o le atunu'u la'ititi i le lalolagi. O lenei aai-setete o loo i totonu o Roma. O le Vatikana o le nofoa o le taʻitaʻi sili o le Ekalesia Katoliko Roma. O tagatanuu o lenei setete o tagatanuu o le Holy See. O le Vatikana e iai se tamaoaiga e leai ni tupe mama. O foai e maua ai le tele o le paketi. E le gata i lea, o tupe maua i le faleteuoloa e sau mai le vaega o tagata tafafao maimoa - totogi mo le asiasi atu i falemataʻaga, faʻatau atu meaalofa, ma isi. O le Vatican e iai sona sao taua i le faʻamautuina o feteʻenaʻiga a le militeri, valaau mo le faʻasaoina o le filemu.

O loʻo i ai se manatu o le atunuu laʻititi i le lalolagi o le Poloaiga a Malta, ma le eria o le 0,012 km2, aua. o loʻo i ai uiga talafeagai uma e taʻua o se setete (ana lava tupe, tusifolau, ma isi), ae o lona pule silisili ese e le o amanaʻia e tagata uma o le lalolagi.

E taua le matauina o loʻo i ai se mea e taʻua o le pule Sealand (mai le Igilisi - sea land), o le eria o le u550buXNUMXblea e XNUMX sq.m. O lenei setete e tu i luga o se tulaga, e le mamao mai le talafatai o Peretania Tele. Ae, talu ai o le pule silisili ese o lenei setete e leʻi amanaʻia e soʻo se atunuu i le lalolagi, e leʻi aofia ai i la matou faʻatulagaga.

Le atunuu laʻititi i Eurasia - Le Vatican - 0,44 sikuea kilomita. Le atunuu aupito itiiti i le konetineta o Aferika Seychelles - 455 sikuea kilomita. Le atunuu aupito itiiti i le konetineta o Amerika i Matu Saint Kitts and Nevis - 261 sikuea kilomita. Le atunuu aupito itiiti i le konetineta o Amerika i Saute Suriname - 163 821 sq. Km.

Tuua se tali