PSYchology

O le a se mea ua tatou iloa e uiga ia i tatou lava? E uiga i le auala tatou te mafaufau ai, pe faʻapefea ona faʻatulagaina lo tatou malamalama, o a ni auala tatou te maua ai le uiga? Ae aiseā, i le faʻaaogaina o mea na ausia e le faasaienisi ma tekinolosi, tatou te faʻalagolago ai i le poto faʻasaienisi? Na matou filifili e fesili atu i le faifilosofia o Danil Razeev i le lalolagi atoa.

“O le a le ono iva?” ma isi faigata o le tagata technogenic

Psychology: O fea e su'e ai le uiga o le tagata i aso nei? Pe afai e iai so tatou manaʻoga mo se uiga, o ā vala ma i ā auala e mafai ona tatou maua ai mo i tatou lava?

Danil Razeev: O le mea muamua e oo mai i loʻu mafaufau o le fatufatuaʻi. E mafai ona faʻaalia o ia lava i le tele o ituaiga eseese ma vaega. Ou te iloa tagata o loʻo faʻaalia lo latou fatufatuaʻi i le totoina o laau i totonu. Ou te iloa i latou o loʻo faʻaalia lo latou fatufatuaʻi i le faʻalavelave o le fatuina o se musika. Mo nisi, e tupu pe a tusia se tusitusiga. E foliga mai ia te au o le uiga ma le fatufatuga e le mafai ona tuueseeseina. O le a le uiga o la'u tala? O le uiga o lo'o i ai i le mea e sili atu nai lo na o masini. I se isi faaupuga, o le uiga e le mafai ona faʻaititia i se faiga faʻapitoa. Faifilosofia i ona po nei o John Searle1 na sau ma se finauga lelei e paʻi i le eseesega i le va o semantics ma syntax. E talitonu John Searle o le faʻaogaina faʻainisinia o le faʻaogaina o le syntactic e le taʻitaʻia ai le fatuina o semantics, i le tulaʻi mai o le uiga, ae o le mafaufau o le tagata e galue tonu i le semantic level, gaosia ma iloa uiga. Sa i ai se talanoaga tele e uiga i lenei fesili mo le tele o tausaga: e mafai ea e le atamai ona fatuina uiga? O le tele o faifilosofia e finau faapea afai tatou te le malamalama i tulafono o semantics, o le atamai faafoliga o le a tumau e faavavau i totonu o le auivi o le syntax, talu ai o le a leai se elemene o le uiga o augatupulaga.

"O loʻo iai le uiga pe a sili atu nai lo na o masini, e le mafai ona faʻaititia i se faiga faʻapitoa"

O a faifilosofia ma o a manatu faafilosofia e te manatu e sili ona talafeagai, ola, ma manaia mo tagata i aso nei?

D. R.: E faalagolago i le uiga o le tagata i aso nei. O loʻo i ai, fai mai, o se manatu lautele o le tagata, o le tagata o se ituaiga faʻapitoa o mea ola na tulaʻi mai i le natura ma faʻaauauina lona atinaʻe. Afai tatou te talanoa e uiga i le tagata i aso nei mai lenei manatu, e foliga mai ia te aʻu o le a aoga tele le liliu atu i le aoga a le au filosofia Amerika. Ua uma ona ou taʻua John Searle, e mafai ona ou faaigoa Daniel Dennett (Daniel C. Dennett)2saunia e David Chalmers3, o se faifilosofia Ausetalia ua i ai nei i le Iunivesite o Niu Ioka. Ou te matua latalata lava i le itu i le filosofia, lea e taua o le "filosofia o le malamalama". Ae o le sosaiete o loʻo tautala ai le au filosofia Amerika i Amerika e ese mai le sosaiete o loʻo tatou nonofo ai i Rusia. E toatele tagata atamamai ma loloto i lo tatou atunuu, ou te le taʻua igoa patino, atonu e le saʻo lelei. Ae ui i lea, i se tulaga lautele, e foliga mai ia te aʻu e leʻi maeʻa le tulaga o faʻapolofesa i filosofia Rusia, o lona uiga, o loʻo tumau pea le tele o talitonuga. E oʻo lava i totonu o le faʻavae o aʻoaʻoga iunivesete (ma i lo tatou atunuu, e pei o Farani, e tatau i tamaiti aʻoga uma ona ave se vasega i le filosofia), o tamaiti aʻoga ma tamaiti aʻoga e leʻo faamalieina i taimi uma i le lelei o polokalame faʻaleaʻoaʻoga o loʻo ofoina atu ia i latou. O iinei o loʻo i ai pea se auala umi e alu ai, ia malamalama o le filosofia e le tatau ona fesoʻotaʻi ma galuega mo le setete, mo le ekalesia poʻo se vaega o tagata e manaʻomia le au faifilosofia e fatuina ma faʻamaonia nisi ituaiga o faʻavae talitonuga. I lenei tulaga, ou te lagolagoina na tagata o loʻo lagolagoina se filosofia e aunoa ma le faʻamalosia o manatu.

E faapefea ona matua ese i tatou mai tagata o aso ua mavae?

D. R.: I se faapuupuuga, o le vaitau o le tagata technogenic ua oʻo mai ma i tatou, o lona uiga, o se tamaloa e iai se "tino faʻapitoa" ma se "mafaufau faʻalautele". O o tatou tino e sili atu nai lo se meaola olaola. Ma o lo tatou mafaufau o se mea e sili atu nai lo le faiʻai; o se lala lala e aofia ai e le gata o le faiʻai, ae faʻapea foʻi ma le tele o mea faitino o loʻo i fafo atu o le tino ola o se tagata. Matou te faʻaogaina masini e faʻalautele ai lo matou malamalama. O i matou o tagata afaina - poʻo fua - o masini faʻapitoa, masini, masini e faʻatino ai le tele o galuega faʻapitoa mo i matou. E tatau ona ou ta'uta'u atu i nai tausaga ua mavae sa ou maua ai se aafiaga le mautonu i totonu ina ua faafuasei ona ou iloaina ou te le manatua le taimi o le ono i le iva. Mafaufau, e le mafai ona ou faia lenei taotoga i loʻu ulu! Aisea? Aua ua leva ona ou faalagolago i le mafaufau lautele. I se isi faaupuga, ou te mautinoa o nisi masini, fai mai, o le iPhone, o le a faʻateleina nei numera mo aʻu ma aumai ia te aʻu le iʻuga saʻo. I lenei mea e ese ai tatou mai i latou na soifua i le 50 tausaga ua mavae. Mo se tagata i le afa seneturi talu ai, o le malamalama o le laulau faʻateleina o se mea e manaʻomia: afai e le mafai ona faʻateleina le ono i le iva, ona faiaʻina lea o ia i le tauvaga tauvaga i le sosaiete. E tatau ona maitauina o le au faifilosofia o loʻo i ai foi le tele o manatu faʻavaomalo e uiga i uiga faʻapitoa o se tagata na ola i vaitau eseese, mo se faʻataʻitaʻiga, e uiga i se tagata fusis (tagata natura) i Anamua, o se tagata lotu i le Middle Ages, o se tagata faataitai. i aso nei, ma o lenei faasologa ua maeʻa e le tagata faʻaonaponei, lea na ou taʻua o le "technogenic man".

"O lo tatou mafaufau e le gata e aofia ai le faiʻai, ae faʻapea foʻi ma le tele o mea faitino o loʻo i fafo atu o le tino ola o se tagata"

Ae afai tatou te faʻalagolago atoatoa i gadgets ma faʻalagolago i tekinolosi mo mea uma, e tatau ona i ai se faʻalapotopotoga o le poto. E faapefea ona le talitonu le toatele o tagata i le faasaienisi, o ni talitonuga faanuupo, faigofie ona faaseseina?

D. R.: O le fesili lea o le maua o le malamalama ma le puleaina o faʻamatalaga, o lona uiga, faʻasalalauga. O se tagata valea e faigofie ona pulea. Afai e te manaʻo e ola i se sosaiete e usitaʻia oe e tagata uma, e mulimuli ai tagata uma i au faʻatonuga ma au faʻatonuga, e galulue tagata uma mo oe, o lona uiga e te le fiafia i le sosaiete o loʻo e ola ai e avea ma sosaiete o le poto. I se isi itu, e te fiafia i ai o se sosaiete o le valea: talitonuga sese, tala, feitagai, fefe… I le tasi itu, o se faafitauli lautele lenei, ae i le isi itu, o se faafitauli o se sosaiete faapitoa. Afai, mo se faʻataʻitaʻiga, tatou te siitia atu i Suiselani, o le a tatou vaʻaia o loʻo faia e ona tagata se palota i soʻo se taimi, e oʻo lava i mea e sili ona le taua mai la tatou vaaiga. Latou te nonofo i le fale, mafaufau i se mataupu e foliga mai e faigofie ma atiina ae o latou lava manatu, ina ia mafai ai ona maua se maliega. Latou te faʻaaogaina faʻatasi o latou tomai faʻapitoa, ua sauni e faia filifiliga faʻamaonia, ma galulue pea e faʻateleina le maualuga o le malamalama i le sosaiete.


1 J. Searl "Toe maua le malamalama" (Idea-Press, 2002).

2 D. Dennett "Ituaiga o le mafaufau: i luga o le ala e malamalama ai i le malamalama" (Idea-Press, 2004).

3 D. Chalmers “O Le Mafaufau Malamalama. In Search of a Fundamental Theory” (Librokom, 2013).

Tuua se tali