Su'ega pa'epa'e (Boletus edulis)

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Agaricomycetidae (Agaricomycetes)
  • Poloaiga: Boletales (Boletales)
  • Aiga: Boletaceae (Boletaceae)
  • Genus: Boletus
  • ituaiga: Boletus edulis (Cep)

Porcini (O le t. boletus edulis) ose mushroom mai le ituaiga boletus.

Ua:

O le lanu o le pulou o le porcini mushroom, e faʻatatau i tulaga tuputupu aʻe, e ese mai le paʻepaʻe i le enaena uliuli, o nisi taimi (aemaise lava i ituaiga pine ma spruce) ma se lanu mumu. O le foliga o le pulou e muamua hemispherical, mulimuli ane aluga-foliga, convex, tino aano, e oo atu i le 25 cm le lautele. O le pito i luga o le pulou e lamolemole, teisi velvety. O le pulupulu e paʻepaʻe, mafiafia, mafiafia, e le suia le lanu pe a gau, toetoe lava leai se manogi, ma se tofo manaia nutty.

Vaʻa:

O le porcini mushroom e matua tele lona vae, e oʻo i le 20 cm le maualuga, e oʻo atu i le 5 cm mafiafia, malo, cylindrical, faʻalauteleina i le pito i lalo, paʻepaʻe poʻo le lanu enaena, ma se mamanu mama i le pito i luga. I le avea ai o se tulafono, o se vaega taua o le vae o loʻo i lalo o le eleele, i totonu o le lapisi.

La'au fa'aola:

I le amataga o le paepae, ona sosoo ai lea ma le liu samasama ma lanu meamata. O pores e laiti, lapotopoto.

Spora pauta:

Olive lanu enaena.

O ituaiga eseese o le paʻepaʻe paʻepaʻe e tupu aʻe i togavao, coniferous ma fefiloi mai le amataga o le taumafanafana ia Oketopa (faʻalavelave), e fausia ai le mycorrhiza ma ituaiga eseese o laau. Fua i totonu o le mea e taʻua o "galu" (i le amataga o Iuni, ogatotonu o Iulai, Aokuso, ma isi). O le galu muamua, e pei o se tulafono, e le tele naua, ae o se tasi o galu mulimuli ane e masani ona sili atu le aoga nai lo isi.

E masani ona talitonuina o le mushroom paʻepaʻe (poʻo le itiiti ifo o lona gaosiga tele) faʻatasi ma le red fly agaric (Amanita muscaria). O lona uiga, alu le lele agaric – alu foi le pa’epa’e. Pe fiafia pe leai, e silafia e le Atua.

Gale ga'o (Tylopilus felleus)

i le talavou e foliga mai o se mushroom paʻepaʻe (mulimuli ane e pei o se boletus (Leccinum scabrum)). E ese mai le mushroom paʻepaʻe paʻepaʻe e masani lava i le oona, lea e matua le mafai ai ona 'aina lenei mushroom, faʻapea foʻi ma le lanu piniki o le tubular layer, lea e liu piniki (ae leaga, o nisi taimi e vaivai tele) i le malologa ma le aano ma se mamanu lanu uliuli. i luga o le vae. E mafai foi ona maitauina o le pulupulu o le gall fungus e masani lava ona mama ma e le afaina i anufe, ae i totonu o le porcini fungus e te malamalama ai ...

Oak masani (Suillellus luridus)

ma le Boletus eruthropus – oaks masani, e fenumiai fo'i ma sigi pa'epa'e. Ae ui i lea, e tatau ona manatua o le pulupulu o le porcini mushroom e le suia lava le lanu, tumau paʻepaʻe e oʻo lava i le supo, lea e le mafai ona taʻua e uiga i le oaks lanumoana malosi.

I le itu taumatau ua manatu o le sili ona lelei o pulou. Fa'aaogaina i so'o se faiga.

O le fa'ato'aga fa'atosina o ga'o pa'epa'e e le aoga, o lea e na'o le au faifa'ato'aga mushroom e fafagaina.

Mo le faʻatoʻaga, e manaʻomia muamua le faia o tulaga mo le faʻavaeina o le mycorrhiza. O loʻo faʻaaogaina fanua o fale, o loʻo totoina ai laau totō ma coniferous, uiga o le nofoaga o le gaʻo, poʻo nofoaga o vaomatua masani e vavae ese. E sili ona lelei le faʻaaogaina o togavao laiti ma totō (i le 5-10 tausaga) o birch, oak, pine poʻo spruce.

I le faaiuga o le 6th - amataga o le 8th seneturi. i totonu o lo tatou Atunuu, o lenei metotia sa masani ai: o pulou ua matua na teuina mo le tusa o le aso i totonu o le vai ma faʻafefiloi, ona faʻamama lea ma maua ai se taofiga o spores. Sa ia faasūsūina fanua i lalo o laau. I le taimi nei, e mafai ona faʻaogaina le mycelium faʻatupuina mo le lūlūina, ae masani ona ave mea masani. E mafai ona e ave se vaega tubular o mushroom matutua (i le matua o le 20-30 aso), lea e faʻamago laʻititi ma lulu i lalo o le palapala palapala i ni fasi vaega laiti. A maeʻa ona lulu, e mafai ona seleseleina le spores i le lua poʻo le tolu tausaga. O nisi taimi o le eleele ma le mycelium e ave i le vaomatua e faʻaaogaina e fai ma fatu laau: o se sikuea sikuea 10-15 cm le lapopoa ma 1-2 cm le loloto e tipi faʻataʻamilo i le mushroom paʻepaʻe maua ma se naifi maʻai. otaota solofanua ma se faʻaopoopoga laʻititi o laʻau oak pala, i le taimi o le faapalaga, faʻafefeteina i le 3% solution o le ammonium nitrate. Ona, i totonu o se nofoaga paolo, e aveese se vaega o le palapala ma tuu humus i le 5-7 laulau, sasaa le laulau ma le eleele. O loʻo totoina le mycelium i luga o le moega e oʻo atu i le loloto o le XNUMX-XNUMX senitimita, o le moega e susu ma ufiufi i se vaega o laulaau.

O le fua o le gaʻo paʻepaʻe e oʻo atu i le 64-260 kg / ha i le vaitau.

Tuua se tali