Fa'aletonu ole urinary ile numera

Fa'aletonu ole urinary ile numera

Fa'aletonu ole urinary ile numera
E tusa ai ma le International Society of the Continence, ole urinary incontinence (e masani ona faapuupuuina o le UI) e faauigaina lautele e pei o soʻo se faitioga o le leiloa o le urine. Toe foi i fuainumera i luga o se faailoga e faigata ona tauaveina.

Fa'ateleina ole fa'ama'i ile urinary

Ole fa'atuputeleina ole urinary incontinence e fa'atatau ile 5% ile faitau aofa'i lautele1. O lenei faʻamaʻi e sili atu le maualuga i tagata e sili atu i le 65 tausaga: 49 i le 77% o tagata faʻamaʻi pe nonofo i se falemaʻi-social faʻalapotopotoga o le a aʻafia i le faʻamaʻi.2.

O le fa'amasani ua fa'atulaga lelei e fa'atupula'ia, ona o le aofa'i o tagata i luga atu o le 65 o le a fa'atupula'ia iloga i le tele o tausaga a sau. O lea e taua ai le faia o mea uma e mafai e puipuia, iloa ma togafitia.

Tau o le taofiofia o le mimi

I Falani, o le tau atoa o le faʻamaʻi o le urinary e faʻatatau i le 4,5 piliona piliona. O lenei tau o le a fa'atusalia i tulaga e pei o le osteoarthritis po'o le niumonia3.

Fa'atiga le fa'amama toto

I Farani, toetoe lava 3 miliona fafine o vaitausaga uma e a'afia i fa'afitauli o le fa'aletonu o le urinary.

1 i le 5 fafine mafatia maipopole urinary incontinence, ma le maualuga maualuga i le va o le 55 ma le 60 tausaga.

Toeitiiti atoa le 10% o tama'ita'i talavou nulliparous (e le'i fanauina lava) e a'afia, ae o lenei fuainumera e mafai ona o'o i le 30% pe a latou ta'alo tele.4. O nei fuainumera atonu e manatu faatauvaa ona ose mataupu e matua tapu lava: e masani ona mumusu tamaitai e talanoa i ai ma latou fomaʻi, aemaise lava talu ai o latou laiti.5.

Ole fa'ateleina ole liki ile taimi ole fa'amalositino i tama'ita'i afeleti e eseese ile va ole 0% mo tapolo ma le 80% mo le trampoline. O lea e faalagolago tele i Ituaiga o gaioiga : faʻamalositino faʻamalositino e mafua ai le osooso faifai pea (trampoline, gymnastics, siva, afeleti) faʻaopoopoina le mamafa i luga o le perineum e mafai ona faʻateleina i le 10.

Tatalo tele

O le manava tele e fa'aalia e ala i le mimi soo (i le va o le 7 i le 20 taimi i le ao ma le po), lea e mafai ona o faatasi ma tafega mimi ona o le fia mimi.

 

Ole fa'atuputeleina ole tulaga lea e fa'atatau ile lata ane 17% o le faitau aofaʻi ae o le a sili atu ona faailoga pe a uma le 65 tausaga. Lapataiga: e tusa ma le 67% o tagata e ova le tami e le o'o i le fa'amago o le mimi (e ta'ua lea o le manava matutu ova).6.

Ma'itaga ma le le taofiofia o le mimi

E tusa ma le 6 i le 10 fafine maʻitaga ia oo i “taumafaiga” e faigata ona faatuai. I le 1 i le 2 i le 10 mataupu, o nei "faʻalavelave faʻafuaseʻi" e iʻu ai foi i le tafe o le urinary7. mai le 2ndst tolu masina, 3 i le 4 i le 10 fafine maʻitaga maua le "fa'atiga" le taofiofia o le mimi (o lona uiga, taalo i taaloga, siiina o se uta mamafa, pe na o le 'ata)8...

Ina ia foia lenei mea, ia nofouta lena 7 taimi fa'aatinatal e 45 minute, tagata ta'ito'atasi po'o vaega, o lo'o ufiufi e le Inisiua Soifua Maloloina.

Ma ina ua mavae le fanau mai? I aso na sosoo ma le fanau mai, 12% o fafine o le taimi muamua na fanau ai ua fa'asea i le tafe o le urine9.

Fua o le mimi ma le mimi

O le diuresis masani, o lona uiga o le tele o le mimi e gaosia e fatuga'o, ua manatu e aofia ai i le va o le 0,8 ma le 1,5 L i le 24 itula. Fa'afetai i lona malosi fa'alava, e mafai ona i ai i totonu o le ta'umi e oʻo atu i le 0,6 L ile averesi.

Mai le 0,3 L, peitaʻi, o le fia mimi lagona. E mafai ona fa'aauau pea ona fa'atumu le tami e pei o le manaʻomia urosa ua faia atili ma sili atu faʻailoga, ae o le taofiofia e mautinoa lava e ala i le ofo fua. Ole mana'oga e mafai ona fa'anatinati (tusa ma le 400 ml) ona tiga (tusa ma le 600 ml). Ole tele masani ole urination ole e tusa ma le 4 i le 6 taimi i le aso.

Kegel Exercises

le vili saunia e Kegel e faʻamoemoe e faʻamalosia le perineum ma faʻaalia i tulaga o le faʻamaʻi pipisi o le urinary incontinence. E tatau ona faia e le aunoa mo ni nai vaiaso e maua ai se taunuuga aoga. 40% i le 75% o fafine o loʻo faʻaaogaina e matauina se faʻaleleia atili o latou pulea mimi i vaiaso mulimuli ane.

Fa'amama le fa'ama'i, tu'ufua ma le atuatuvale

O se suʻesuʻega na faʻaalia ai i totonu o le 3 fafine faigaluega mai le 364 i le 18 ma le tigaina o le urinary incontinence, 60% e tatau ona sui ituaiga galuega1 ona o lenei faaletonu.

E masani ona maua e tagata e le mautonu le popole, lea e faaliliuina i se mea mautinoa vavae ese. Ona o le fefe i manogi leaga, o le maasiasi i luma o tagata pe a tupu se faalavelave, o tagata le mautonu e masani ona e pauu i tua ia i latou lava. 

E tusa ai ma se suʻesuʻega na faia i Kanata, 15,5% o fafine le mautonu e mafatia i alavai10. O lenei fua faatatau e oʻo atu i le 30% i fafine i le va o le 18 ma le 44 tausaga ma faʻatusatusa i le faʻafitauli o le 9,2% i fafine konetineta. 

Fa'aletonu i tamaiti

E masani ona manatu matua e tatau ona mama fanau a'o le'i ulufale i le aoga, e tusa ma le 3 tausaga le matutua, ae o le mea moni e matua ese lava a o tuputupu ae le mautu o le manava. oo atu i le 5 tausaga.

O lea e leai se mea e popole ai pe a le mafai e se tamaititi ona taofiofi aʻo leʻi oʻo i le matua: o lona urinary system atonu e leʻi matua. E le mafai ona a'afia tamaiti i lalo ifo o le 5 tausaga le fa'aletonu ole urinary.

O lea la, i le 3 tausaga, 84% o teine ​​ma 53% o tama ua maua le mama i le ao. I le tausaga mulimuli ane, o nei fuainumera e oʻo atu i le 98% ma le 88% i le faasologa11.

I le isi itu, o le le taofiofia o le mimi i le po e popole 10 i le 20% o le 5-tausaga le matutua. Ona fa'aitiitia malie lea o le fa'ama'i i tausaga e o'o atu i le 1% o tamaiti ua ta'i 15 tausaga. 

mau faasino

1. LOH KY, SIVALINGAM N. Urinary incontinence i le faitau aofai o tagata matutua. The Medical Journal of Malaysia. [Toe Iloilo]. 2006 Oke; 61(4): 506-10 ; suega 11.

2. SAXER S, HALFENS, RJ, DE BIE, RA, DASSEN, T. Faʻateleina ma aʻafiaga o le faʻamaʻiina o le urinary o tagata nofoia fale tausimaʻi Suiselani i le ulufale ma pe a maeʻa le ono, 12 ma le 24 masina. Tusitala o tausisoifua falema'i. 2008 Sep; 17(18): 2490-6

3. DENIS P. Epidemiology ma medico-economic taunuuga o anal incontinence i tagata matutua. e-memoir mai le National Academy of Surgery [faasologa i luga ole Initaneti]. 2005; 4: Avanoa mai: http://www.biusante.parisdescartes.fr/acad-chirurgie/ememoires/005_2005_4_2_15x20.pdf.

4. K. Eliasson, A. Edner, E. Mattsson, Urinary incontinence in very young and most nulliparous women with a history of regular organised high-impact trampoline training: mea tutupu ma tulaga lamatia, Int Urogynecol J Pelvic Floor Dysfunct, 19 (2008). ), itulau 687–696.

5. GW Lam, A. Foldspang, LB Elving, S. Mommsen, Fa'asalalauga fa'aagafesootai, fa'asao fa'aagafesootai, ma le fa'ailoaina o fa'afitauli e feso'ota'i ma fa'ama'i fa'amasani fafine matutua, Dan Med Bull, 39 (1992), itulau 565-570

6. Tubaro A. Faʻamatalaina o le soona tagotago tagāmimi: epidemiology ma avega o faʻamaʻi. Urology 2004; 64: 2.

7. Cutner A, Cardozo LD, Benness CJ. Su'esu'ega o fa'ailoga urinary i le amataga o le maitaga. Br J Obstet Gynaecol 1991; 98: 1283–6

8. C. Chaliha ma SL Stanton « Faʻafitauli Urological i le maitaga » BJU International. Fa'asalalauga muamua i luga ole laiga: 3 APR 2002

9. Chaliha C, Kalia V, Stanton SL, Monga A, Sultan AH. Va'aiga fa'aa'itele ole fa'ama'i fa'aa'e failele ma fecal incontinence. Obstet Gynecol 1999; 94: 689±94

10. Vigod SN, Stewart DE, Fa'anoanoa tele ile fa'ama'i fa'ama'i fafine, Psychosomatics, 2006

11. Largo RH, Molinari L, von Siebenthal K et al. E a'afia ea se suiga tele ile a'oa'oga ile faleuila ile atina'eina ole manava ma le tami? Dev Med Tamaiti Neurol. 1996 Tes; 38 (12): 1106–16

 

Tuua se tali