1. Kapalabhati (âsula o le ulupooâ po o le âfaamamaina o le uluâ i le faaliliuga)
O se tasi o faiga faʻamama i le yoga. Fesoasoani e fa'amama le isu mai le tele o le mucus.
Fa'amama fa'amalosi, manava fa'atosina. I le manava, faʻamalosi malosi maso o le manava, ae o le manava e tupu na o ia. I laʻasaga muamua, 40-50 toe fai e lava.
FaÊ»ateleina le maualuga o le gaioiga alofa: faÊ»aosofia o le fatugalemu o le tino, toto toto, metabolism, faÊ»ateleina le leo lautele o le tino, faÊ»aitiitia le gaioiga o le nerve vagus, faÊ»amamÄina o le isu ma sinuses o le ulupoÊ»o mai le mucus. O le mÄnava lea e ta'ua fo'i ole fa'amama ole fai'ai, aua e fesoasoani i le fesuisuia'i o le mamafa i totonu o le ulupo'o ma sili atu le ta'amilosaga o le sua o le cerebrospinal (cerebral fluid).
maʻitaga, maʻi masina, tuma ma isi faʻamaʻi tuga faiʻai, epilepsy, manuʻa tuga o faiʻai i le taimi ua tuanaʻi, soʻo se faʻalavelave faʻafuaseʻi o faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi, maʻi mamaʻi o le manava o le manava ma tamaʻi pelvis, toto maualuga ma tulaga e ono aʻafia ai le thromboembolism. maualuga.
2. Simha mudra (âLeona leonaâ)
Inhale, fa'ase'e lemu lou ulu i lou fatafata, mÄnava lemu fa'atasi ma se gogolo malosi, fa'atu i fafo lou laulaufaiva, va'ai mata mata.
Malosi le fa'aleleia atili o le toto i totonu o le fa'a'i ma le puipuiga fa'apitonu'u. Puipuia o tonsillitis ma tonsillitis.
3. Sutra-neti
. Fa'amama ala isu e fa'aaoga ai se uaea pa'u (sutra). Su'u le manoa i le suauu sesame, tu'u i lou isu ma toso i fafo i lou gutu. Taumafai e fa'asolo le sutra i tua ma luma 20-30 taimi. Toe fai i le isi puisu.
O le tele o fa'ama'i pipisi e ulu atu i le tino mai le nasopharynx. I le faia o sutra-neti, tatou te maua ai se meafaigaluega sili ona lelei i o tatou lima e faʻaumatia ai le malulu i le vaitau malulu poʻo le faʻafetauiina o se faʻamaʻi faʻafuaseʻi vave, aemaise lava pe a tatou faʻaaogaina suauʻu decoctions o laau. O le mea lea, e mafai ona tatou puipuia i tatou lava e tusa ma le 95% mai le faʻaalia o nisi o faʻamaʻi viral respiratory viral ma e le fefefe e tietie i le alatele.
E ala i le faʻaalia i le mucosa o le isu, o se moega capillary malosi tele, o loʻo faʻagaoioia ai macrophages i le lotoifale (sela e faʻaumatia siama ma soʻo se microorganisms e ono lamatia ai o tatou tino).
E le gata i lea, o lenei faʻataʻitaʻiga e aʻafia ai foi le tino o le tino - pe a uma, o le faagasologa o neurons faiʻai e alu saʻo i totonu o le nasal mucosa.
toto isu, polyps.
4. Jala neti
Fufulu le isu ile vai masima ile fa'aoga ole netipot.
. O lenei faiga e sili ona lelei pe a uma ona e iloa sutra neti, aua afai e poloka au sinuses, lea e tupu soo, ona alu atu lea i fafo i le ea malulu, e mafai ona e maua i le sinusitis poʻo le sinusitis.
O lenei faiga e sili atu ona faigofie ona fai i luga o le pusa. Fa'asaga teisi lou ulu ile itu ma lalo ma sasaa le vaifofo ile tasi puisu ma sasaa atu ile isi.
Afai na e iloa muamua le sutra-neti, o le a tafe lelei le vai. O lenei faiga e mafai ona faia e le gata i le vai masima, ae faʻapea foʻi ma se decoction o le chamomile ma isi laʻau na tatou iloa talu mai le laʻitiiti mo le fufulu.
Taua! Ia mautinoa e faamasima le vaifofo e aloese ai mai le fula o le nasal mucosa.
Afai ua uma ona e maʻi, ave le suauu sesame, faʻaopopo 3-4 mataua o le eucalyptus ma le laʻau lauti suauʻu taua i ai, suauu le sutra paʻu ma lenei ma mulimuli i le faiga. E mafai fo'i ona e fa'aogaina so'o se vaila'au.
E tutusa ma le Sutra Neti - faÊ»amamÄina le isu o le tele o le mucus, puipuia o le fulÅ«, SARS ma isi faÊ»amaÊ»i tutusa.
polyps i le gutu o le isu ma le toto mai le isu.