O le le lava o le vitamini D ma le calcium e le feso'ota'i ma le vegetarianism

O le toʻatele o tagata e fefefe e sui i se meaʻai meaʻai ona o lo latou fefefe i tala faʻasolopito "fomai" e faapea o se taumafataga masani e mafai ona mafua ai le le lava o nisi o vitamini "taua" ma minerale, lea - toe fai mai - e mafai ona maua mai aano o manufasi. ma isi mea'ai mata'utia. Peitaʻi, ua faailoa atu e saienitisi nei manatu sesē lē fiafia.

O se suʻesuʻega talu ai nei e tusa ma le 227.528 Amerika (sili atu i le 3 tausaga le matutua) o itupa uma, tausaga, ma tupe maua na faʻamaonia faʻamaonia ai e leai se faʻamaoniga faʻasaienisi o se fesoʻotaʻiga i le va o le calcium ma le vaitamini D deficiency ma le taumafa vegetarian.  

O le vitamini D ma le calcium o loʻo i ai se sao taua i le fausiaina ma le soifua maloloina o ponaivi o le tagata, o lea e matua fiafia ai le au fai meaʻai e iloa poʻo a meaʻai e sili ona lelei mo le faʻaogaina o nei mea i le tele. O faʻamatalaga lata mai ua faʻaalia ai o le masani masani "tumu" taumafa e faʻaaoga ai aano o manu ma isi meaʻai manu e le lava mo se tagata faʻaonaponei, ma ina ia tausia le soifua maloloina, e tatau i se tasi ona suʻe isi auala e maua ai meaʻai.

O le suʻesuʻega na faʻaalia ai, i se tulaga lautele, o le toʻatele o tagata na faia le suʻesuʻega (ma e sili atu i le 200 afe o latou!) E lamatia mo le soifua maloloina o ponaivi ma nifo, aua. latou te mauaina le itiiti ifo o le calcium ma le vaitamini D. O le tulaga o loʻo i ai nei e le lelei foi mo tagata o loʻo aʻafia i taʻaloga, ae le o le taʻua o fafine maʻitaga ma tagata matutua, o loʻo i ai le paʻu o le calcium e lamatia.

E tusa ai ma le suʻesuʻega, na matauina e saienitisi e leai se mamanu i le va o oe o se tagata fai meaʻai pe leai - o le le lava o le calcium ma le vaitamini D e tutusa. O le mea lea, e mafai ona tatou faʻamaonia o le taumafaina o aano o manufasi ma isi meaola manu e le afaina ai le maualuga o le taumafa ma le faʻaogaina o nei meaʻai taua.

E maitauina o taunuʻuga sili na faʻaalia e tamaiti 4-8 tausaga: e foliga mai, ona o se masani mo tamaiti o lenei vaitausaga le fafagaina tele i le sisi susu, meaʻai susu, ma i se tulaga lautele, faʻaalu atili i luga oa latou meaʻai eseese, paleni. . O le faʻataʻitaʻiga mo tagata matutua na faia le suʻesuʻega na sili atu ona leaga, o lea na faʻamaonia ai e fomaʻi, i se tulaga lautele, o tagatanuu Amerika o loʻo lamatia i le calcium ma le vaitamini D, e le maua nei mea taua. I le taimi muamua, e leai se faʻamatalaga faʻatuatuaina i lenei mataupu, ma i totonu o le sosaiete faʻasaienisi sa i ai foʻi fautuaga e faʻapea o nisi vaega o le faitau aofaʻi o loʻo faʻaaogaina nei meaʻai e sili atu - e leʻi faʻamaonia na popolega.

"O nei faʻamaumauga o loʻo tuʻuina atu ai le faʻamaoniga manino muamua o tagata maualalo, mamafa poʻo ua leva ona lapoʻa o loʻo i ai i se tulaga lamatia faapitoa mo le calcium ma le vaitamini D deficiency," o le tala lea a le taʻitaʻi suʻesuʻe Dr. Taylor S. Wallace. "O faʻaiʻuga o loʻo faʻaalia manino ai o le toʻatele o tagata Amerika e le lava le calcium ma le vaitamini D, e naʻo meaʻai (ae le faʻaaogaina meaʻai vitamini ma minerale faaopoopo poʻo le taumafaina o meaʻai e tele i le calcium ma vitamini D - Vegetarian)."

O fa'ai'uga e lagolagoina lea filifiliga e fa'avae i fa'amaumauga mai se su'esu'ega na faia e le National Health and Nutrition Examination Survey (NHANES) mo se vaitaimi e fitu tausaga. I tulaga faʻafomaʻi, e matua faʻatuatuaina, ma ua uma ona faʻasalalau i totonu o le tusi faʻasaienisi faʻaaloalogia Journal of the American College of Nutrition, faʻapea foʻi ma isi lomiga faʻaleaʻoaʻoga.

O le mea moni, o lenei suʻesuʻega o se mea taua i le talafaasolopito. mai le tulaga o ona po nei, "aloaia" faasaienisi, e debunks le talafatu e uiga i le aoga o le "tulaga masani" meaai o le averesi Amerika - ae le gata i Amerika.

E ui i le mea moni o le Iunaite Setete o se atunuʻu atinaʻe, ma o le tulaga o le ola ai iinei e maualuga tele, o le faitau aofaʻi o tagata e eseese tupe maua e matua leai lava ni faʻamatalaga faʻatuatuaina pe faʻapefea ona e tausia lou soifua maloloina e ala i le 'ai o meaʻai lelei ma maloloina, ae le o totonu. le auala o loʻo fautua mai ai le maketi tele. fa'asalalauga.

E sili atu le leaga, ioe, o le tulaga i na vaega o sosaiete o loʻo i ai se tupe maua i lalo ole averesi. o le vaega lenei o tagata faʻatau e sili atu i aano o manufasi maualalo, fale falaoa ma pasta oloa, tuʻu apa ma meaʻai "saunia", faʻapea foʻi ma meaʻai e faʻatau atu e kamupani taumafa vave. O le mea moni, e leai se tasi na te faafitia o meaʻai "leaga" mai le faleʻai e maualalo ma maua ai le tino i meaʻai, o le faʻateleina o le kofe e fufulu ai le calcium mai le tino, ma isi.

Ae ui i lea, i le taimi nei, e faavae i luga o taunuuga o le suʻesuʻega, e mafai ona faʻamaonia e oʻo lava i meaʻai o le averesi "manuia" Amerika, o le mea moni, faʻaletonu, ma le le lelei i le taimi umi, pe a le o le "junk" atoa. E ui lava i le taumafaina o aano o manufasi ma isi oloa, lea e manatu le toʻatele o se faʻamaoniga o le atoatoa, i le tulaga o le soifua maloloina, meaʻai! O lenei manatu ua tuai ma e le fetaui ma le mea moni.

E sili atu le faʻamalosia mo tagata uma e mataʻituina lo latou soifua maloloina ma manaʻo e tausia seʻia oʻo i le matua, ia faia ni taumafaiga e tausia i latou lava. E tatau ona e vaʻavaʻai i au meaʻai, vaʻavaʻai mo isi meaʻai maloloina i au meaʻai masani… E tatau ona e suʻesuʻeina au masaniga taumafa, suʻesuʻe poʻo a meaʻai o loʻo le maua i au meaʻai masani, ma aʻoaʻo ni auala fou o le 'ai - ae e te le toe tepa i tua i le "taulaga. talatuu” e faapea mai aano o manu, e faapea e te oti ona o le leai o ni meaʻai!

 

Tuua se tali