mea leaga

Faʻafetai i lou soifua maloloina, taumafai e malamalama po o fea meaʻai e sili atu ona teena ma pe aisea. Se'i manatu, o taimi uma lava e te 'ai ai i se tasi o nei mea'ai le lelei, e fa'apu'upu'u lou ola i ni nai itula.

O a mea tatou te aai ai?

O taumafa fa'aonaponei ua matua'i leai lava ni mea'ai pe a fa'atusatusa i taumafa a o tatou tua'a. E faapefea? Faatasi ai ma le atinaʻeina o tekinolosi, o le tele o oloa gaosia e faʻaleleia ma faʻatautaia. I le avea ai ma tagata pisi, ua amata ona tatou faʻalagolago i meaʻai vave. E fa'aitiitia ma fa'aitiitia le taimi e tapena ai mea'ai fou.

E o'o lava i mea'ai tatou te kukaina i totonu o le umukuka fa'apitoa o lo'o fa'aumatia mea'ai ma enzymes e mana'omia e o tatou tino.     mea'ai e fai ai le acid

A tatou 'ai i mea'ai e fai ai le acid, e fa'a'asatia o tatou toto. O le toto oona o le toto mafiafia, fa'agesegese le toto ma le fa'aitiitia o le lelei i le feavea'iina o mea'ai i vaega uma o le tino. O le toto oona e faamemelo i ai le anoano o meaola leaga (bacteria, viruses, parasites, yeast, etc.). I le aluga o taimi, latou te faʻaleagaina totoga i toxins ma mafua ai isi faʻafitauli faʻalesoifua maloloina.

O a mea'ai e fai ai le acid?

O nisi fa'ata'ita'iga: polotini a manu, mea'ai susu, mea'ai falai loloto, mea'ai kuka, mea'ai fa'atino, mea'ai ga'o, vaila'au, falaoamata ma mea'ai suka (fa'ata'ita'iga keke, keke, kuki, donut, ma isi), mea'ai fa'aopoopo (eg, emulsifiers). , lanu, tofo, fa'asao, fa'amautu), meainu suamalie, ma le ava malosi. O polotini o la'au e mafai fo'i ona fa'aoso, ae e sili atu ona fa'amalieina nai lo polotini a manu.

O mea'ai ia e tatau ona 'aina i se aofaiga fa'atapula'a, fa'amuamua i mea'ai fa'asalaina (fua ma fuala'au). Afai e te iloa e iai lou toto mafiafia, taumafai e fa'aitiitia lou taumafaina o mea'ai e fa'aoso ai le ga'o ma fa'ateleina lou taumafaina o mea'ai e fa'asalaina e toe fo'i ai fa'afitauli o lou soifua maloloina.

O nisi o mea'ai le lelei tatou te 'ai e o'o lava i le soifua maloloina. Faitau le mea moni.   Su'e susu ma mea'ai susu

O le susu pasteurized e maua e ala i le faʻamafanafanaina o le susu i le vevela o le 160 tikeri ma luga atu. O lenei mea e oʻo atu ai i se suiga i le susu porotini (casein), e avea ma mea faʻapitoa ma e le mafai ona faʻaogaina e le tino.

A le mafai ona talepeina lenei polotini, e fa'avaivaia ai le puipuiga o le tino, e mafua ai allergies ma le tele o isi fa'afitauli e pei o le asthma, pupu o le isu, mageso o le pa'u, fa'ama'i o le fatafata, maualuga le cholesterol toto, fa'atuputeleina a'afiaga o le fatu, ma le stroke.

E to'atele pepe ua maliliu ona o le allergy i le susu o povi. Liligi le susu ile alavai, e sili atu nai lo le fafagaina o lau pepe.

A e taumafaina le susu o le povi, e mafua ai le tele o le susu o le a afaina ai ou mama, sinus ma inumaga. E le gata i lena, e faʻamaʻaʻa foʻi le mucus e fai ai se ufiufi i luga o le puipui i totonu o le inumaga, e mafua ai le le lelei o le faʻaogaina o meaʻai. O le mea lea e mafua ai le manava ma e mafai ona oʻo atu ai i le tele o faʻafitauli faʻalesoifua maloloina.

Vaai faalemafaufau pe faapefea ona aafia le pepe. Leitioa o le sela ma le bronchitis ua taatele i tamaiti laiti! E mafua uma ona o le sua e maua i totonu o māmā laiti!

Na taʻua e Sally Fallon: "O le pasteurization e faʻaumatia ai enzymes, faʻaitiitia vitamini, faʻaumatia polotini susu susu, faʻaumatia vaitamini B12 ma le vitamini B6, faʻaumatia siama aoga, faʻateleina pathogens, faʻatupuina gaʻo, mafua ai allergies, colic i pepe, faʻafitauli o le tuputupu aʻe o tamaiti. , osteoporosis, gugu, ma'i fatu ma le kanesa.”

Na mautinoa e le natura e mafai e tina ona fafagaina a latou fanau. Ae i le lalolagi i aso nei, ua pisi tele tina ma ua faamalosia e faaaoga le susu o povi, o le tausiaina o augatupulaga o fanau mamai ua vaivai le puipuiga. Afai tatou te faaaogaina le susu o povi mo le calcium, ua tatou sese. O le susu o povi e le o se puna lelei o lenei minerale. O le susu (ma mea'ai susu) e fa'aoso-auma. A maua e le tino le acid, e taumafai e faapaleni le paleni o le acid e ala i le aveesea o le calcium mai o tatou ponaivi. I le aluga o taimi, o le tele ma le tele o le calcium e toso mai i ponaivi ma iu ai ina oʻo atu i le osteoporosis. Filifili le puna sili e maua ai le calcium mai fatu, nati, ma fualaau faisua crunchy e pei o le broccoli, kapisi, kāloti, ma le cauliflower.

Mo pepe, afai e le maua le susu o susu, e mafai ona sui i le 'oti, araisa poʻo le susu almond.

Mea inu karaponi

Afai e te inuina i taimi uma meainu carbonated, e mafai ona e faia se mea sili mo oe lava e ala i le faasolosolo malie ona aveese mai au meaʻai, o le vave o le lelei. O se fagu sua e oo atu i le 15 sipuniti o le suka, 150 kalori gaogao, 30 i le 55 mg o caffeine, ma lanu meaʻai faʻaleagaina, tofo, ma mea faʻasao. O nei mea uma e leai se aoga o mea taumafa.

O nisi soda e faafoliga o ni meainu "mea'ai" ma o lo'o i ai mea suamalie mata'utia e pei ole aspartame. Le tele o faʻafitauli faʻalesoifua maloloina e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o le aspartame, e aofia ai le faʻaleagaina o le faiʻai, maʻi suka, faʻalavelave faʻalagona, faʻaitiitia le vaʻai, tinnitus, gau le mafaufau, fatu fatu, le manava, ma isi mea. O lenei lisi puupuu e tatau ona lava e faʻaali atu ai ia te oe le matautia o lenei meaʻai suamalie.

O le isi auala mo meainu kaponi e “faalilo” ai e ala i mea e taʻua o meainu malosi. O mea inu malosi e mafai ona fa'atupuina ai lou malosi pe a taumafaina, ae e le umi. O le mea moni, pe a mou atu le aafiaga, o le ae lagona le leai o se malosi ma amata ona e manaʻo i se isi fagu. E avea ma li'o leaga ma i'u ai ina e mau.

O le suka o loʻo i totonu o meainu faʻaonapo e maualuga tele ma e mafua ai le tele o faʻafitauli o le soifua maloloina. O le a le mea e sili atu, a e 'ai tele i le suka, o le a taofia lou fia'ai. E mafua ai le le lava o mea taumafa.

Vailaʻau

Ioe, o le mea e leaga ai, afai e te inuina soʻo se vailaʻau, e mafua ai le faʻamaʻiina ma le mafiafia o le toto. Ona fa'atonuina lea o oe i se isi fa'amama toto, ae o le a tu'uina atu ai ia te oe ma'i papala. Ona fa'atonuina lea o oe i se isi vaila'au e togafitia ai le ma'i ma'i, e mafai ona o'o atu ai i le ma'i. Ma a e ma'i ma'i, o le a mafua ai le tele o isi fa'afitauli fa'alesoifua maloloina aua e fa'avaivaia ai lou ate. O le a lamatia lou tino puipuia.

O isi fa'ama'i e ono tula'i mai o le ma'i suka, toto maualuga, leaga o le ta'amilosaga, maualuga o le cholesterol, fa'ama'i fa'ama'i, ma isi. Ona e inu lea ma fa'atele vaila'au mo ia fa'afitauli ta'itasi.

E te va'ai i se li'o leaga?

Talanoa i lau foma'i e uiga i le fa'aitiitia o lou inuina o vaila'au, e ui lava e le mafai e nisi foma'i ona mafaufau i nei laina ona latou te le malamalama i le fa'ata'ita'iga fa'alenatura. Puleaina lou lava tino ma lou soifua maloloina! Amata i le 'ai atili o mea'ai e fa'asalaina.   suka

O carbohydrate o le puna lea o lo tatou malosi. Tatou te fa'amalieina o tatou mana'oga carbohydrate e ala i le fa'aaogaina o ga'o ga'o lavelave mai mea'ai atoa: fatu fatu, fualaau faisua, pi, ma fualaau 'aina.

Ae ui i lea, faatasi ai ma le atinaʻeina o tekinolosi, ua aʻoaʻoina ai e le tagata le suʻeina o le suamalie, e leai ni meaʻai. O le suka fa'amama e mata'utia i tagata ona e leai ni vaitamini po'o minerale, ma fa'agaogao ai.

O le suka faʻapitoa i soʻo se ituaiga - suka paʻepaʻe, suka enaena, kulukose, meli, ma le suka - e mafua ai le faʻavaveina o le maualuga o le suka. Afai e le mana'omia e le tino lenei suka, e teuina e pei o le ga'o. O nei suka fa'apitoa e toetoe lava a leai ni mea'ai aoga.

A maualuga le suka o le toto, o le pancreas e tuʻuina atu le inisalini i totonu o le toto. O le inisalini o se hormone e fesoasoani e faʻatonutonu le maualuga o le suka toto. A tatou taumafaina se meaai maualuga glycemic index, e tali atu o tatou tino i le faateleina o le kulukose toto e ala i le gaosia o le inisalini e sili atu nai lo le mea e manaʻomia.

O le i'uga, o le maualuga o le kulukose o le toto e pa'u ifo i lalo mo sina taimi pu'upu'u, e mafua ai ona e toe fia 'ai. A e tali atu i lena fia'ai e ala i lou 'ai i mea'ai e maualuga le glycemic, e tupu ai se isi taamilosaga o suiga ole inisalini.

I le aluga o taimi, e oʻo atu ai i le faʻaitiitia o le malosi o le tino e tali atu ai i le inisalini, faʻatupulaia se tulaga e taʻua o le insulin resistance. A tupu lea mea, e tumau pea le maualuga ole kulukose ile toto toto. E tali atu le pancreas e ala i le gaosia o le tele ma le tele o inisalini i se taumafaiga e faʻasaʻo le maualuga o le suka toto seia oʻo ina le mafai ona fai lana galuega. E mafai ona o'o atu ai i le fa'aleagaina o le tino mo se taimi umi.

O nisi o fa'afitauli masani o le soifua maloloina o lo'o feso'ota'i ma ia e aofia ai: le moe, puta, suka, PCOS, ma'i fatu, toto maualuga, kanesa.

Aua le faʻasesēina e le manatu o le faʻaaogaina o mea suamalie. E masani ona iai le aspartame, lea e sili atu le le alofa nai lo le suka lau laulau. Stevia o se mea e sili atu le soifua maloloina.   māsima

O le masima laulau (sodium chloride) e mafua ai le anoanoai o faafitauli faaletino ma mafatiaga. Ioe, e manaʻomia e le tino le masima (sodium), ae e tatau ona faʻaogaina faʻaletino ina ia aoga mo le soifua maloloina. O le masima laulau, sodium chloride, o se mea fa'apipi'i e tu'ufa'atasia le sodium ma le chloride.

O se mea e sili ona oona mo le tino e mafua ai ona taofiofia e le tino le sua. O le tele o le masima e fa'amalo ai alatoto ma fa'atupula'ia ai le ono ma'i ma le fatu.

O le mea lea e fa'ateleina ai le fua o le fa'aleagaina o fatuga'o. O le sodium chloride e fa'amama ai le calcium mai ou ponaivi, lea e alu ese i le mimi. E mafua ai le vave ma le tiga o le atinaʻeina o le osteoporosis, manifinifi ma ponaivi gau.

oloa falaoamata paepae

O mea aoga uma (bran ma germ) e aveese mai le falaoamata i le taimi o le gaosiga. O le falaoamata fo'i e fa'amalama i se vaila'au mata'utia e ta'ua o le "alloxan". Ole pisapisa lea e fa'aleagaina ai sela beta pancreatic, e o'o atu ai ile ma'isuka ituaiga 2.

Mulimuli ane, o nisi vitamini gaosia (carcinogenic - kanesa-mafuaaga) e faʻaopoopoina i meaʻai ma faʻatau atu i tagata faʻatau e le masalomia o se "faʻamalosia." O le falaoamata paʻepaʻe e mafua ai le maualuga o le maualuga o le suka toto nai lo le suka mama.

O fa'ama'i fa'ama'i o le intestinal ose fa'ama'i tu'usa'o lea ile taumafaina o oloa falaoamata pa'epa'e. Fa'afefiloi ma le falaoamata araisa maualalo, o le fa'afefiloi e leai ni alava ma mea'ai e mana'omia mo se tino tuputupu a'e.

Fa'aeteete i mea'ai e faia mai le falaoamata, e pei o falaoa, keke, panikeke, pasta, ma isi. Afai e le mafai ona e 'ai, 'ai i ni nai vaega laiti. O "mea'ai" e faia mai le falaoamata e leai se aoga o mea'ai ma o le a sili atu ona afaina ai lou tino nai lo le lelei. Faʻatasi ma le suka, o le taoina o le tuʻufaʻatasiga lelei mo ituaiga uma o faʻamaʻi faʻamaʻi.

O falaoa saito talu ai nei na faʻalauiloaina o se "meaʻai maloloina". Aua le faaseseina. O suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le saito e afaina i mycotoxins. A e taumafaina le tele o mea'ai masoa ua pisia, e mafai ona oti pe mafua ai le gugu o le rheumatoid, fa'atofano, ulu ulu, le fanautama, tuai le tuputupu a'e o tamaiti, ma fa'afitauli o le manava. E le gata i lea, o le saito e vave ona liu suka ma faatelevaveina le matua i tagata e maualalo le metabolic rate.   Meat products

Ua aoaoina i tatou o aano o manufasi e maualuga i porotini ma uamea e lelei mo i tatou. Ae ui i lea, o le tele o aano o manufasi i aso nei, pe o moa, povi, puaa poʻo mamoe, e tumu i hormones. O nei hormones e faʻaaogaina e faʻateleina ai le tuputupu aʻe o manu ma faʻateleina le tele o susu latou te gaosia.

O nei hormones, o loʻo i ai le estrogen, ua maua e fesoʻotaʻi ma le susu, uterine, ovarian, ma le manava o le manava, faʻapea foʻi ma le endometriosis i fafine. I tane, o hormones e mafua ai le kanesa prostate ma le testicular, leiloa le libido, le malosi, ma le faʻalauteleina o le susu.

O vailaʻau faʻamaʻi o loʻo faʻaaogaina lautele i le faʻaleleia o manu e puipuia ai faʻamaʻi ma faʻaleleia le tuputupu aʻe, o mea uma i le igoa o le maualuga o tupe mama i se taimi sili ona puupuu. O faʻamaʻi o le faʻaogaina o meaʻai e fesoʻotaʻi saʻo ma le taumafaina o aano o manufasi. Ma, e sili atu le taua, o aano o manufasi e faʻateleina ai le lamatiaga o le fatu fatu ma le manava ma le kanesa colon.

Afai e faamalosia oe e 'ai aano o manufasi, taumafai e aloese mai le povi ma le puaa ma 'aua le sili atu i le tolu laulau aano o manufasi i le vaiaso. O filifiliga sili mo le polotini o pi, lentils, tofu, ma fatu atoa. Taumafai e 'ai mea'ai i so'o se taimi e mafai ai. Ae ia manatua, o le toatele o i tatou e sili atu ona lamatia mai le tele naua o polotini nai lo le itiiti. O le tele o polotini o se tasi lea o sao i le osteoporosis ma le tele o isi faafitauli masani o le soifua maloloina.

O suʻesuʻega o le tele o le protein intake ua faʻaalia ai le faʻateleina o le mamafa o le acid i luga o fatugaʻo, faʻateleina le lamatiaga o le fausiaina o maʻa, ma le faʻaitiitia o le calcium e fesoʻotaʻi ma le lamatiaga o le gau o ponaivi.

O le isi mafuaaga e tatau ai ona tatou aloese mai aano o manufasi ona o le mamafa o loʻo tuʻuina i luga o la tatou faʻaogaina o meaʻai.   

Suauʻu fualaʻau

O suauu polyunsaturated, lea e aofia ai suauu fualaʻau e pei o sana, soya, linseed, ma canola, e aoga ia i latou lava. Ae peita'i, a fai e fai ma suau'u kuka, e o'ona. Mo se taimi umi, o suauʻu kuka ua manatu sese o se filifiliga maloloina, ae ua uma ona faʻaalia e le au atamamai o se mea sese lea.

A mae'a ona fa'amama ma fa'agaioiina, o nei suau'u aoga e fa'ama'iina e fai ai ga'o fa'asa'o ma fa'asa'oloto (se faiga e ta'ua o le hydrogenation). E moni, o le suauu popo, lea sa le'i manatu muamua i le soifua maloloina, o le filifiliga sili lea mo le kuka. E le pei o le tele o suauu e le'i tumu, e le o'ona le suauu popo pe a kuka.

O isi suiga o le suāuu olive mata fou, e talafeagai mo le sautés mama po o le siu, ma le suauu vine, talafeagai mo kuka umi.

Meaai vave

E ui o le toatele o i tatou ua iloa o meaai vave e le maloloina, tatou te le iloa pe ua lava le leaga e taofi ai le ai. Matou te faʻaalu a matou tupe maua malosi i oloa e faʻaumatia ai i matou ona faʻaalu ai lea o matou tupe teu i pili faafomaʻi.

Matou te talitonu o le mea sili ona matautia o le gaʻo i le vevela maualuga e maua ai carcinogens. Ae e le ona pau lea.

Ua fa'ailoa mai i su'esu'ega fa'asaienisi o lo'o iai le isi mea e fa'atupu ai le kanesa e ta'ua o le acrylamide, lea e maua i mea'ai e kuka i le vevela e tusa lava pe leai se ga'o.

E ui o le tapula'a saogalemu mo le acrylamide i mea'ai e sefulu vaega i le piliona, o falai falai ma pateta chips e sili atu i le faaselau taimi fa'aletulafono mo le acrylamide!

E fa'atupu le Acrylamide pe a fa'amū mea'ai e lanu enaena pe fa'avela i le vevela tele. O nei metotia e aofia ai le falai, fa'apalapala, tao, ma e o'o lava i le fa'avevela i totonu o le microwave.

Afai e tatau ona e kukaina mea'ai, fa'ausa pe fa'a'ai. O le mea lea, o oloa o le a le aofia ai mea faʻamaʻi e oona ai lou tino.  

 

 

 

Tuua se tali