O a vitamini e mafai ona ou avatua i laʻu pepe mo lona tuputupu aʻe?

O a vitamini e mafai ona ou avatua i laʻu pepe mo lona tuputupu aʻe?

O vaitamini, e mana'omia mo le fa'agaioiga lelei o le tino, o le tele lava o vaega e maua mai i mea'ai. O le susu i masina muamua, faʻaopoopo i isi meaʻai uma i le taimi o le faʻavasegaina, o punavai ia o vitamini mo pepe. Ae ui i lea, o le taumafa o nisi vitamini taua e le lava i pepe. O le mea lea e fautuaina ai le faʻaopoopoga. O a vaitamini e a'afia? O le a la latou matafaioi i le tino? Mea uma e tatau ona e iloa e uiga i vitamini mo lau pepe.

Vitamini D faaopoopo

Vitamin D e faia e le tino i lalo o le aafiaga o le la. E sili atu le saʻo, o tatou paʻu e faʻapipiʻiina pe a tatou faʻaalia i tatou lava i le la. O lenei vaitamini o loʻo maua foi i nisi meaʻai (salmon, mackerel, sardines, fuamoa fuamoa, pata, susu, ma isi). Vitamin D e faafaigofie ai le intestinal absorption o le calcium ma le phosphorus, e manaʻomia mo le mineralization o ponaivi. I se isi faaupuga, o le vitamini D e taua tele, aemaise lava i le pepe, aua e fesoasoani i le tuputupu aʻe ma le faʻamalosia o ponaivi.

I pepe, ole taumafa ole vaitamini D o lo'o iai ile susu ole susu po'o le susu ole pepe e le lava. Ina ia puipuia rickets, o se faʻamaʻi e mafua ai le faʻaleagaina ma le le lava o le mineralization o ponaivi, vitamini D supplementation e fautuaina i tamaiti uma mai aso muamua o le olaga. "O lenei faʻaopoopoga e tatau ona faʻaauau i le taimi atoa o le tuputupu aʻe ma le mineralization o ponaivi, o lona uiga e oʻo atu i le 18 tausaga", o loʻo faʻaalia ai le French Association of Ambulatory Pediatrics (AFPA).

Mai le fanau mai i le 18 masina, o le faʻaaogaina fautuaina o le 800 i le 1200 IU i le aso. Ole aofa'i e fesuisuia'i e fa'atatau ile susu ole pepe po'o le susu ole pepe:

  • afai e fa'asusu le pepe, fa'aopoopo e 1200 IU i le aso.

  • afai e fafagaina le pepe, o le fa'aopoopoga o le 800 IU i le aso. 

  • Mai le 18 masina i le 5 tausaga, e fautuaina le faʻaopoopoga i le taumalulu (e totogi ai le leai o se faʻaalia i le malamalama masani). O le isi faʻaopoopoga e fautuaina i le vaitau o le tuputupu aʻe o le talavou.

    O lo'o fa'agasolo nei se fa'afouga o nei fautuaga. "O nei mea o le a ogatusa ma fautuaga a Europa, e pei o le 400 IU i le aso mai le 0 i le 18 tausaga le matutua i tamaiti soifua maloloina e aunoa ma ni tulaga lamatia, ma le 800 IU i le aso mai le 0 i le 18 tausaga i tamaiti ei ai se tulaga lamatia," o le tala lea a le National Food Safety Ofisa (ANSES) i se fa'asalalauga fa'asalalau fa'asalalau ia Ianuari 27, 2021.

    Ole fa'aopoopoga ole Vitamin D ile pepe e tatau ona fa'atonuina e se foma'i soifua maloloina. E tatau ona i ai i le tulaga o se vailaʻau ae le o le tulaga o meaʻai faaopoopo e faʻatamaoaigaina i le vaitamini D (o nisi taimi e tele naua vitamini D).  

    Fa'aeteete i le a'afiaga o le fa'ateleina o vaitamini D!

    O le soona fai ole vaitamini D e le o se tulaga lamatia mo tamaiti laiti. Ia Ianuari 2021, na lapataia ai e le ANSES mataupu o le soona inumaga o tamaiti laiti ina ua uma ona taumafaina meaʻai faaopoopo ua faʻatamaoaigaina i le vaitamini D. O tamaiti na aafia na maua i le hypercalcemia (tele calcium i le toto) e ono afaina ai fatugaʻo. Ina ia aloese mai le soona inu tele e ono lamatia ai le soifua maloloina o pepe, ua faamanatu atu e le ANSES i matua ma fomai:

    aua le faʻateleina oloa o loʻo iai vitamini D. 

    • ia sili atu fualaau i lo mea'ai faaopoopo.
    • siaki tui o lo'o faia (sia'i le aofa'i ole vaitamini D ile matau'a).

    Vitamini K faaopoopo

    E taua tele le vitamini K i le faʻamalo toto, e fesoasoani e puipuia le toto. E le gaosia e o tatou tino, o lea e maua mai i meaai (fuala'au lanumeamata, i'a, aano o manufasi, fuamoa). I le fanau mai, e maualalo le fa'aagaga o vaitamini K pepe fou ma o lea e fa'atupula'ia ai le fa'atotototo (i totonu ma fafo), lea e mafai ona ogaoga pe a a'afia ai le fai'ai. O le mea e lelei ai, o nei mea e seasea lava. 

    Ina ia aloese mai le le lava o le vitamini K o le toto, e avatu i pepe i Farani le 2 mg vitamini K pe a fananau mai i le falemaʻi, 2 mg i le va o le 4th ma le 7th aso o le olaga ma le 2 mg i le 1 masina.

    E tatau ona fa'aauauina lea fa'aopoopoga i pepe na'o le susu (e itiiti le mauoa o le susu o le susu i le vaitamini K nai lo le susu pepe). O le mea lea, e fautuaina le tuʻuina atu o le tasi ampoule o le 2 mg i le tautala i vaiaso uma pe a naʻo le susu. O le taimi lava e aumai ai le susu pepe, e mafai ona taofi lenei mea faaopoopo. 

    E ese mai le vaitamini D ma le vaitamini K, e le fautuaina le fa'aopoopoina o vaitamini i pepe, se'i vagana ai fautuaga a foma'i.

    Tuua se tali