Tala moni: O se tina e le mafai ona faamafanafanaina e lapataia matua e uiga i faailoga o le maningitis

Sa faitio o ia i le vaivai, ma maliu ai i le tolu aso mulimuli ane i le falemai.

O Sharon Stokes e 38 tausaga le matua e le talitonu lava ua leai lana teine. E leʻi faʻaalia lelei ia faʻalavelave. Na o le tasi lava taeao, na faitio ai lana tama o Maisie i lona le lelei. Sa manatu Sarona o se ma'i masani - e leai se fiva o le teine ​​po'o nisi fa'ailoga o so'o se ma'i tuga. E oo lava i lo'u faai e lei tiga. I se aso mulimuli ane, ua leva ona koma Maisie.

O le taeao ina ua uma ona fai mai Maisie ua le malosi, na ala a’e le teine ​​ma ona mata efuefu. Na vili e le tina fefe le taavale a le falemai.

“Ua ufitia Maisie i se mageso. Ona amata loa lea ona liu uliuli o'u lima - na tupu vave lava, moni i le itula. ” Fai mai Sharon o le tulaga o lana tama teine ​​ua matua faaletonu i se tulaga maoae.

Na ave i latou i le falemaʻi, ma na vave ona tuʻuina le teineitiiti i se koma faʻapitoa. Ua aliali mai ua maua Maisie le ma'i ma'i. Sa le mafai ona latou laveaʻiina o ia: i le taimi na valaau ai le tina i le falemaʻi, ua uma ona amata le sepsis o le teine. Na maliu o ia i le lua aso mulimuli ane i le tausiga tigaina.

“Na ou malamalama o loʻu afafine na maʻi tigaina. Ae ou te leʻi manatu o le a iʻu ... pei o lenei, ”o le tagi masusu Sharon. – Sa le mafai foi ona ou manatu sa ia te ia se mea matautia. Sa leai ni fa'ailoga e popole ai. Na'o le ma'i. Ae na foliga mai ua tuai mai Maisie i fomai. “

O lea la ua faia e Sarona mea uma ina ia iloa ai e le toatele o matua le matautia o le fiva fai‘ai, ina ia aua ne‘i oo ia i latou se faalavelave faapena.

“E leai se tasi e tatau ona uia lenei mea. O la’u teine ​​… E oo lava i le falemai sa ia faafetai mai ia te au mo le tausiga o ia. Sa naunau o ia e fesoasoani i tagata uma ma o se tamaitiiti fiafia. Sa manao o ia e auauna i le vaegaau pe a matua ma puipuia lona atunuu, ”o lana tala lea i le Daily Mail.

O le ma'i fa'ama'i o se fulafula lea e ufiufi ma puipuia ai le fai'ai ma le va'ai. So'o se tasi e mafai ona maua i le fa'ama'i, ae o tamaiti i lalo ifo o le lima tausaga ma tagata i le va o le 15 ma le 24 ma luga atu o le 45 e maualuga le lamatiaga. E maualuga atu fo'i le lamatiaga mo i latou e iai le ulaula tapa'a po'o le fa'avaivaia o le puipuiga o le tino, e pei o le chemotherapy.

O le ma'i ma'i e mafai ona mafua mai i siama ma siama. I le tulaga mulimuli, togafitiga faʻafuaseʻi ma vailaʻau faʻamaʻi i le falemaʻi e manaʻomia. E tusa ma le 10% o faʻamaʻi e oti. Ma o i latou ua toe malosi e masani ona i ai ni faʻalavelave e pei o le faʻaleagaina o le faiʻai ma le faʻalogo. I tulaga o le toto oona, e tatau ona tipi ese vae.

O tui e mafai ona puipuia mai nisi ituaiga o ma'i fiva fai'ai. E oo mai i le taimi nei, e leai se puipuiga mai le maningitis i le faasologa o tui puipui a le atunuu. E mafai ona amata ona latou tui i lenei faʻamaʻi i le tele, i se fuafuaga fuafuaina, mai le 2020. Ma o lenei o le tui o le maningitis e mafai ona faia e oe lava, i le feutagai ma se fomaʻi.

Fomai Alexey Bessmertny, allergist-immunologist, fomai tamaiti:

- Ioe, o le suʻesuʻeina o le fiva faiʻai ma lona eseesega mai faʻamaʻi viral e faigata tele. Ma toetoe lava a leai, o nei faʻamaʻi e le mafai ona vaʻaia e le tasi le isi e aunoa ma le fesoasoani a se fomaʻi. E iai fa'ailoga e tatau ona fa'ailoa ai matua ma fa'amalosia i latou e vili vave se foma'i, nai lo le fa'aumi o le tulaga. Ole a'afiaga lea ole fa'ama'i pipisi: fiva faifai pea e le fa'aitiitia, fa'apea fo'i ma fa'aaliga o fa'ailoga lautele ole cerebral - tiga o le ulu ma maso, pua'i, togi le ulu i tua, momoe, leiloa o le mafaufau po'o se tulaga le mautonu pe a ua fai si faaletonu o le tamaitiiti ma ua i ai i se semi-coma. E le gata i lea, e mafai ona pa'u le tamaititi i se tulaga o le teʻi pe a paʻu le mamafa, o le tamaititi e vaivai ma faʻafefe.

O le isi faʻailoga mataʻutia o le maningococcinia, o le faʻaalia o le tele o se mageso masani i luga o le tino i foliga o le tele o toto toto.

O le fa'ama'i fa'ama'i e mafua mai i siama e tolu: maningococcus, pneumococcus ma le Haemophilus influenzae, ma e matua faigata lava ona iloa le eseesega mai le siama siama.

Manatu autu: mageso i luga o le tino, ulu tiga, puaʻi, togi i tua le ulu ma faʻateleina le lagona i mea uma: leo, malamalama ma isi mea faʻaosofia.

I soʻo se tulaga e le mafai ona malamalama i ai, e sili atu le valaʻau i se fomaʻi ma siaki faʻalua nai lo le faʻatali mo le tau i tafatafa o le sami.

Tuua se tali