Virosis: ituaiga, faʻailoga ma togafitiga

Virosis: ituaiga, faʻailoga ma togafitiga

 

E masani ona pepesi faʻamaʻi pipisi ma faʻamaʻi pipisi. Latou te faʻaosofia le tele o ituaiga o faʻaaliga. Faʻataʻitaʻiga o siama viral o nasopharyngitis, tele tonsillitis ma le fulū.

Faʻauiga o virosis

O le virosis o se faʻamaʻi pipisi e se siama. O siama o meaola niniʻi-microscopic e faia i mea totino (RNA poʻo le DNA nucleic acid) e faʻataʻamilomiloina e le lapoʻa e faia i polotini ma o nisi taimi o le teutusi. E le mafai ona latou fafaga ma faʻatele na o latou i le vaevaeina (ae o siama o meaola niniʻi sela tasi e mafai ona fafaga ma faʻatele).

O faʻamaʻi e manaʻomia se sela talimalo e ola ma atiaʻe. O siama pathogenic o siama e mafai ona mafua ai faʻamaʻi ma faʻailoga.

O ituaiga eseese o faamaʻi siama

E le mafai e siama ona pisia uma ituaiga sela. E tofu le siama ma le sili atu pe laʻititi le lautele faʻapitoa o le tasi uiga o le tropism. E i ai siama ma respiratory, digestive, genital, hepatic ma neurological tropism. Peitai, o nisi siama e tele tropism.

Faʻataʻitaʻiga o totoga taulaʻi mo siama eseʻese:

  • Nofoaga ogatotonu: herpes simplex virus (HSV), cytomegalovirus (CMV), enterovirus, misela, mumps, rabies, arbovirus;
  • Mata: misela, rubella, HSV, siama o le varicella zoster (VZV), CMV;
  • Oropharynx ma auala maualuga o le ea: rhinovirus, fulū, adenovirus, coronavirus, parainfluenza siama, HSV, CMV;
  • Laʻau manava pito i lalo: fulū, misela, adenovirus, CMV;
  • Gastrointestinal vaega: enterovirus, adenovirus, rotavirus; 
  • Ate: hepatitis A, B, C, D ma le E siama;
  • Ituaiga: papillomavirus, HSV;
  • Tagāmimi: adenovirus 11;
  • Peau: VZV, poxvirus, papillomavirus, HSV.

O faʻamaʻi pipisi o le viral (o le taatele) faʻamalolo i totonu o ni nai aso ma oʻo atu i ni nai vaiaso. O nisi siama, pei o le siama o le hepatitis B ma le siama o le hepatitis C, e mafai ona tumau e pei o faʻamaʻi pipisi (faʻaauau pea ona maua le siama). O faʻamaʻi o le aiga Herpesviridae (HSV, VZV, CMV, EBV) o loʻo tumau pea i se ituaiga olaga atoa i totonu o le tino (leai o ni faʻamaoniga viral) ma o lea e mafai ai ona toe faʻagaoioia (fou gaosiga o fasimea viral) i se tulaga tele. lelava, atuatuvale poʻo le tui puipuia (tui totoina, siama o le HIV po o le kanesa).

Masani siama viral

Bronchiolitis

I Farani, i tausaga taʻitasi, e 500 pepe (e pei o le 000% o le aofaʻi o pepe) e aʻafia i le bronchiolitis. Bronchiolitis o se faʻamaʻi pipisi viral lea e tupu tele lava i tamaiti i lalo o le lua tausaga le matutua.

E fesoʻotaʻi ma le pupuga o le bronchioles, o tamaʻi manava manava o le mama. O a latou poloka e o mai faʻatasi ma le uiga masani o le vevesi e tupu i le taimi o le manava e taʻua o le wheezing. Bronchiolitis e tupu tele lava mai ia Oketopa ia Aperila. E tusa ma le vaiaso le umi, e ono fai si umi atu o le tale. I le sili atu ma le 70% o mataupu, o le siama e mafua ai o le RSV, Respiratory Syncytial Virus.

E pipisi tele. E salalau mai le pepe i le pepe poʻo le matua i le pepe e ala i lima, faua, tale, mafatua ma mea faʻaleagaina. O loʻo maua ni faʻamaʻi faigata se lua i le siama o le RSV: o le aʻafia i se faʻamaʻi faigata o le maʻi e manaʻomia ai le falemaʻi ma le taimi umi e ono tupu ai le "post-viral bronchial hyperresponsiveness". E faʻaalia lea ile toe faifai pea o vaega ma le manava ile manava.

Faʻaleagaina

Influenza o se siama siama mafua mai i le siama Influenza, lea e aofia ai ituaiga e tolu: A, B ma C. Na o ituaiga A ma le B mafai ona maua ai ogaoga togafitiga ituaiga.

Vaitau fulū tupu i le tulaga o faʻamaʻi i le atunuʻu Farani. E toʻa 2 i le 6 miliona tagata e aʻafia i le fulū i tausaga taʻitasi. O le faʻamaʻi fulū taimi e masani ona tupu i le va o masina o Novema ma Aperila. E tumau ile 9 vaiaso.

O le fulū e mafai ona mafua ai faʻafitauli faigata i tagata e ono aʻafia (tagata matutua poʻo ni mataupu ua faʻavaivaia e se faʻavae masani masani). O le fulū faʻavaitaimi e gafa ma le tusa o le 10 maliu i le tausaga i Farani.

Faʻasalalau ma faʻamaʻi pipisi

O faʻamaʻi pipisi e matua pepesi lava. O siama e feaveaʻi e: 

  • Saliva: CMV ma Epstein Barr siama (EBV);
  • Ole manava ole manava ile taimi ole tale poʻo le mafatua: siama respiratory (rhinovirus, siama fulū, RSV), misela, VZV;
  • Le paʻu i le auala transcutaneous, e se u, a u pe ala i se manuʻa: o le rabies siama, HSV, VZV;
  • O nofoa: e ala i meaai poʻo lima ua eleelea i le nofoa (faecal-oral transmission). Tele virus digestive o loʻo iai i le nofoa (adenovirus, rotavirus, coxsackievirus, poliovirus, coronavirus, enterovirus);
  • Mea faʻaleagaina (faʻatonuina o tusi lesona): Siama o le Influenzae, coronavirus;
  • Mimi: mumps, CMV, misela;
  • Susu susu: HIV, HTLV, CMV;
  • Toto ma totoga foaʻi: HIV, hepatitis B siama (HBV), siama hepatitis C (HCV), CMV…;
  • Faʻamatalaga o kenera: HSV 1 ma HSV 2, CMV, HBV, HIV;

O le vector: o le siama e feaveaia e se u mai se meaola na aafia (samasama fiva, dengue fiva, Japanese encephalitis, West Nile siama encephalitis ma isi arboviruses).

Faʻailoga o le siama

Tele faʻamaʻi pipisi matuitui e leai se faʻailoga (leai ni faʻailoga) poʻo ni faʻailoga lautele e pei o le fiva, lelava, ma le i ai o lymph nodes. O le tulaga lea, mo se faʻataʻitaʻiga, i le rubella, CMV poʻo le EBV.

Faʻailoga o faʻamaʻi pipisi e faʻalagolago i le totoga ua pisia. Tele faʻamaʻi pipisi e mafua ai faʻailoga o le paʻu (macules, papules, vesicle, paʻu o le paʻu (mumu): ole faʻataʻitaʻiga lea mo se faʻataʻitaʻiga o le HSV, VZV, rubella faʻataʻitaʻiga.

O le fulū, mo se faʻataʻitaʻiga, e faʻaalia i le maualuga o le fiva, maalili, faʻafofu, tale, isu o le isu, vaivai tele, tiga o le tino, tiga o le ulu. Nasopharyngitis (malulu) e faʻailo e le fiva, faʻamama isu, isu o le isu, tale.

Togafitiga mo faʻamaʻi pipisi

E le mafai ona togafitia faʻamaʻi pipisi ile vailaʻau oona. Naʻo faʻamaʻi pipisi ole siama viral e manaʻomia ai vailaʻau. O siama e togafitia mo faʻailoga (fiva, tiga, tale) ma antipyretics poʻo vailaʻau oona, poʻo togafitiga mo faʻailoga faʻapitoa: anti-emetics i le tulaga o le puaʻi, faʻamalieina pe faʻamama kulimi ma, o nisi taimi, oral antihistamine mo le mageso mafua mai i nisi o le paʻu rashes.

O vailaʻau faʻafomaʻi e mafai ona tuʻuina atu i ni tulaga ogaoga o le fulū, e togafitia ai le HIV, faʻamaʻi o le hepatitis B poʻo le C, poʻo ni isi o herpesviruses.

Tuua se tali